SARAJEVO, 03.12.2020. – Mno\u0161tvo medija i dostupnih informacija ote\u017eavaju selekciju kredibilnih i kvalitetnih informacija a to olak\u0161ava i put dezinformacijama prema medijskim konzumentima. Posjedovanje informacija zna\u010di mo\u0107, smatra psihoterapeutkinja Nermina Vehabovi\u0107 Rude\u017e, koja u razgovoru za Mediacentar govori o uzrocima i posljedicama neselektivnog uzimanja informacija, bilo da se radi o onima koje dobijamo kroz \u0161kolovanje, socijalizaciju ili putem medija.<\/p>\n
\u201eU nekom ranijem vremenu ta\u010dno se znalo koje su novine kvalitetne, a koji televizijski program. Bilo je mogu\u0107e da se proturi la\u017ena vijest, ali znatno manje nego danas, kada je primjetan porast medija\u201c, ka\u017ee ona i dodaje da ne postoji dovoljan nivo kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja zbog \u010dega la\u017ene vijesti imaju uticaja na gra\u0111ane.<\/p>\n
\u201eMentalna lijenost je upravo ta koja je nau\u010dno dokazano odgovorna za odmak od kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja. To podrazumijeva da pro\u010ditate odre\u0111eni tekst i uzmete ga zdravo za gotovo ne pitaju\u0107i se je li to \u0161to \u010ditate istina. Obrazovanje je dobar vid za\u0161tite od la\u017enih vijesti, ali mladima danas nedostaje \u017eelja za \u0161irim informisanjem, \u010ditanjem i shvatanjem stvari dalje od samog Google pretra\u017eiva\u010da\u201c.<\/p>\n
Generacija Z<\/strong><\/p>\n Uprkos tome \u0161to generacija mladih ro\u0111enih nakon 2000. godine spada u takozvanu generaciju Z, koja je tehnolo\u0161ki najpismenija i koja je ujedno najve\u0107i konzument modernih tehnologija, Vehabovi\u0107 Rude\u017e ukazuje na opasnosti po tu generaciju.<\/p>\n \u201eKod generacije Z dolazi do uzimanja gotove informacije putem zvuka ili slika. To je vrlo brz na\u010din informisanja, kao \u0161to je slu\u010daj sa Instagramom, ali dolazi do problema preispitivanja je li sve \u0161to vidimo i \u010dujemo ta\u010dno. Mladi bez obzira na tehnolo\u0161ku pismenost nemaju emocionalnu pismenost i inteligenciju, kojom \u0107e prosu\u0111ivati jo\u0161 mnogo informacija. Dolazi do bukvalnog razumijevanja stvari. Nama starijima pak fali tehnolo\u0161ka pismenost, ali ipak vi\u0161e kriti\u010dki propitujemo informacije do kojih do\u0111emo\u201c, ka\u017ee ona.<\/p>\n Dodaje kako je zadatak obrazovnog sistema upravo klju\u010dan u procesu razvijanja kriti\u010dkog mi\u0161ljenja. Ono \u0161to je posebno brine jeste \u010dinjenica da \u0107e slika biti jo\u0161 lo\u0161ija radi online nastave, jer je komunikacija u potpunosti zatvorena: djeca dobijaju zadatke koje trebaju uraditi, bez direktne komunikacije sa ljudskim bi\u0107ima, u ovom slu\u010daju nastavnim kadrom.<\/p>\n Posljedice la\u017enih vijesti<\/strong><\/p>\n U budu\u0107nosti \u0107emo tek svjedo\u010diti posljedicama konzumiranja medijskih sadr\u017eaja, a u njima i la\u017enih vijesti, jer \u0107emo, kako upozorava Vehabovi\u0107 Rude\u017e, imati mno\u0161tvo mladih koji \u0107e poimati \u017eivot na potpuno druga\u010diji na\u010din.<\/p>\n \u201eUdalji\u0107emo se od temeljnih vrijednosti koje nas \u010dine ljudskim bi\u0107ima. I mora\u0107emo se vra\u0107ati na prvobitne postavke, gdje \u0107emo ispo\u010detka u\u010diti nekada\u0161nje obrasce pona\u0161anja, radi iskrivljene slike stvarnosti\u201c.<\/p>\n Isti\u010de kako je va\u017eno shvatiti \u0161ta sve mozak mo\u017ee, ali je pora\u017eavaju\u0107e \u0161to ga vrlo malo koristimo, upravo radi pomenute mentalne lijenosti, koja nam poma\u017ee da br\u017ee \u017eivimo, ali nam veoma \u0161teti.<\/p>\n \u201eOna nas prebacuje iz situacije u situaciju ne zadiru\u0107i dalje u su\u0161tinu stvari jer vjerujemo da gubimo vrijeme. Zato kasnije u radu sa pacijentima koji pate od anksioznosti govorimo im ono \u0161to je klju\u010dno, a to je da se stabilizuju u ovom sad trenutku i uklju\u010de svijest o tome\u201c, poja\u0161njava ova psihoterapeutkinja.<\/p>\n Nagla\u0161ava kako je socijalizacija klju\u010dna u procesu shvatanja realnosti, a \u010dak i kod selekcije la\u017enih i pravih vijesti. Ako kao pojedinac vjerujemo u ne\u0161to, \u0161to se ispostavi neta\u010dnim u komunikaciji sa drugima, lanac la\u017ei se razbija, a to nije slu\u010daj sa ljudima koji informacije ne razmjenjuju sa drugima uop\u0161te.<\/p>\n Dominacija<\/strong>\u00a0autoriteta<\/strong><\/p>\n U procesu shvatanja i razlu\u010divanja la\u017enih vijesti od onih istinitih klju\u010dna je emotivna povezanost sa ljudima, smatra Vehabovi\u0107 Rude\u017e. Tako se de\u0161ava da mnogi ne preispituju vi\u0111eno, jer dolazi od onih za koje imaju visok stepen povjerenja.<\/p>\n \u201eAko zastupamo odre\u0111enu politi\u010dku strukturu, sve \u0161to oni ka\u017eu za nas je istina. Uop\u0161te to ne provjeravamo, jer prihvatamo sve \u0161to do\u0111e od odre\u0111enog autoriteta kojeg mi smatramo relevantnim. Ali va\u017eno je shvatiti da ni\u0161ta nije onako kako izgleda. I pitanje koje svi mo\u017eemo postaviti jeste je li ovo onako kako se \u010dini? A to pitanje dovoljno mo\u017ee aktivirati na\u0161 mozak da preispituje i najve\u0107e autoritete kao \u0161to su prvenstveno roditelji\u201c.<\/p>\n Kao profesionalac u ovom podru\u010dju dodaje da ne \u017eeli ni spominjati manipulaciju ljudima, jer je ona, prema njenom mi\u0161ljenju nemogu\u0107a, sve dok nam je \u201euklju\u010den mozak\u201c.<\/p>\n \u201eMi smo ti koji dozvole da sve \u0161to se govori i radi za nas bude istina u datoj situaciji. Zato vjerujem da se svako mo\u017ee za\u0161tititi jednostavno ako uklju\u010di mozak. Ako mo\u017eemo re\u0107i da se sa ne\u010dim ne sla\u017eemo, to je ve\u0107 korak ka mogu\u0107nosti slobodne volje i razmi\u0161ljanja\u201c, isti\u010de ona.<\/p>\n Najve\u0107a vrijednost je sloboda<\/strong><\/p>\n \u010citava adolescencija je usmjerena na ru\u0161enje autoriteta i mi\u0161ljenja, i zato Vehabovi\u0107 Rude\u017e vjeruje da je zadatak na svima nama boriti se i otimati u vrtlogu la\u017enog informisanja.<\/p>\n \u201eAko ugu\u0161imo preispitivanje gubimo smisao bunta. Va\u017eno je shvatiti da to nije bezobrazluk nego potreba za rastom i razvojem. Najve\u0107a vrijednost ljudskog bi\u0107a je da bude slobodan. Razmi\u0161ljajte o onome \u0161to \u010dujete i pitajte. Pitanja su najljep\u0161a stvar na ovom svijetu. Ne vjerujte svemu \u0161to \u010dujete, vidite, jer morate do\u017eivjeti da biste znali kakvo je ne\u0161to za vas\u201c.<\/p>\n Zaklju\u010duje kako je li\u010dno iskustvo krucijalno u tome, jer danas se sve vi\u0161e gubimo na putu obrazaca pona\u0161anja. Od Instagrama, Facebooka, do drugih dru\u0161tvenih mre\u017ea, koje nude \u201eplan i program \u017eivota\u201c, spas je upravo u na\u0161em vlastitom mozgu. Ako ne prihvatamo da je tu\u0111a realnost imperativ za na\u0161u li\u010dnu, napominje Vehabovi\u0107 Rude\u017e, onda smo na dobrom putu da shvatimo i dublju problematiku svih mogu\u0107ih la\u017enih vijesti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" SARAJEVO, 03.12.2020. – Mno\u0161tvo medija i dostupnih informacija ote\u017eavaju selekciju kredibilnih i kvalitetnih informacija a to olak\u0161ava i put dezinformacijama prema medijskim konzumentima. Posjedovanje informacija zna\u010di mo\u0107, smatra psihoterapeutkinja Nermina Vehabovi\u0107 Rude\u017e, koja u razgovoru za Mediacentar govori o uzrocima i posljedicama neselektivnog uzimanja informacija, bilo da se radi o onima koje dobijamo kroz \u0161kolovanje, […]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":18518,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1200],"tags":[],"class_list":["post-18517","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news_sarajevo"],"acf":[],"yoast_head":"\n