Croatia: hate speech on the rise but hope for change

Zagreb, 16.01.2018. - Misija vodećih organizacija za zaštitu medijskih sloboda ponovo je u Hrvatskoj gdje je objavila izvještaj o stanju u hrvatskom novinarstvu.
Na fotografiji Pauline Ades-Mevel, Sophie Albers Ben Chamo, Otmar Lahodynsky.
foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es
Hina

ZAGREB, 01.06.2018. – Međunarodna misija novinarskih udruga i organizacija za zaštitu slobode izražavanja, koja je u siječnju ove godine posjetila Zagreb po drugi put da bi stekla uvid u stanje medijskih sloboda u Hrvatskoj, objavila je izvještaj “Hrvatska: govor mržnje u porastu, ali ima nade za promjene”.

Nakon što je zajednička misija organizacija koje se bave slobodom medija u lipnju 2016. utvrdila loše stanje (izvještaj možete vidjeti ovdje), nova delegacija, u kojoj su bili predstavnici Medijske organizacije za jugoistočnu Europu (SEEMO), Udruženja europskih novinara (AEJ), Europske radiodifuzijske unije (EBU), Europskog centra za medijske slobode (ECPMF), Europske federacije novinara (EFJ) i Reportera bez granica (RSF), zatekla je bolju situaciju početkom 2018. godine.

U priopćenju misije povodom objave novog izvještaja o Hrvatskoj navodi se kako je Hrvatska dobila novu Vladu, da nova konzervativno – liberalna koalicija (HDZ–HNS) u najmanju ruku u svom programu ima medijske slobode kao pitanje važno za zemlju članicu Europske unije, dok političari iskazuju jasno stajalište protiv ugrožavanja života novinara.

Ističe se da su 2017. hrvatski premijer Andrej Plenković i Saborski odbor za medije osudili napade i prijetnje upućene novinarima te da od iste godine policija reagira brže nego prije u slučajevima napada ili prijetnji novinarima. Iako je zabilježeno smanjenje broja fizičkih napada na novinare, napadi i prijetnje, pogotovo upućene on line, još su uvijek velik problem, kao što je to i destruktivni utjecaj govora mržnje na društvo, koji se zapravo povećao od 2016. godine, upozorava misija.

Misija podsjeća da se Hrvatska na ljestvici Index medijskih sloboda u svijetu 2018. popela za pet mjesta – sa 74. na 69. mjesto. Misija pozdravlja to poboljšanje, ali smatra da tu ima još mnogo posla.

Preporuke: 

– Vlasti moraju provesti temeljite istrage u vezi sa svim zasad nerazriješenim slučajevima fizičkih napada na novinare

– Političari, novinari i javne osobe moraju se suzdržavati od sudjelovanja ili podupiranja, pa i percepcije da podupiru prljave kampanje ili retoriku punu mržnje protiv novinara i medija. Političari takve kampanje i retoriku moraju osuditi čim se pojave

– Političke stranke moraju se suzdržati od uplitanja u uredničku politiku javnog servisa – Hrvatske radiotelevizije (HRT-a)

– Zakonodavci moraju u raspravu o novom zakonu o HRT-u uključiti novinare HRT-a te ojačati ulogu novinara, civilnog društva i publike u procesu odabira uprave HRT-a

– Zakon mora jamčiti neovisnost HRT-a. Misija skreće pažnju da bi u proces izmjene zakona o HRT-u trebalo uključiti promjenu načina biranja glavnog ravnatelja HRT-a i drugih rukovodećih struktura u skladu s europskim standardima javnog elektroničkog medija

– HRT bi trebao razmotriti formiranje međunarodnog savjeta koji bi služio kao jamac HRT-ove neovisnosti. Novinarske organizacije (udruženja i sindikati) bi se trebali suzdržati od političkog aktivizma te čuvati profesionalne standarde i kolegijalnost u svojim javnim aktivnostima

– Uprava i novinari HRT-a trebali bi raditi u dugoročnom najboljem interesu tog servisa te pokazati solidarnost u odbacivanju uplitanja bilo kojih političkih stranaka

– Uprava i zaposlenici HRT-a moraju uspostaviti bolje interaktivne načine komuniciranja

– Pitanje govora mržnje i lažnih vijesti treba sagledati ozbiljnije, detaljnije i s više proaktivnog stava. Inicijativa donošenja pravila o tome ne bi trebala čekati donošenje pravila EU, premda je ono najavljeno. Pravila ne mogu biti prijetnja slobodi medija i slobodi govora.

– Hrvatski sabor treba ukinuti članak 148 Kaznenog zakona o “sramoćenju” te članke 147, 149, 349 i 356.

– Poboljšati zakonske odredbe koje se odnose na transparentnost vlasništva medija

– Vijeće za elektroničke medije bi trebalo biti aktivnije u slučajevima kad elektronički mediji ne poštuju profesionalne standarde, pogotovo u slučajevima korištenja govora mržnje na lokalnim medijima (lokalnim TV kanalima)

– Treba pripremiti medijsku strategiju uz aktivno sudjelovanje svih sudionika na medijskom planu u njenom radu i kod povratnih informacija

 

Izvještaj međunarodne misije možete preuzeti ovdje.

Izvor: SEEMO, RSF, ECPMF, EFJ, EBU, AEJ


CJA, Zagreb, 01/06/2018