Povjerenje čitalaca se stiče godinama, a lako gubi

SMCG

PODGORICA, 09.11.2019. – U svijetu zaposlenja, novinarstvo je hibridna profesija ali i zanat. Spoj prakse i teorije. Morala i kreativnosti. Spoj psihologije, književnosti, sociologije, politikologije i mnogih drugih nauka. Zato novinar treba da bude osoba koja teži objektivnosti, iskrenosti i koja je željna istine.

Kada mladi novinari pišu priču, svjesni su da nemaju nikoga da stane iza njih. Da ih zaštiti i da ih ohrabri.

Novinarka “Vijesti” i dobitnica priznanja za istraživačko novinarstvo, Tina Popović, se kroz godine od novinarke podgoričke gradske hronike profilisala kao novinarka za pitanja prosvjete i nauke.

“Poštovati Zakon o medijima i Etički kodeks ne spriječavaju pokretanje građanskih parnica protiv medija, prijetnji i pokušaja diskreditacije novinara”, kazala je Tina. Ona je pitala zašto bi bilo koji mladi čovjek želio da izvještava u javnom interesu, ako je svjestan da bi zbog toga mogao biti meta različitih društvenih kategorija.

“Napadi na novinare, i posredni i neposredni, i prijetnje i pokušaji diskreditacije i fizičko nasilje, sigurno nijesu motivacija mladim ljudima da se školuju za ovu profesiju, a još manje da se bore za slobodnu riječ”, kazala je Tina. “Pitanje je i koliko mladih, koji dobiju diplomu novinarstva, zaista nastave da se bave tom profesijom”, rekla je ona.

Tina smatra da biti novinar koji radi u javnom interesu znači biti suočen sa pritiscima koji dolaze sa različitih strana.

“Mladi novinari moraju da znaju da se povjerenje čitalaca gradi godinama, a vrlo lako poljulja”, kazala je Tina i dodala da se povjerenje gradi tako što su činjenice koje se predstavljaju uvijek za dobrobit građana, ma koliko se priče u datom trenutku činile malim.

Tina kaže da uvijek postoje oni koji će spriječiti javnost da sazna priču. Ili ne odgovaraju na novinarska pitanja ili svojim saopštenjima tvrde da ne odgovaraju „senzacionalistima“ i „žutoj štampi“. Onda pokušaju da diskredituju novinara saopštavajući da ima duple aršine. Naravno, ako je epilog pozitivan za populaciju koja je imala problem, naći će način da zasluge prigrabe za sebe upravo oni koji su željeli da spriječe novinara da objavi priču.

Nažalost, ovo je samo dio dnevnih problema sa kojima se suočavaju novinari. Zato ni ne čudi to što većina mladih traži mogućnost da se zaposli u državnoj administraciji, čemu svjedoči podatak da čak 42 odsto mladih preferira zapošljavanje u javnom sektoru. Podatak se nalazi u “Studiji o mladima u Crnoj Gori 2018/2019” koju je uradio Centar za građansko obrazovanje (CGO). Biti novinar znači izvještavati u javnom interesu, a olakšavajuća okolnost njihovu bezbjednost je kada to čini iz javnog sektora.

Kada su u pitanju mladi novinari, studentkinja druge godine novinarstva, Željka Zvicer, upisala je pomenuti smjer pokrenuta, kako kaže, utopističkom idejom da su mediji, a samim tim i novinari oni pokretači društvenih promjena, čuvari istine i demokratije, koja se toliko zagovara.

Studentkinja novinarstva na specijalističkim studijama, Jovana Damjanović, kazala je da je upis na odsjeku novinarstva bio njen način da pokaže da “nema dlake na jeziku” i da će joj “istina biti preča od svega”. Ipak, Jovana je kroz osnovne studije stekla iskustvo kroz novinarsku praksu. “Shvatila sam da je bolje da itekako imam dlake na jeziku i da vodim računa šta pričam, kao i da će istina veoma često morati da sačeka”, kazala je Jovana.

Ona ne smatra da su studenti zaštićeni, niti oni koji rade u profesiji.

“Ne moramo uvijek govoriti o prijetnjama, mada se i to dešava. Svjedoci smo nekoliko slučajeva samo u našoj državi. Možemo se prosto pozabaviti činjenicom da zavisimo od raznih ljudi – bez izvora nema priče, a bez priče nema novca”, rekla je Jovana.

Sara Kurgaš, studentkinja novinarstva

Tekst je nastao u okviru projekta „Monitoringom do slobodnih medija“ koji Sindikat medija Crne Gore sprovodi u okviru većeg projekta „Reforma pravosuđa: Unaprjeđenje kapaciteta organizacija civilnog društva u doprinosu očuvanja integriteta pravosuđa“, kojeg finansira Evropska unija, a realizuje Centar za monitoring i istraživanje (CeMi) u partnerstvu sa NVO Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i Mreža za afirmaciju evropskih integracionih procesa (MAEIP).


SMCG, Podgorica, 09/11/2019