Mobing i diskriminacija – učestali oblici kršenja prava novinarki



BANJA LUKA, 29.06.2019. – Mobing i diskiminacija su najučestaliji oblici kršenja ljudskih prava novinarki u medijskim  kućama, zbog čega je neophodno educirati novinarke o njihovim pravima  i potaknuti ih da više koriste pravnu i institucionalnu zaštitu, rečeno je na radionici o temi „Položaj i zaštita novinarki u bh. medijima“, održanoj u Banja Luci u organizaciji Udruženja BH novinari.

Namjera BH novinara je da jačanjem mreže novinarki, međusobne solidarnosti i unapređenja znanja o zakonskim i institucionalnim mehanizmima zaštite ženskih ljudskih prava, poboljšaju položaj novinarki i motiviraju ih da se bore  za jednak pristup menadžerskim i uredničkim pozicijma i budu ravnopravne sa svojim muškim kolegama u raspodjeli uticaja i moći u medijima.

U bosanskohercegovačkim medijima samo 24 posto uredničkih i direktorkih pozicija pripada ženama, rečeno je na radionici.

„U većini slučajeva smatra se da žene ne mogu biti na nekoj većoj poziciji zbog rodnih  predrasuda, zbog toga što se smatraju ‘slabijim’ od muških kolega i da ne mogu izvršavati svoje zadatke na jednako dobar način. U redakciji Nezavisnih mi to svakodnevno demantujemo. Smatram da žene  mogu jednako kvalitetno i bolje obavljati ove dužnosti jer su senzibilnije na većinu potreba  novinara i novinarki, uključujući i svu težinu obavljanja novinarskih zadataka“, rekla je Sandra Gojković-Arbutina, glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina.

Dodala je kako je tokom dugogodišnje novinarske i uredničke karijere naučila koliko je važno da urednik ili urednica trebaju proći sve novinarske pozicije u svojoj karijeri prije nego zasjednu na uredničko mjesto.

„Na taj način mogu bolje razumjeti svoje kolege i koleginice, njihove potrebe i očekivanja od urednika ili urednice“, naglasila je Gojković-Arbutina.

U zaštiti novinarki posebno je važna podrška matične redakcije, podrška kolega i solidarnost svih iz novinarske zajednice u slučajevima prijetnji, napada ili drugih oblika nasilja, smatra Gordana Katana, dopisnica Oslobođenja iz Banje Luke.

„Poražavajuća je činjenica da kolege neće da stanu iza onih koji dobijaju prijetnje ili im se krše neka druga prava“, naglasila je Katana.

Uz podršku i solidarnost kolega, prema njenom mišljenju, važno je  razumjeti i druge potrebe koleginica izloženih dugotrajnim pritiscima ili  verbalnom nasilju: „Važna im je psihološka podrška i borba za očuvanje ne samo fizičkog, već i mentalnog zdravlja.“

Nepovjerenje u institucije i organizacije koje se trebaju baviti slučajevima kršenja prava novinarki, nedovoljna podrška medijske kuće, ali i kolega su samo od nekih razloga zašto novinarke skoro nikada ne prijavljuju kršenja njihovih prava. Fatima Bećirović iz Gender centra Federacije BiH je istakla kako je jako važno da novinarke prepoznaju i prijave  svaku vrstu napada, zlostavljanja, čak i bilo kakvih aluzija na njen izgled, ponašanje, način na koji obavlja novinarske zadatke.

„Napad na novinarke ima rodnu dimenziju jer uključuje njenu porodicu, porodični život, način na koji izgleda, način na koji se oblači…“, rekla je Bećirović, naglasivši još jednom da sudski postupci u vezi sa rodnim nasiljem traju dugo, često nisu efikasni, ali su još uvijek jedini način da se žrtva nasilja zaštiti i dobije pravnu satisfakciju zbog svega što je pretrpjela.

Novinarke u Republici Srpskoj i cijeloj BiH su više izložene verbalnim napadima, seksizmu i ostalim vidovima spolne diskriminacije i zastrašivanja nego muške kolege, čak se i u komunikaciji sa novinarkama koristi drugačiji i jezik.  Za Milkicu Milojević, novinarku EuroBlica, poseban problem predstavlja višegodišnji honorarni rad ili  „rad na crno“ bez ikakvog ugovora, prijave, plaćanja  zdravstvenog osiguranja i drugih poreza i doprinosa.

„Kolegice često dobivaju ugovore na određeno vrijeme zbog navodnog „straha“ poslodavca da će novinarka, čim dobije stalni ugovor o radu poželjeti proširiti porodicu, otići na bolovanje i slično! Takav pristup je nedopustiv i mnogo više se moraju uključivati inspekcije u provjeru radnog statusa novinarki i ponašanja poslodavaca“,  rekla je Milojević dodajući kako, nažalost, ima iskustva i sa ženama menadžerima i urednicama koje nisu bile osjetljivije ili pravednije u odnosu na novinarke.

Više od 20 sudionika radionice – novinarki, predstavnika NVO, aktivista i braniteljica ljudskih prava iz Banje Luke, Bihaća, Sarajeva i Bosanske Krupe uputili su javnu podršku Vanji Stokić,  urednici portala E-trafika, koja je svakodnevno izložena neopravdanom legitimisanju policije tokom obavljanja novinarskih zadataka u dvorištu crkve Hrista Spasitelja u Banja Luci, gdje se okupljaju građani sa zahtjevom razjašnjavanja slučaja tragično nastradalog mladića Davida Dragičevića.  Sudionici radionice će  zvaničnim pismom zahtijevati  od MUP-a Republike Srpske zaustavljanje represije nad novinarkom Vanjom Stokić.

Radionica u Banja Luci je održana u okviru projekta „Jačanje mreže novinarki u BiH“, koji realizuju BH novinari kroz USAID-ov Program osnaživanje nezavisnih medija (IMEP) i uz podršku organizacije Free Press Unlimited iz Holandije.


BHN, Banja Luka, 29/06/2019