Javni interes po mjeri političkih moćnika

img_6930


SARAJEVO, 10.09.2018.-Fondacija za stipendiranje učenika i studenata „Idriz Jakupović“ je osnovana 2014.godine, sa sjedištem u Sanskom Mostu. Situacija na terenu je diktirala naredne aktivnosti humanih ljudi okupljenih oko velikog mecene i osnivača pomenute fondacije, doktora dentalne medicine, Ajdina Jakupovića.

Uslijedili su mnogobrojni humanitarni projekti širom BiH. Građani u lokalnoj zajednici su prepoznali napore Fondacije „Idriz Jakupović“ koja je od Sanskog Mosta, preko Prijedora, Mostara, Travnika, Jajca, Gradiške, Bugojna, Kupresa, Maglaja, Velike Kladuše, Banja Luke, pričala o ljudskoj dobroti, gradeći mostove prijateljstva i izvan granica BiH. Nedavno je potpisan Ugovor o saradnji sa dvostrukim prvacima Evrope, Rukometnim klubom PPD Zagreb. Podrška se pruža građanima bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost, za bajramske, uskršnje i vaskršnje blagdane. Procjenjena vrijednost finansijske podrške u dosadašnjim aktivnostima fondacije iznosi 200.000 KM.

Sigurno se pitate, kakve veze ima ovaj uvod sa zadanom temom? Iako osnivač fondacije, direktno i indirektno sudjeluje u finansiranju lokalne RTV u Sanskom Mostu, ova medijska kuća, nikad nije izvještavala o humnim djelima Ajdina Jakupovića i njegovih saradnika. RTV Sana je javni medij i teško je vjerovati da za četiri godine nije bilo prostora za izvještavanje o brojnim humanitarnim aktivnostima.

Međutim, Fondacija „Idriz Jakupović“ ne dozvoljava bilo kakva politička uplitanja u rad. Pored toga, ostvaruje suradnju sa pojedincima i udruženjima koji se nalaze u nemilosti lokalnih vlastdodržaca, tako da to određuje i odnos lokalnog medija prema fondaciji. Stav ljudi okupljenih oko Fondacije „Idriz Jakupović“ da i dalje žele biti od koristi građanima Sanskog Mosta, bez političke pozadine, određuje i budućnost u lokalnoj radio televiziji. Sve se to dešava u općini koja će ove godine iz budžeta izdvojiti 389.000 KM za RTV Sana, što je povećanje u odnosu na prošlogodišnju realizaciju budžeta za 10.000 KM.

Loša iskustva ima i Udrženje građana za bolji Sanski Most. Nije dozvoljeno oglašavanje na lokalnoj radio stanici, bez valjanog obrazloženja. Emisije o demokratizaciji lokalne zajednice s akcentom na situaciju u Sanskom Mostu, lokalni radio nije dozvolio. Ako znamo da je pomenuto udruženje žestok kritičar lokalne vlasti, očito je da lokalni medij u Sanskom Mostu finansiran sredstvima poreskih obveznika „sluša“ glas političkih moćnika. Da li u ovako diktiranom medijskom prostoru možemo govoriti o interesu javnosti, transparentnom finansiranju, zapošljavanju u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima,…?

Kada govorimo o finansiranju lokalnih javnih medija u općinama Unsko sanskog kantona, bez novca iz općinskog budžeta teško bi preživjeli. To je situacija u kojoj se lokalni političari odlično snalaze. Treba istaći da postoje i općine koje su odavno bez lokalnih radio i televizijskih stanica. U Bužimu su vrata radija zaključana, tako da se pravi medijski rat vodi na stranicama lokalnih portala. Po starom dobrom običaju, „naš“ i „njihov“, čitaj- blizak lokalnoj vlasti i protivnik lokalne vlasti sa opozicionim uplitanjem.

Siromašna je i lokalna medijska slika Ključa. U ovoj općini lokalna radio stanica je godinama na infuziji, tako da je često njen sadržaj vezan uz pjevače domaćeg i inostranog porijekla. Uz veoma skroman budžet i položaj zaposlenih, zastarjelu opremu, nerealno je očekivati da se ispoštuje javni interes. O finansiranju radija u ovoj siromašnoj općini koja ima znatno više nezaposlenih nego zaposlenih, dovoljno govori javno iskazano nezadovoljstvo nekolicine zaposlenih.

Signal lokalne radio stanice u Bosanskom Petrovcu jedva da se može čuti u lokalnoj zajednici. Iako se jednim dijelom finansiraju iz lokalnog budžeta, zbog lošeg signala se može govoriti o diskriminaciji slušalaca u pojedinim naseljima jer glas lokalnog spikera nikad nisu čuli.

Prilično je zakomplikovan i javni medijski prostor u Bihaću. Uposlenici RTV Bihać bili su jako ljuti na lokalnu vlast koja je „zatezala“ oko uplate, dijela „budžetskog kolača“ uposlenicima pomenute medijske kuće. I dok su novinari isticali kašnjenje ličnih dohodaka i veoma težak položaj, gradonačelnik je upozoravao da će se novac budžetskih poreznika u narednom periodu trošiti transparentno te da u medijima i firmama kojima je osnivač Grad Bihać, neće biti „stranačkog zapošljavanja“. Od maja prošle godine kada su uposlenici RTV Bihać bili jako nezadovoljni, ne čuje se pretjerano nezadovoljstvo. Kada je riječ o transparentnim uplatama Grad Bihać je napravio veliki iskorak. Uz nekoliko klikova doći ćete do informacija o uplatama tekućeg granta za informisanje RTV Bihać. Po toj osnovi, zadnja uplata je obavljena 06.marta. Uplaćeno je 28. 165,58 KM.

Zanimljivo je primjetiti da se iz budžeta općine Sanski Most za RTV Sana izdvaja više općinskog novca nego u Bihaću iz gradske kase za RTV Bihać. O portalima u Bihaću, poštivanju kodeksa, finansiranju istih i osnivačima, mogli bi danima. Samo rijetki imaju želju da profesionalno i korektno informišu. Prema informacijama koje sam dobio od kelegice iz Cazina, zaposleni u RTV Cazin ne mogu se pohvaliti bog zna kakvim platama. Međutim, redovne su i maksimalna pažnja se posvećuje interesu javnosti.

Kada o tome razgovarate sa građanima najmnogoljudnije općine Unsko sanskog kantona, mišljenja su podijeljena. Dio građana smatra da su lokalni mediji naklonjeni vladajućoj strukturi što se može uočiti u izvješatavanjima koja se odnose na aktivnosti načelnika općine i njegovih saradnika. Mnogo je prigovora i na rad javnih medija u Velikoj Kladuši. Netransparetnost i pristrasnost, glavne su primjedbe. Zamjera se da načelnik i politička partija kojoj pripada ima „svoje“ ljude u javnom mediju. Nećemo pogriješiti ako kažemo da je to nastavak priče iz ranijeg perioda samo su drugi likovi i partije.

Situacija u kojoj načelnik općine i partija kojoj pripada,direktno utiče na rad lokalnih medija u Unsko sanskom kantonu, poznata nam je već godinama. Zabrinjavajuće je što se taj uticaj povećava. Očigledno je da je autocenzura usko povezana sa pričom o finansiranju lokalnih medija. Transparentno trošenje budžetskog novca i poštivanje javnog interesa tako dolaze u drugi, treći plan.

Ovaj tekst je originalno objavljen u šestom specijalnog biltena Udruženja BH Novinari, koji se realizira u okviru projekta “Mediji i javni ugled”, kao doprinos javnoj raspravi o temi transparentnosti medijskog vlasništva i zagovaranju donošenja zakona za unapređenje medijskog prostora i tržišta informacija u BiH. Bilten možete preuzeti ovdje.


Senudin Safić, BHN Bulletin E-journalist, Sarajevo, 10/09/2018