Novo istraživanje pokazalo da pandemija ozbiljno utječe na mentalno zdravlje novinara/ki

Foto: Novi glas

Novinari i novinarke svakodnevno izvještavaju o različitim ekstremnim situacijama. Bilo da govorimo o ratovima, različitim prirodnim katastrofama ili pandemiji kao što je trenutno COVID19.

Sve ove situacije stavljaju pred novinare/ke različite izazove testirajući njihovu snagu i sposobnost nošenja u stresnim situacijama. No, većina ovih esktremnih situacija traju kratko i novinari/ke imaju mogućnost izaći iz ovih tema i situacija, posvetiti se nekim drugim, te na taj način napraviti predah. Međutim, šta se dešava kada mjesecima izvještavate o nečemu tako neizvjesnom poput trenutnog koronavirusa, svjesno se izlažući potencijalnoj zarazi?

Reuters Institut for the Study of Journalism i Univerzitet u Torontu su u junu intervjuisali 73 međunarodna novinara/ke i došli do zaključka da pandemija COVID19 itekako utječe na mentalno zdravlje novinara/ki, piše platforma Balkansmedia.org 

Kako navode, iako je njihova praksa da ne objavljuju rezultate svojih istraživanja prije nego ona budu u potpunosti sprovedena, smatrali su da su rezultati do kojih su došli u ovoj fazi značajni za javnost.

Studija je pokazala da 70% novinara/ki osjeća neku vrstu tjeskobe, dok 26% imaju značane anksiozne probleme kompatibilne sa generaliziranim anksioznim poremećajem, koji uključuje simptome zabrinutosti, nesanicu, lošu koncentraciju i umor. Od ukupno ispitanih novinara/ki njih 11% osjeća simptome post-traumatskog stresa, koji uključuju ponavljajuće misli i sjećanja na traumatične događaje vezane za COVID19, kao i potrebu bježanja od takvih misli, te osjećaj krivice, straha, ljutnje i sramote.

U studiji se navodi da su intervjuisali novinari/ke koji imaju dugogodišnje novinarsko iskustvo, iza kojih se nalazi niz ekstremnih i vanrednih situacija iz kojih su izvještavali. Navode da pretpostavljaju da, kad istraživači/ce uđu u manje redakcije, postoji mogućnost da će naići na još veće probleme. Ispostavilo se da je jedan od uzroka stresa i drugih mentalnih problema i činjenica da su se novinari/ke našli u situaciji da izvještavaju o zdravlju i specifičnosti virusa o čemu znaju vrlo malo.

„Uznemirava me to što ne mogu da izvještavam o pandemiji u svojoj zemlji kao što je to urađeno u zapadnim zemljama. Osjećam se licemjerno iz razloga što mi je dozvoljeno samo da pratim upute vlade, i ne mogu da pokažem kako ostatak zemlje podnosi ovu epidemiju.“ – navodi se u jednom od odgovora novinara/ki.

Novinari/ke takođe navode da osjećaju etički pritisak prilikom pokrivanja priča koje se tiču i njih samih, njihovih porodica i prijatelja/ica.

„Priče o rasnoj napetosti, ekonomskoj nestabilnosti i pandemiji nisu samo priče koje pokrivate o drugim ljudima, već su i vaše priče. A tu su i frustracije i pritisci koji nastaju kada se izvještava o priči koja generira neprijateljstvo u javnosti i nepovjerenje medija.“ – navode u studiji.

Ova studija je još u toku istraživanja i prikupljanja podataka, ali 60% do sada intervjuisanih kažu da puno više rade tokom pandemije, dok su im dodatno povećane odgovornosti i kod kuće. Mlađi/e novinari/ke su rekli da starijim novinarima/kama, koji bi mogli biti osjetljiviji na COVID19, nije dodijeljeno toliko priča o pandemiji. S tim u vezi, ovih 73 ispitanika/ca su svojim redakcijama dali ocjenu 6 od 10 kada je u pitanju podrška koju su dobili od njih u toku pandemije.

S platforme Balkansmedia.org navode da će nastaviti pratiti ovo istraživanje i prezentovati finalne rezultate koje bude Institut objavio. Do tada na ovoj platformi možete pročitajte neke savjete Al i Sidney Tompkins kako se možete boriti protiv stresa tokom pandemije.

Balkansmedia.org/Lejla Huremović


Izvor: Balkansmedia.org/Lejla Huremović, Sarajevo, 29/07/2020