{"id":100736,"date":"2025-11-06T09:28:16","date_gmt":"2025-11-06T08:28:16","guid":{"rendered":"https:\/\/safejournalists.net\/?p=100736"},"modified":"2025-11-06T09:30:11","modified_gmt":"2025-11-06T08:30:11","slug":"mehanizmi-zastite-novinara-u-praksi-u-fokusu-radionice-u-zenici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/mehanizmi-zastite-novinara-u-praksi-u-fokusu-radionice-u-zenici\/","title":{"rendered":"Mehanizmi za\u0161tite novinara u praksi u fokusu radionice u Zenici"},"content":{"rendered":"

Lokalna fondacija Zenica i Udru\u017eenje BH novinari, uz podr\u0161ku\u00a0Safejournalists, organiziralo je u tom gradu radionicu na temu\u00a0\u201eKad zajednica reaguje: Mehanizmi za\u0161tite novinara u praksi\u201d.<\/p>\n

Cilj ove radionice, kako su istakli, je da se osna\u017ee novinari i predstavnici lokalnih zajednica da prepoznaju i primijene mehanizme za\u0161tite u slu\u010dajevima prijetnji, pritisaka i napada na novinare.<\/p>\n

Generalna sekretarka Udru\u017eenja BH novinari Borka Rudi\u0107 istakla je kako novinari dosta \u010desto prijavljuju razli\u010dite vrste prijetnji te drugih slu\u010dajeva ugro\u017eavanja prava na slobodu izra\u017eavanja.<\/p>\n

\u2013 Me\u0111utim, ono \u0161to jeste problem je efikasnost institucija, odnosno koliko institucije \u2013 policija, tu\u017eila\u0161tva i sudovi \u2013 efikasno rade na za\u0161titi prava na slobodu izra\u017eavanja i sigurnosti novinara.\u00a0Na\u0161a statistika kazuje da tek 25,4 posto slu\u010dajeva prijavljenih Liniji za pomo\u0107 novinarima bude i rije\u0161eno u korist novinara. To je dakle tek jedna \u010detvrtina. Mi poku\u0161avamo kroz sistem BH novinara i Linije za pomo\u0107 novinarima, ali i druge me\u0111unarodne mehanizme i mre\u017ee \u2013 kao \u0161to je Safejournalists, taj procenat podignuti i uticati na to da institucije prihvate ve\u0107u odgovornost u sankcioniranju nasilja nad novinarima, a samim time omogu\u0107e da novinari svoj posao rade sigurno i profesionalno \u2013 kazala je Rudi\u0107.<\/p>\n

Trenutno, dodala je, kroz pravosudni sistem te preko Linije za pomo\u0107 novinarima, rje\u0161ava se 30 slu\u010dajeva u Bosni i Hercegovini, a jedna se predstavka rje\u0161ava pred Evropskim sudom za ljudska prava.<\/p>\n

\u2013 Imamo tri apelacije Ustavnom sudu BiH, \u0161to zna\u010di da ipak postoje sudski postupci pokrenuti s ciljem za\u0161tite prava na slobodu izra\u017eavanja. Kakav \u0107e biti ishod svih tih slu\u010dajeva, u ovom trenutku ne znamo, ali ono \u0161to je bitno istaknuti jeste da BH novinari, kroz posebnu metodologiju, rade i indeks sigurnosti novinara u BiH \u2013 kazala je Rudi\u0107.<\/p>\n

Uskoro \u0107e indeks za 2024. godinu biti predstavljen, a po tom indeksu, navela je, devet medijskih eksperata ocijenilo je prosje\u010dnom ocjenom 2,61 sigurnost novinara u BiH, po \u010demu smo najlo\u0161ije plasirana dr\u017eava u regiji zapadnog Balkana.<\/p>\n

Fokus dana\u0161nje radionice bio je na prakti\u010dnim iskustvima, solidarnosti i zajedni\u010dkom odgovoru zajednice pa je, kako je istakla predsjednica Kluba novinara Zenica Velida Kulenovi\u0107, taj klub zna\u010dajan kao mjesto u kojem novinari iz tog grada mogu potra\u017eiti pomo\u0107.<\/p>\n

\u2013 Potom da signaliziramo sve ono \u0161to se odnosi na kr\u0161enje slobode izra\u017eavanja, a \u0161to eventualno mo\u017ee biti i prijetnja sigurnosti novinarima.\u00a0Mi znamo da su implementirane kontakt-ta\u010dke u policijskim agencijama i tu\u017eila\u0161tvima na nivou BiH pa tako u Tu\u017eila\u0161tvu Zeni\u010dko-dobojskog kantona i Upravi policije Ministarstva unutra\u0161njih poslova ZDK-a postoje kontakt-ta\u010dke kojima se novinari mogu obratiti, ukoliko im je sigurnost ugro\u017eena \u2013 napomenula je Kulenovi\u0107, koja je dodala kako mre\u017ea podr\u0161ke postoji i ona je jako zna\u010dajna za svakodnevni rad novinara tog grada i kantona.<\/p>\n

Slobodni novinar Almir Panjeta, koji je govorio o va\u017enosti pridr\u017eavanja pravila eti\u010dkog novinarskog kodeksa u svakodnevnom radu novinara, istakao je kako su mediji isti, odnosno kako je vijest uvijek vijest bez obzira preko kojeg se medija plasira.<\/p>\n

\u2013 U biti, novinarima ne treba neka posebna regulacija. Potrebno je samo da se bave svojim poslom na eti\u010dki i pravilan na\u010din. Onda \u0107emo, sigurno, biti puno bolji novinari i puno bolji ljudi\u2026Vijest mora biti vijest. Imaju pravila po kojima se pi\u0161e i imaju, ono \u0161to uvijek govorim, ljudsko prije svega. Tako da ni\u0161ta nije ispred toga. Imamo ono \u0161to je najjednostavnije \u2013 interes javnosti.\u00a0Procijenimo interes javnosti, a posebno ako se izvje\u0161tava o ranjivim skupinama \u2013 o djeci i djeci s pote\u0161ko\u0107ama. Zna\u010di, ni\u0161ta ne mo\u017ee i ne smije biti ispred interesa javnosti i posebno interesa svakog djeteta \u2013 kazao je Panjeta, koji je dodao kako su ovakve radionice va\u017ene da se novinari prisjete svoje misije.<\/p>\n

Upravo se naj\u010de\u0161\u0107e, kako je ocijenio, zanemaruje interes javnosti, koji mora biti ispred i iznad svega, a nikako svakodnevna prepucavanja, pogotovo na politi\u010dkoj sceni, koja nemaju va\u017enost za gra\u0111ane.<\/p>\n

\n
<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\n
\n
\n
\n
\n
\n