PODGORICA 06.06.2018. – Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore u svom Izvještaju za 2017. godinu zaključio je nadležni moraju preduzimati sve neophodne mjere i radnje kako bi se dodatno unaprijedila sloboda medija.
Najavio je i da će nastaviti da podržava nastojanja sindikata, udruženja i samih medija kako bi se dostigli željeni standardi i uslovi rada – bezbjedno okruženje za rad, puna autonomija i nezavisnost, sređen radno-pravni status, zadovoljavajuće i motivišuće zarade i djelotvorna istraga napada na novinare i/ili imovinu medija.
„Dosljedno poštovanje pravila struke i prava onih o kojima se izvještava, neophodni su da bi novinari sačuvali ugled profesije, svoj i kredibilitet medija u kom rade. Zaštitnik poziva novinare da se profesionalnim odnosom odupru tabloidizaciji, senzacionalizmu i isključivim komercijalnim interesima i da nastave da budu saveznici u nastojanjima da se opšte stanje u društvu unaprijedi na dobrobit svih“, navodi se u Izvještaju ombudsmana Šućka Bakovića.
Baković podsjeća da je Sindikat medija Crne Gore (SMCG) u novembru 2017. godine objavio je izvještaj Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara, u kom se navodi da u medijima prema statistici MONSTAT-a radi 1.375 osoba kao i da su njihove zarade i dalje uglavnom manje od prosječne plate na nivou države (koja je, po podacima Monstat-a u junu 2017. iznosila 500 EUR). Ukazano je na problem kašnjenja zarada, kao i da se to se najčešće dešava zaposlenima u lokalnim javnim emiterima.
Podsjetio je i na činjenicu koju je istakao SMCG da „ekonomski položaj oslikava i činjenica da je 31,3% anketiranih bilo prinuđeno da radi i neki drugi, plaćeni posao što je rast od 13% u odnosu na prethodnu godinu“. Navedeni su i ostali zaključci iz Izvještaja SMCG kao što je neophodnost izmjena Zakona o medijima kako bi se, makar pravno, obezbijedila novinarska, a dijelom i urednička, nezavisnost u odnosu na menadžere, vlasnike medija i oglašivače te potreba da se u pregovorima o novom Granskom kolektivnom ugovoru insistira na konkretnim predlozima kako bi se poboljšala radna i ekonomska prava zaposlenih u medijima.
Zaštitnik se osvrnuo i na rad Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija i na problem da sa rezultatima rada Komisije nije bila upoznata javnost, jer izvještaji o radu nijesu objavljivani kao i nepostupanje po preporukama tog tijela.
Baković je i za potrebe Izvještaja zatražio podatke od Uprave policije (UP) u vezi sa bezbjednošću novinara, odnosno o prijavljenim napadima na novinare, njihovu ili imovinu medija za koji rade.
„Obaviješteni smo da je u toku 2017.g. Upravi policije prijavljeno devet događaja u kojima se kao oštećeni pojavljuju novinari, mediji ili njihova poslovna i lična imovina. U 2016. prijavljena su četiri takva događaja, a u 2015 bilo ih je 15. Od prijavljenih devet događaja – tri su procesuirana podnošenjem prekršajnih prijava, za jedan slučaj se nadležni tužilac izjasnio da nema elemenata bića krivičnog djela ni prekršaja za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, a jedan nije kvalifikovan od strane tužioca“, navodi se u Izvještaju.
Istaknuto je i da je po jedan slučaj: dostavljen na ocjenu nadležnom tužiocu, kvalifikovan kao krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari,koje se goni po privatnoj tužbi, arhiviran nakon identifikacije izvšioca, utvrđeno da se radi o duševno oboljeloj osobi, ustupljen na nadležnost i odlučivanje drugom osnovnom državnom tužilaštvu.
„Tokom 2017. nije bilo slučajeva dodjele policijske zaštite novinarima, ni slučajeva u kojima je policija obezbjeđivala prostorije nekih medija“, naveli su iz UP.
Ombudsman je podsjetio i na Deklaraciju Zajedničkog konsultativnog odbora civilnog društva Evropske unije i Crne Gore (ZKO) koja je usvojena u decembru, a u kojoj se od crnogorskih vlasti zahtijeva da obezbijede zakonski okvir u cilju osiguravanja nezavisnosti novinara i urednika od menadžera, vlasnika medija i oglašivača, da pruže zaštitu od neetičkog ponašanja i redukuju cenzuru i samocenzuru.
