Novinarke su obeshrabrene izostankom sankcija prema kršiteljima novinarskih prava



TUZLA, 13.06.2018. – U posljednje tri godine Udruženje BH novinari je zabilježilo je 50 prijetnji i napada na novinarke u BiH, ali se pretpostavlja da je taj broj znanto veći jer novinarke rijetko prijavljuju kršenja ljudskih prava nadležnim institucijama i organizacijama, rečeno je na jučerašnoj radionici u Tuzli o temi  zaštite ljudskih prava novinarki u bh. medijima.

Na radionici je istakntuko kako su u medijima Tuzlanskog kantona novinarke u znatno lošijem položaju nego njihove muške kolege, te da su više izložene zastrašivanju, mobingu, seksizmu i drugim vrstama vrebalnih prijetnji i napada.

„Poražavajuće je da novinarke napade i diskriminaciju percipiraju normalnim i sastavnim dijelom njihovog svakodnevnog posla“, rekla je prof. dr. Zarfa Hrnjić Kuduzović, sa Odsjek žurnalistike Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, koja je jedna od autorica istraživanja o položaju i zašti novinarki koje su BH novinari proveli prošle godine na uzorku od 100 ispitanica i ispitanika iz medijske  zajednice.

„Jako je mali broj prijava napada, novinarke su obeshrabrene činjenicom da se skoro ništa ne poduzima u sankcioniranju napadača kao i prevenciji evidetnih kršenja ženskih ljudskih prava u medijima“, istakla je profesorica Hrnjić – Kuduzović i pozvala novinarke da se odlučnije bore za unapređenje pravosudne prakse i kažnjivanje kršitelja prava novinarki, odnosno da zagovaraju izmjene krivičnog zakonodavstva u BiH radi efikasnije zaštite medijskih sloboda i prava novinara.

Projekt koordinatorica BH novinara Milica Andrijašević je istakla da je Udruženje BH novinari trenutno provodi spektar ativnosti usmjeren ka jačanju mreže novinarki, sa ciljem povećanja  osnovnih znanja o zaštiti ženskih ljudskih prava medijskih uposlenica kako bi prepoznale nasilje i u kontekstu rodnih politika i ravnopravnosti spolova.

„ BH novinari zaista žele edukovati  novinarke, urednice i studentice novinarstva o rodnim politikama i jednakostima spolova kao i o mehanizmima koji im stoje na raspolaganju i sredstvo zaštite u slučajevima napada, pritisaka, diskrimancije, mobinga…Sa druge strane, želimo poboljšati svijest bh. javnosti o potrebi efikasnije zaštite novinarki, kao i o većoj angažovanosti pravosudnih institucija u primjeni postojećih i novih zakona kojima bi se efikasnije štitile medijske slobode i prava novinarki“, kazala je Andrijašević.

Predsjednik BH novinara Marko Divković je, na osnovu ličnog iskustva, zaključio kako je  najveći problem novinarki u Tuzlanskom kantonu nedovoljno poznavanje profesionalnih i ljudskih prava. On je podsjetio da je u novinarstvu sve više mladih novinarki  koje o svojim pravima nisu učile dovoljno na fakultetu niti ih u medijskim kućama o tome obučavaju. “Ne mogu sa sigurnošću tvrditi da li se krše više radna i profesionalna prava novinarki ili njihova prava zato što su žene, ali bih ovim putem pozvao mlade koleginice da se same što bolje upoznaju sa svojim pravima i da se na takav način zaštite“, rekao je Divković.

Kao najbrži i najefektivniji način zaštite jesu edukacija,  povezivanje, solidarnost i međusobna podrška novinarki, rečeno je na radionici.

„Zajednička edukacija je izvrsna prilika da novinarke i novinari čuju određena iskustva, istraživanja i da na taj način dobiju inpute kako da reaguju u određenim situacijama“, istakla je Fatima Bećirović iz Gender centar Federacije BiH.

Radionica u Tuzli je održana u okviru projekta „Jačanje mreže novinarki u BiH“koji realizuje  BH novinari  kroz USAID-ov Program osnaživanje nezavisnih medija (IMEP) i uz podršku organizaicje Free Press Unlimited iz Holandije.


BHN, Tuzla, 12/06/2019