BOSNA I HERCEGOVINA : Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara 2018.

Ovaj izvještaj predstavlja rezultate trećeg istraživanja provedenog u okviru regionalnog projekta Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje slobode medija i sigurnosti novinara.

Izvještaj je nastavak polazne studije koja je detaljnije predstavila zakonodavstvo, socio – ekonomsku i političku situaciju po pitanju medijskih sloboda i sigurnosti novinara i koja je identifikovala ključne izazove i preporuke za novinarske asocijacije i ostale zainteresovane aktere. Glavni cilj trećeg istraživanja je da utvrdi nova dešavanja i napravi poređenje sa nivoom medijskih sloboda i sigurnosti novinara/ki identifikovanim 2016. i 2017. godine.

 


Stvarni glas novinarstva

Izvještaj je nastao u sklopu istraživačkog projekta pod nazivom “Stvarni glas novinarstva”. Projekat ima za cilj poboljšanje ukupnog položaja novinara i medijskih aktivista i sprječavanje daljeg pogoršanja i kršenja u oblasti slobode izražavanja u BiH, a implementiran je od strane Centra za postkonfliktna istraživanja (CPI), u saradnji saBalkanskom istraživačkom mrežom (BIRN) BiH i WARM Fondacijom Sarajevo. Projekat se implementira tokom perioda od devet mjeseci i fokusirao se na rad sa lokalnim novinarima kako bi stvorili istraživanje koje pokazuje njihovu stvarnu svakodnevnu borbu za stvaranje nepristrasnog, objektivnog i relevantnog sadržaja.


Objavljen 59. broj biltena E-novinar

Zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima u BiH jedan je od važnijih izazova za parlamentarce koji će uskoro preuzeti četverogodišnje mandate u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ovo zakonsko rješenje je važno obzirom da je njegov nedostatak već ranijih godina redovno istican u izvještajima o napretku BiH koje su objavljivale institucije Evropske unije. Pored toga, usvajanje ovog zakona jeste u interesu šire javnosti u BiH jer bi se time osigurala transparentnost u medijskom sektoru, što je osnovna pretpostavka povjerenja građana u medije.

Kada su u pitanju elektronski mediji, u postojećim registrima o poslovnim subjektima dostupni su podaci o korisnicima dozvola za audiovizualno emitiranje, ali ne postoje informacije o posrednim i povezanim vlasnicima, što znači da javnost nema uvida u to ko stoji iza nekog medija i ko vrši utjecaj
na medije. U profesionalnoj zajednici posebno je prepoznata štetnost djelovanja portala kojima nisu poznati osnivači i vlasnici.

Posljednjih godina evidentna je ekspanzija novih portala koji posluju i plasiraju informacije na medijskoj sceni bez naznačenih impressuma, informacija o vlasničkoj strukturi, uredništvu i drugim osnovnim podacima. Neregistrovani portali na neuređenom medijskom tržištu posluju gotovo ravnopravno sa registrovanim portalima. Pri tome, oslobođeni bilo kakve odgovornosti, plasiraju clickbait naslove, govor mržnje i propagandu (lažne vijesti), čime se nanosi velika šteta medijskoj zajednici u cjelini. Portali koji djeluju u sivoj zoni u javnim percepcijama značajno doprinose srozavanju ugleda i onih medijiskih kuća koje su registrovane i posluju na zakonit način.

Uz nereguliranost medijskog vlasništva postoji i problem netransparentnog finansiranja medija iz javnih budžeta na svim razinama u BiH. To što država i njene institucije svake godine troše na desetine milione marka na različite oblike finansiranja medija ne bi predstavljalo tako veliki problem kada bi se taj javni novac dodjeljivao transparentno i temeljem jasno utvrđenih kriterija.

Zbog netransparentnog alociranja javnih sredstava medijima potpuno je logično sumnjati da ovakve prakse predstavljaju način na koji aktualne vlasti, bez obzira o kojoj je razini riječ, utječu na uređivačku politiku i naklonost medija.

Projekat “Mediji i javni ugled“, pokrenut s ciljem uspostavljanja transparetnosti medijskog vlasništva, kao i finansiranja medija i oglašavanja u BiH, okupio je na nizu okruglih stolova u proteklom periodu, između ostalog i vlasnike odnosno rukovodioce medija. Svi oni, koji su na čelu etabliranih medija, koji imaju jasno istaknut impressum, bez ikakve dileme i zadrške su za donošenje zakona o transparentnosti medija. Zašto su ovi zakoni važni, šta znače za medijsku industriju, za javnost i demokratske procese, te ko su akteri koji imaju motivaciju da ne podrže njihovo donošenje?

Za novi broj E-novinar biltena pišu: suosnivač Radija Studio N u Livnu Željka Mihaljević, glavni i odgovorni urednik informativnog portala Dnevnik.ba Jurica Gudelj, urednik informativnog portala Reprezent.ba Esad Šabanagić, direktor i glavni i odgovorni urednik Elta televizije Dejan Rakita, i član uredništva informativnog portala Klix.ba Amil Dučić.

59. broj E-novinar biltena realiziran je u okviru projekta „Mediji i javni ugled“, koji provodi Konzorcij: Udruženje/udruga BH novinari, Fondacija Media centar, Vijeće za štampu i online medije u BiH i NVO JaBiHEU.


Zaštita reputacije poslodavca nasuprot slobode izražavanja i zaštite privatnosti uposlenika: Odluke Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine

Eksperti za medije i medijsko pravo, Amer Džihana i Mehmed Halilović o “sukobu” između zaštite reputacije poslodavca i slobode izražavanja i zaštite privatnosti uposlenika.

“… Kada i koliko ponašanja pojedinaca izvan radnih obaveza ima direktni utjecaj na poslove koje obavljaju i kada i koliko prava ima poslodavac da to nadzire, kontroliše i ograničava?

Ta pitanja nisu nova, jer su oduvijek postojali poslovi koji se nisu završavali s prestankom radnog vremena (vojska, policija, novinarstvo itd.). S dolaskom i razvojem digitalnih medija ta su pitanja aktuelizirana do maksimuma, a odnos poslodavca i uposlenika dobija vrhunski značaj. U poslovnom svijetu, uključujući i medijske kuće, nalazimo raznovrsna rješenja o kojima nema jedinstvenog stava i o kojima se i danas vode otvorene debate u različitim formama i forumima…”

U ovom radu analizirane su dvije recentne odluke uprave Radio-televizije Federacije BiH (RTVFBiH) kojima se regulira ponašanje uposlenika van radnog vremena.


KO (STVARNO) KREIRA AGENDU MEDIJA?

Ko zaista kreira agendu medija u Bosni i Hercegovini, odnosno na koji način se selektiraju teme o kojima će se izvještavati, ko odlučuje o pristupu tim temama, te kako se kreiraju i „uokviruju“ informacije o njima koje se građanima predstavljaju kao vijesti i izvještaji o događanjima  u BiH? Da li se „vjesnovrijednost“ određuje u redakcijama na osnovu javnog interesa ili nameće od političkih i ekonomskih moćnika, posebno u predizbornom periodu? Da li se činjenice predstavljaju iz različitih uglova ili je dominantan ugao onaj koji predstavljaju izabrani zvaničnici? Da li se informacije kontekstualiziraju prema javnom interesu ili se kontekst kreira prema „politici kuće“, koju definiraju vlasnici medija i s njima uvezane elite?

Odgovore na neka od ovih pitanja, kao i preporuke kako pokušati prevazići stanje post-istine (što je fenomen koji opisuje društva u kojima je istina iskrivljena do mjere koja ugrožava pravo građana da budu informisani) pokušava dati istraživački projekat koji provode prof. dr. Lejla Turčilo i doc. dr. Belma Buljubašić, redovne profesorice na Odsjeku za komunikologiju/ žurnalistiku Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. U skopu ovog projekta nastao je izvještaj Alternativne činjenice i post-istina u bih:  ko (stvarno) kreira agendu medija?, a trebao bi biti baza za dalju diskusiju sa predstavnicima medija, studentima novinarstva i građanima o načinu suprotstavljanja mehanizmima manipulacije, odnosno o metodama podizanja nivoa medijske pismenosti u BiH. Izvještaj ima za cilj potaknuti ozbiljniju diskusiju sa različitim akterima o kreiranju agende u bh. medijima.