Bez slobode izražavanja i slobode medija nema ni demokratske države

29025679_423907318023138_5822480695519346688_n


SARAJEVO, 09.03.2018.-Brojni su izazovi sa kojima su suočeni mediji u BiH: prijetnje i napadi, nedostatak regulacije transparentnosti vlasništva, oglašavanja i finansiranja medija te borba protiv govora mržnje, konstatovano je na tematskoj sjednici „Sloboda izražavanja i sloboda medija“ koja je danas održana u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Sudionici sjednice su naglasili potrebu neovisnosti regulatora te važnost institucionalne i profesionalne borbe protiv govora mržnje u tradicionalnim i online medijima. Zaključeno je da su rezultati ostvarivi samo zajedničkim djelovanjem vladinog i nevladinog sektora, te uz podršku međunarodnih organizacija kao što su Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) i Vijeće Evrope.

28872588_423907431356460_1235914510582153216_o Halid Genjac, prvi zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH, otvorio je konferenciju istakavši da u BiH „postoji potreba da se unaprijedi zakonski okvir koji propisuje zaštitu novinara, kao i u smislu sprečavanja govora mržnje kao jednog od ključnih problema, u naprednim demokratijama a posebno u zemaljama u tranziciji“.

Sigurnost je i dalje osnovni problem u kontekstu slobode medija, kako u BiH tako i u cijeloj OSCE regiji. „Sloboda medija i govora mora biti zaštićena jer svaki napad na novinara predstavlja napad na slobodu izražavanja“, rekao je šef Misije OSCE-a u BiH Bruce Berton i podsjetio novinare da je važno da ostanu dosljedni visokim profesionalnim standardima.

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac istakla je da su u BiH prisutni i neadekvatno kažnjeni slučajevi napada i zastrašivanja novinara. „Nasilje prema novinarima treba shvatiti kao udar na demokratiju i društvo u cjelini, zbog čega treba posebno zakonom definisati napad na novinare“, rekla je Borovac.

29025679_423907318023138_5822480695519346688_nMinistar komunikacija i prometa Ismir Jusko istakao je da se zajedničkim djelovanjem može učiniti mnogo da se smanji broj napada na novinare te da je potrebno biti glasan u osudi napada i djelovati preventivno. Naglasio je i obavezu države da zakonsku regulativu uskladi sa direktivama EU, uključujući i one koji se odnose na transparentnost vlasništva nad medijima.

Ombudsmenka za ljudska prava Jasminka Džumhur naglasila je važnost pitanja sigurnosti novinara, te potrebu za neovisnim djelovanjem Regulatorne agencije za komunikacije. Rekla je i da je potrebno krivičnim zakonima definisati krivični napad na novinare kao profesionalce, što je između ostalog pretpostavka za vođenje evidencije o predmetima koji uključuju novinare unutar pravosudnih institucija. Kada je u pitanju primjena Zakona o slobodi pristupa informacijama, istakla je značaj primjene testa javnog interesa i određenih procedura.

„Još uvijek postoji niz slabosti kod primjene ovog zakona. Kada su u pitanju insitucije, onda je to izbjegavanje donošenja rješenja, loša obrazloženja odluka, neiskorištena mogućnost djelimičnog objavljivanja informacije i nedonošenja odluke u zakonom predviđenom roku . U slučaju podnošenja zahtjeva, osnovni problemi su nepreciznost zahtjeva, nepoznavanje procedura, nekorištenje instrumenata predviđenih zakonom te traženje informacija za treća lica“, rekla je Džumhur.

Izvršna direktorica Vijeća za štampu u BiH Ljiljana Zurovac govorila je o trendovima koje je ovo samoregulacijsko tijelo za štampu i online medije zabilježilo od svog osnivanja.

Od 2001. godine primjetan je rast broja žalbi građana na izvještavanje medija, sto znači kako koncept samoregulacije postebeno biva prihvaćen od strane građanstva“, rekla je Zurovac. Istakla je servis medijacije koji pruža VZS kao besplatan, brz i efikasan proces u usporedbi s dugim, skupim i kompliciranim sudskim procesima.

„Iako građani BiH imaju apsolutni pristup internetu, ta sloboda se često zloupotrebljava stoga postoji realna potreba da se reguliše zloupotreba interneta“, naglasila je Zurovac te apostrofirala problem online medija i portala koji nemaju impressum, kao i autorskih prava u online sferi. Napomenula je i da je trenutno u fazi izrade prijedlog zakona o transparentnosti vlasništva koji bi trebao propisati određene obaveze i za online medije.

28795816_423907854689751_8636910470382485504_oGeneralna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić naglasila je značaj zvaničnih reakcija institucija na ugrožavanje slobode izražavanja i sigurnosti novinara u protekloj godini. „Sloboda izražavanja nije samo pitanje medijske zajednice nego i Ustavna obaveza institucija u BiH. Otvaranje institucija prema ovim pitanjima rezultiralo je i inicijativama državnih organa u cilju odbrane slobode izražavanja“, rekla je Rudić.

Istakla je i da je važno harmonizirati zakone na svim nivoima, naročito Zakone o zaštiti od klevete te raditi na postizanju konsenzusa o profesionalnijem radu pravosudnih institucija.

Stručnjak iz oblasti medijskog prava Mehmed Halilović govorio je o institucionalnoj borbi protiv govora mržnje, kako u tradicionalnim medijima, tako i u online okruženju. „Imamo obavezu kao društvo da reagujemo, i to kroz reformu obrazovnog sistema i prilagođavanje krivičnih zakona, uvažavajući iskustva razvijenih demokratskih zemalja i međunarodnih standarda“.

Tematsku sjednicu „Sloboda izražavanja i sloboda medija“ organizovala je Zajednička komisija za ljudska prava PSBiH u saradnji s Misijom OSCE-a u BiH i okupila je više od 90 sudionika, predstavnika institucija zakonodavne i izvršne vlasti, medija, regulatora, međunarodnih organizacija i nevladinog sektora.


BHN, Sarajevo, 09/03/2018