bojana-vukojevic

Šta mediji mogu učiniti za medijsku pismenost?

Bojana Vukojević, viša asistentica na Fakultetu Političkih nauka, Univerziteta u Banja Luci, piše o ulozi medija u unaprjeđenju medijske pismenosti.

Upravo je dekonstrukcija sadržaja metod kojim svaki građanin, bio da je medijski profesionalac, novinar ili publika može da ovlada, ukoliko shvati kako funkcionišu mediji u savremeno doba, te ukoliko se građani obrazuju za kritički pristup kako tehnologiji, tako i informacijama. Kritički pristup podrazumijeva da publika obraća pažnju na sam mediji – da li sadrži impressum, da li ima kontakt; da li je sadržaj kompatibilan naslovu, ili naslov ima senzacionalističku svrhu; koliko su kredibilni izvori i koliko ih ima; da li je autor poznat i ko je; da li se radi o parodiji ili satiri i slično. Medij koji želi da pokaže svoju objektivnost i profesionalnost, transparentno će prikazati svoje podatke, zaslužujući povjerenje svoje publike.” 


platforma-700x525

Indicators on the level of media of media freedom and journalists’ safety in the Western Balkans

Two years have passed since in 2016 the Regional Platform for advocating media freedom and journalists’ safety has published its first assessment on the level of media freedom and journalists’ safety in the Western Balkans. The goal in the 2016 report was to establish the “state of affairs” in five Western Balkan countries, considering the fact that media and journalists in the region had been target to political and business pressures which over the decades have evolved into a system of dependencies, colonising the professional integrity of the journalists-professionals and ultimately devastating the public sphere. This is why freedom of expression became one of the top priorities in the enlargement strategy of the European Commission which developed a long-term (2014—2020) assistance approach to support the achievement of political goals in the fields of freedom of expression and media integrity[1]. This, 2018 report, builds on the assessment made then, and asks the questions: What has been done since then? Are the associations of journalists and the media trade unions in Macedonia, Serbia, Montenegro, Kosovo and Bosnia and Herzegovina, stronger and more organised than in 2016? Are the authorities in these countries more responsible and responsive when it comes to issues of freedom of speech and journalists safety? Are media and journalists more free now than they have been in 2016?


report-photo

BOSNA I HERCEGOVINA : Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara 2018.

Ovaj izvještaj predstavlja rezultate trećeg istraživanja provedenog u okviru regionalnog projekta Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje slobode medija i sigurnosti novinara.

Izvještaj je nastavak polazne studije koja je detaljnije predstavila zakonodavstvo, socio – ekonomsku i političku situaciju po pitanju medijskih sloboda i sigurnosti novinara i koja je identifikovala ključne izazove i preporuke za novinarske asocijacije i ostale zainteresovane aktere. Glavni cilj trećeg istraživanja je da utvrdi nova dešavanja i napravi poređenje sa nivoom medijskih sloboda i sigurnosti novinara/ki identifikovanim 2016. i 2017. godine.

 


real-voice-of-journalism-1920x1280

Stvarni glas novinarstva

Izvještaj je nastao u sklopu istraživačkog projekta pod nazivom “Stvarni glas novinarstva”. Projekat ima za cilj poboljšanje ukupnog položaja novinara i medijskih aktivista i sprječavanje daljeg pogoršanja i kršenja u oblasti slobode izražavanja u BiH, a implementiran je od strane Centra za postkonfliktna istraživanja (CPI), u saradnji saBalkanskom istraživačkom mrežom (BIRN) BiH i WARM Fondacijom Sarajevo. Projekat se implementira tokom perioda od devet mjeseci i fokusirao se na rad sa lokalnim novinarima kako bi stvorili istraživanje koje pokazuje njihovu stvarnu svakodnevnu borbu za stvaranje nepristrasnog, objektivnog i relevantnog sadržaja.


miju

Objavljen 59. broj biltena E-novinar

Zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima u BiH jedan je od važnijih izazova za parlamentarce koji će uskoro preuzeti četverogodišnje mandate u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ovo zakonsko rješenje je važno obzirom da je njegov nedostatak već ranijih godina redovno istican u izvještajima o napretku BiH koje su objavljivale institucije Evropske unije. Pored toga, usvajanje ovog zakona jeste u interesu šire javnosti u BiH jer bi se time osigurala transparentnost u medijskom sektoru, što je osnovna pretpostavka povjerenja građana u medije.

Kada su u pitanju elektronski mediji, u postojećim registrima o poslovnim subjektima dostupni su podaci o korisnicima dozvola za audiovizualno emitiranje, ali ne postoje informacije o posrednim i povezanim vlasnicima, što znači da javnost nema uvida u to ko stoji iza nekog medija i ko vrši utjecaj
na medije. U profesionalnoj zajednici posebno je prepoznata štetnost djelovanja portala kojima nisu poznati osnivači i vlasnici.

Posljednjih godina evidentna je ekspanzija novih portala koji posluju i plasiraju informacije na medijskoj sceni bez naznačenih impressuma, informacija o vlasničkoj strukturi, uredništvu i drugim osnovnim podacima. Neregistrovani portali na neuređenom medijskom tržištu posluju gotovo ravnopravno sa registrovanim portalima. Pri tome, oslobođeni bilo kakve odgovornosti, plasiraju clickbait naslove, govor mržnje i propagandu (lažne vijesti), čime se nanosi velika šteta medijskoj zajednici u cjelini. Portali koji djeluju u sivoj zoni u javnim percepcijama značajno doprinose srozavanju ugleda i onih medijiskih kuća koje su registrovane i posluju na zakonit način.

Uz nereguliranost medijskog vlasništva postoji i problem netransparentnog finansiranja medija iz javnih budžeta na svim razinama u BiH. To što država i njene institucije svake godine troše na desetine milione marka na različite oblike finansiranja medija ne bi predstavljalo tako veliki problem kada bi se taj javni novac dodjeljivao transparentno i temeljem jasno utvrđenih kriterija.

Zbog netransparentnog alociranja javnih sredstava medijima potpuno je logično sumnjati da ovakve prakse predstavljaju način na koji aktualne vlasti, bez obzira o kojoj je razini riječ, utječu na uređivačku politiku i naklonost medija.

Projekat “Mediji i javni ugled“, pokrenut s ciljem uspostavljanja transparetnosti medijskog vlasništva, kao i finansiranja medija i oglašavanja u BiH, okupio je na nizu okruglih stolova u proteklom periodu, između ostalog i vlasnike odnosno rukovodioce medija. Svi oni, koji su na čelu etabliranih medija, koji imaju jasno istaknut impressum, bez ikakve dileme i zadrške su za donošenje zakona o transparentnosti medija. Zašto su ovi zakoni važni, šta znače za medijsku industriju, za javnost i demokratske procese, te ko su akteri koji imaju motivaciju da ne podrže njihovo donošenje?

Za novi broj E-novinar biltena pišu: suosnivač Radija Studio N u Livnu Željka Mihaljević, glavni i odgovorni urednik informativnog portala Dnevnik.ba Jurica Gudelj, urednik informativnog portala Reprezent.ba Esad Šabanagić, direktor i glavni i odgovorni urednik Elta televizije Dejan Rakita, i član uredništva informativnog portala Klix.ba Amil Dučić.

59. broj E-novinar biltena realiziran je u okviru projekta „Mediji i javni ugled“, koji provodi Konzorcij: Udruženje/udruga BH novinari, Fondacija Media centar, Vijeće za štampu i online medije u BiH i NVO JaBiHEU.