{"id":18698,"date":"2020-12-16T13:11:06","date_gmt":"2020-12-16T12:11:06","guid":{"rendered":"https:\/\/safejournalists.net\/?p=18698"},"modified":"2021-06-02T22:56:24","modified_gmt":"2021-06-02T21:56:24","slug":"je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/","title":{"rendered":"Je li sigurnost novinara pitanje broj jedan slobode medija u 2020. godini?"},"content":{"rendered":"

SARAJEVO, 16.12.2020. – Dvije hiljade \u0161est stotina pedeset i osam novinara ubijeno je u posljednjih trideset godina. To su podaci koje je Me\u0111unarodna federacija novinara saop\u0161tila 10. decembra 2020. godine u Bijeloj knjizi globalnog novinarstva.<\/p>\n

Ve\u0107 sutradan, ta informacija nije bila ta\u010dna. U me\u0111uvremenu, \u201eIslamska dr\u017eava\u201c otvorila je vatru na automobil u kojem je Malala Maiwand, voditeljka TV Enkass, putovala na posao iz Nangarhara u Jalalabad. Zajedno s njom, usmr\u0107en je i voza\u010d automobila Mohammad Tahir. To je prvo ubistvo nakon \u0161to su 7. decembra Evropska unija i Savez sjevernoatlantskog ugovora zajedni\u010dki osudili tre\u0107e ubistvo novinara u Afganistanu ove godine, deveto po redu od po\u010detka 2019.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, Nizozemska je bila doma\u0107in Svjetske konferencije o slobodi medija, odr\u017eane od 9. do 10. decembra u Den Haagu i na digitalnoj platformi\u00a0www.wpfc-digital.com<\/a>. Tim Shafir, potpredsjednik Me\u0111unarodne federacije novinara i izvr\u0161ni sekretar Saveza novinara Ruske Federacije na panelu \u201eKreativnost bez straha i pot\u010dinjavanja: ka zajedni\u010dkoj saradnji umjetnika i novinara\u201c, predstavio je\u00a0Bijelu knjigu globalnog novinarstva<\/a>. Pritom, sve poveznice novinarstva i slobode izra\u017eavanja na panelu bile su u kontekstu\u00a0bitnosti\u00a0<\/em>slobode izra\u017eavanja za razvoj\u00a0slobode medija<\/em>, va\u017enosti umjetni\u010dkih sloboda za slobodnu \u0161tampu, bez kontekstualizacije novinarstva kao slobodnog izra\u017eavanja.<\/p>\n

\u201eMislim da su problemi umjetnica i novinarki veoma sli\u010dni, bilo da su u pitanju uznemiravanje, cenzura, autocenzura, specifi\u010dni na\u010dini na koje se komentari\u0161e i napada rad novinarki i umjetnica, na\u010dini na koji se uop\u0161te odgovara na reakcije koje dospijevaju, reakcije koje ti radovi navodno izazivaju\u201c, rekla je Deeyah Khan, norve\u0161ka rediteljka.<\/p>\n

Programom Svjetske konferencije o slobodi medija, za\u0161tita novinara i novinarskih radnih prava fokusirana je kroz teme primjene mehanizama za\u0161tite sigurnosti novinara, za\u0161tite prava na pristup novinara informacijama i borbe protiv neka\u017enjivosti napada na medije.<\/p>\n

Borba protiv neka\u017enjavanja napada na novinarke i novinare<\/strong><\/p>\n

Prema rije\u010dima Giljerma Kanele (Guilhermo Canela De Souza Godoi), \u0161efa Odsjeka za slobodu izra\u017eavanja i sigurnost novinara Organizacije za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih Nacija (UNESCO), najve\u0107u odgovornost u za\u0161titi novinara ima pravosu\u0111e.<\/p>\n

\u201eOd deset slu\u010dajeva napada na novinare, tek je jedan slu\u010daj doveden do kraja sudskog postupka. Da bismo se borili protiv neka\u017enjivosti napada na novinare, potrebni su tu\u017eioci koji treba da dovedu istragu do kraja, provedu postupak i sudije koje mogu donositi odluke u skladu sa me\u0111unarodnim pravom i me\u0111unarodnim standardima za\u0161tite ljudskih prava. A prije toga, potrebno je da institucije koje obrazuju pravnike zaista urade svoj posao\u201c, rekao je Kanela, gostuju\u0107i u TV podcastu Svjetske konferencije o slobodi medija. Prema rije\u010dima Kanele, dobra vijest je da su sudije i tu\u017eioci u svijetu zainteresovani za ovu temu. U saradnji sa Uredom Specijalnog izvjestitelja Ujedinjenih Nacija za slobodu izra\u017eavanja i sigurnost novinara, 12.000 ibero-ameri\u010dkih sudija, tu\u017eilaca i pravnika edukovano je do sada u programu koji je kreirao UNESCO.<\/p>\n

V\u011bra Jourov\u00e1, potpredsjednica Evropske komisije, predsjednica Komesarijata za vrijednosti i transparentnost, rekla je da podaci o slobodi medija nisu ohrabruju\u0107i.<\/p>\n

\u201ePrema na\u0161im podacima, pritisak na medije nije tek ekonomski, ve\u0107 i politi\u010dki. Bila sam u Malti, zemlji\u00a0ubijene novinarke<\/a>\u00a0Daphne Caruana Galizie, i u Slova\u010dkoj, zemlji\u00a0ubijenog novinara<\/a>\u00a0J\u00e1na Kuciaka, razgovarala s roditeljima i obe\u0107ala da ne\u0107e biti iznimki i bijega od ka\u017enjavanja. Trenutno, istraga i postupak nisu u potpunosi zavr\u0161eni\u201c, rekla je Jourova. \u201eNedopustivo je da Evropska unija bude mjesto u kome \u0107e novinari biti napadnuti\u201c, tvrdi ona, nagla\u0161avaju\u0107i da je ove godine napadnuto najmanje 140 novinara u 18 dr\u017eava \u010dlanica Evropske unije.<\/p>\n

Matthew Caruana Galizia, istra\u017eiva\u010dki novinar i sin ubijene novinarke Daphne Caruana Galizia, u razgovoru koji je vodila Dr Agn\u00e9s Callamard, specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih Nacija za izvansudska i arbitrarna pogubljenja, rekao je da Evropska unija do sada u Malti nije imala nikakav specijalan uticaj na pobolj\u0161anje za\u0161tite novinarskih sloboda u smislu insistiranja na spre\u010davanju neka\u017enjivosti napada.<\/p>\n

\u201eSlu\u010daj ubistva Daphne Caruana Galizia u odnosu na ubistvo Jamala Khashoggija druga\u010diji je barem utoliko \u0161to javnost nema eksplicitne dokaze da je u ubistvo novinarke involvirana vlada, kao \u0161to je to slu\u010daj u Saudijskoj Arabiji. U tom smislu, porodica je u samom po\u010detku mogla imati povjerenje u vladu i vladine zvani\u010dnike da su iskreni kada ka\u017eu da zaista vode istragu. Nepovjerenje koje je postojalo, pokazalo se kao opravdano. Postoji jasan znak da je narud\u017eba ubistva povezana sa najvi\u0161im dr\u017eavnim zvani\u010dnicima\u201c, rekao je Pieter Omtzigt, poslanik u nizozemskom Parlamentu.<\/p>\n

Prema mi\u0161ljenju Omtzigta i izvje\u0161taju koji je predao Komitetu za pravne poslove i ljudska prava Ujedinjenih Nacija o istrazi ubistva Daphne Caruana Galizie, Malta jo\u0161 uvijek funkcioni\u0161e kao kolonija.<\/p>\n

\u201ePremijer ima ulogu guvernera, bira sudije i sudska vije\u0107a i posredstvom glavnog tu\u017eioca koga mo\u017ee otpustiti bira sve regulatore u pravosu\u0111u. U izvje\u0161taju koji sam predao, napisao sam da reforme u Malti mogu i treba da krenu od parlamenta. Problem je \u0161to je parlament malo pla\u0107en, ali ve\u0107i je problem \u0161to je vi\u0161e od polovine predstavnika vladaju\u0107e ve\u0107ine u parlamentu istovremeno imenovano za vr\u0161ioca du\u017enosti ministra u vladi. Druga polovina tu je ako prva polovina zaka\u017ee\u201c, rekao je Omtzgit.<\/p>\n

Pristup terenu?<\/strong><\/p>\n

Izuzme li se pitanje o zajedni\u010dkom pristupu zemalja \u010dlanica Evropske unije prevenciji \u0161irenja zaraznog virusa, za\u0161tita prava na pristup informacijama u 2020. godini mo\u017ee biti razmotrena u dva slu\u010daja: pravo na pristup novinara terenu i pravo na pristup informacijama kojima raspola\u017eu zvani\u010dna tijela izvr\u0161ne vlasti.<\/p>\n

Prvi slu\u010daj aktuelan je u Bjelorusiji koja, dok otpu\u0161ta pozori\u0161ne glumce, reditelje, upravnike, televizijske i radijske novinarke i novinare, uposlenice i uposlenike dr\u017eavnih institucija, istovremeno dr\u017ei na \u010dekanju brojne zahtjeve za akreditaciju novinarki i novinara. Jedna od njih je Step Vaessen, dopisnica Al Jazeere iz Moskve. Dok \u010deka odobrenje akreditacije, Vaessen se preselila u Nizozemsku koju o\u010dekuju izbori bez \u2013 kako ka\u017ee u razgovoru za Media.ba \u2013 ijednog politi\u010dkog subjekta koji na bilo koji na\u010din pru\u017ea alternativu\u00a0mainstream<\/em>\u00a0pristupu aktuelnoj bezbjednosnoj krizi. Vaessen ne krije nestrpljenje za odlazak u Bjelorusiju.<\/p>\n

\u201ePratila sam redovno sve \u0161to je rekao Luka\u0161enko, prenosila bez komentara i bez ure\u0111ivanja, po pravilu \u2013 on ima svoje vrijeme da ka\u017ee \u0161ta ho\u0107e. To nije uvijek bilo ba\u0161 ozbiljno, govorio je mnogo i mnogo \u010dudnih stvari, i mi smo to prenosili. Ali, naravno, ja sam novinarka koju interesuju ljudska prava i ako su ona ugro\u017eena, ja \u0107u oti\u0107i da izvijestim\u201c, rekla je Vaessen, napominju\u0107i da je za nju veoma bitno da mo\u017ee prenijeti pri\u010du u kojoj mo\u017ee osjetiti energiju \u2013 ljude u realnom prostoru i vremenu, doga\u0111aj.<\/p>\n

\u201eMi smo se probudili\/e<\/em>. \u010culi smo te rije\u010di vi\u0161e puta tokom protesta, imale su tada veliki odjek i veliku mo\u0107, o \u010demu smo tad mogli i u\u017eivo svjedo\u010diti\u201c, rekla je Vaessen.<\/p>\n

\u201eI\u0161la sam na \u017eenski mar\u0161 koji je organizovan svake subote. Pratila sam \u017eene koje se hrabro suprotstavljaju policijskoj brutalnosti. Jedne subote oti\u0161la sam u ku\u0107u sedamdesettrogodi\u0161nje Nine Baginskaye, a druge subote upoznala sam Alinu Pustohod, \u010detrdesetdvogodi\u0161njakinju koja nikad prije toga nije bila na protestima, ali nije vi\u0161e mogla da izdr\u017ei svu nepravdu kojoj je svjedo\u010dila\u201c, ka\u017ee Vaessen.<\/p>\n

Pristup informacijama u javnom interesu<\/strong><\/p>\n

Tokom 2019. godine, od 47 dr\u017eava koje su dostavile pregled primjene odr\u017eivog razvoja, 28\u00a0je izvijestilo<\/a>\u00a0o slobodi pristupa informacijama, a 21 odgovorom da ima zakon o slobodi javnog pristupa informacijama. U 2020.\u00a0 godini, slobodu javnog pristupa informacijama u izvje\u0161taju o odr\u017eivom razvoju navelo je 18 dr\u017eava.<\/p>\n

Uz napomenu da su Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i Israel povukli \u010dlanstvo u organizaciji, u izvje\u0161taju o slobodi pristupa informacijama UNESCO objavljenom u prvom kvartalu 2020. godine, UNESCO navodi da 62 od 69 dr\u017eava \u010dlanica Ujedinjenih Nacija (89.85%) ima pravne mehanizme garantovanja prava na za\u0161titu slobodne pristupa informacijama. Od 62 dr\u017eave, 49 imaju nadzor nad za\u0161titom prava na slobodan pristup informacijama. Naj\u010de\u0161\u0107e aktivnosti tih tijela, bez obzira na tip, su provo\u0111enje smjernica (77%), dostavljanje godi\u0161njeg izvje\u0161taja (74%), dostavljanje komentara o po\u0161tovanju slobode pristupa javnosti nacrtima i predlozima zakona prije nego budu upu\u0107eni u skup\u0161tinsku proceduru.<\/p>\n

Od 62 dr\u017eave tek 19 je odgovorilo na pitanje o razlozima zbog kojih ne dostavljaju podatke novinarkama i novinarima: nacionalna sigurnost (2.52%), za\u0161tita privatnih podataka (20.79%), komercijalna povjerljivost (13.36%). \u201eDrugi razlozi\u201c odgovor je koji je dalo 63.33% dr\u017eava upitanih zbog \u010dega uop\u0161te ne dostavljaju podatke, a 90.16% dr\u017eava \u201edruge razloge\u201c navodi kao opravdanje za djelimi\u010dno dostavljanje podataka. Na upit o vremenu u kome odgovore na zahtjev za pristupu informacijama odgovorila je 51 dr\u017eava: 74% odgovara u roku od trideset dana, 8% u roku od 60 dana, a 2% u roku du\u017eem od 60 dana.<\/p>\n

Pozitivan primjer dostavljanja podataka o odr\u017eivom razvoju prema ciljevima Ujedinjenih Nacija zabilje\u017een je 2020. godine u \u0160ri Lanki koja je dostavila podatke u potpunosti u 77% slu\u010dajeva a u 8% slu\u010dajeva djelimi\u010dno. Najvi\u0161e upita o slobodnom pristupu informacijama kategorisano je kao interes javnosti o statusu vladavine prava, mirnodopske dru\u0161tvene inkluzivnosti i transparentnosti rada institucija (1475); zapo\u0161ljavanja, radnih prava i prava na skrb (1199) i infrastrukturu i gra\u0111enje (851).<\/p>\n

Odr\u017eivost medija usmjerenih na rje\u0161enja<\/strong><\/p>\n

\u201eDok je ostatak svijeta bio u krizi koju je uzrokovalo \u0161irenje SARS-Cov2, Liban je imao krizu u krizi. Pored ekonomske krize uzrokovane nekolicinom lockdowna, desetine detonacija eksploziva 4. avgusta uni\u0161tile su cijela naselja. Potrebe za medijski oporavak bile su nevjerovatan izazov\u201c, rekla je Preehti Nallu, specijalistkinja za zagovaranje Internacionalne medijske podr\u0161ke (IMS) za nezavisne medije zemalja u konfliktu i tranziciji.<\/p>\n

Prema rije\u010dima Nallu, klju\u010dni pristup IMS su dugoro\u010dna partnerstva i sluh za one probleme i izazove koje novinari, mediji, oni koji se suo\u010davaju s problemima ocijene kao najkonkretnije izazove s kojim se suo\u010davaju novinari usmjereni na rje\u0161enja.<\/p>\n

\u201eOd oktobra pro\u0161le godine, Liban se suo\u010dava s najve\u0107om krizom u recentnoj istoriji: vi\u0161e od polovine stanovni\u0161tva je ispod crte siroma\u0161tva, lokalna valuta izgubila je 80% svoje monetarne vrijednosti. Nakon eksplozije koja je uru\u0161ila Beirut, koliko god smo se morali pridr\u017eavati pravila na\u0161e profesije, na\u0161a djelatnost kao novinara nije bila dovoljna. Morali smo oti\u0107i u potragu za rje\u0161enjima koje vlada ne vidi, obratiti se svim partnerima u dru\u0161tvu, onim pogotovo obrazovnim institucijama. Da bismo se suo\u010dili sa jazom vladinih rje\u0161enja, morali smo se povezati sa svim dru\u0161tvenim akterima koji umjesto vlade rad njen posao\u201c, rekla je Ali Ibrahim, izvr\u0161na direktorica Daraj Medija, Liban.<\/p>\n

Lifaqane Nare, novinarka Zimfact Zimbabwe ka\u017ee da u periodu \u0161irenja zaraznog virusa informacija postaje gotovo oru\u017eje, a pogotovo je to dezinformacija u slu\u017ebi konstrukcije osporavanog, zabranjenog prostora. U tom slu\u010daju, prema rije\u010dima Nare, potrebno je pristupiti veoma oprezno i provjeriti sve navode u slu\u017ebi propagande, bilo zvani\u010dne vlasti ili opozicije.<\/p>\n

\u201eOno \u0161to smo radili je upravo provjeravanje informacija koje su odlazile viralno, na dru\u0161tvenim mre\u017eama Twitteru, Facebooku, drugim platformama. Provjeravali smo ih, razgovarali sa ekspertima, sa javnim du\u017enosnicima, zdravstvenim radnicima, nau\u010dnicima, provjeravali pozadinu tvrdnji koje su saop\u0161tavane kao vijesti. Dio smo afri\u010dke mre\u017ee za factchecking koja svake dvije sedmice razgovara o idejama, pri\u010dama koje smo pripremili i koje planiramo da pripremimo i dijelimo me\u0111usobno vijesti i pri\u010de u vezi sa COVID-19\u201c, rekla je Nare.<\/p>\n

Javno povjerenje u medije<\/strong><\/p>\n

\u201eTe\u0161ko je razlikovati legitimitet medija i artikulaciju mo\u0107i medija\u201c, ka\u017ee Giselle Van Cann, urednica nizozemskog javnog servisa NOS u razgovoru sa Yvone Zonderop, nizozemskom novinarkom. \u201ePostoje aktivisti\u010dke grupe koje izra\u017eavaju nepovjerenje u javni servis, i to je dio kriti\u010dne mase, a drugi dio kriti\u010dne mase \u010dine oni koji ne smatraju da je njihova agenda dobila dovoljno publiciteta. Ne bih tome dala tretman kao nepovjerenju u medije\u201c, ka\u017ee Van Cann.<\/p>\n

\"\"Prema njenim rije\u010dima, poljoprivrednici, \u017euti prsluci, aktivisti za klimatske promjene i druge grupe napadaju medije znaju\u0107i da je kritikovanje medija u sr\u017ei vijest, medijski sadr\u017eaj koji dobija publicitet. \u201eJavnost zaslu\u017euje vi\u0161e uklju\u010divanja u formulisanje medijske agende, ali ako tu op\u0161tu grupu svedemo na lobije, partije, itd \u2013 mislim da oni dobijaju fer udio\u201c, ka\u017ee Van Cann.<\/p>\n

\u201eJedan od na\u0161ih reportera, izvje\u0161tavaju\u0107i s protesta dobio je sticker\u00a0fake news\u00a0<\/em>pred kamerom. I da, mi treba da za\u0161titimo svoje novinare kada odlaze na teren jer postoje, ipak, znakovi agresije prema novinarima na terenu\u201c, ka\u017ee Van Cann. Yvone Zynderop nastavlja misao: \u201eAli, to ne zna\u010di da je sve ve\u0107e javno nepovjerenje u medije, to \u017eelite re\u0107i?\u201c, a Van Cann ka\u017ee: \u201eDa, op\u0161ta javnost ima nepovjerenje u javne medije, i u tom smislu NOS i drugi mediji mogu omogu\u0107iti da to ne bude slu\u010daj. Ali, ako govorimo o uticajima naj\u0161ire javnosti na ure\u0111iva\u010dku politiku \u2013 eh, onda stvarno nemam odgovor na Va\u0161e pitanje. U tom smislu, raditi bolje nije neki odgovor, jer to ne\u0107e zaustaviti napad na medije iz politi\u010dke pozadine\u201c.<\/p>\n

Veronika Munk, glavna i odgovorna urednica ma\u0111arskog Telexa tvrdi da je ma\u0111arski strah polarizovan i politi\u010dki podijeljen. \u201eVeliki dio javnosti ima povjerenje u javne medije, i to su oni koji su povezani sa vladom, njenim partijama i politi\u010dkim opcijama koje su joj bliske. Drugi veliki dio javnosti ima povjerenje u druge medije koji se smatraju kriti\u010dkim i nezavisnim. S te strane, te\u0161ko je re\u0107i kakvo je op\u0161te povjerenje javnosti u javne medije Ma\u0111arske. No, pro\u0161le godine, Institut Broker je anketirao 75.000 gra\u0111ana i \u2013 mislim, bez iznena\u0111enja \u2013 Ma\u0111arska ima najmanje povjerenja u javne medije od svih zemalja u Evropi. Mislim da je razlog tome politi\u010dki uticaj na medijsku sferu\u201c, ka\u017ee Munk.<\/p>\n

Yvone Zynderop tvrdi: \u201eNemogu\u0107e je povjerenje u javne medije razmatrati neovisno od povjerenja u politiku, jer te dvije sfere danas su isprepletene. Publika Svjetske konferencije o slobodi medija u tom smislu ima pitanje na koje mo\u017ee odgovoriti gost iz Washingtona:\u00a0Kako populizam uti\u010de na povjerenje u medije?<\/em>\u201c<\/p>\n

Novinar Casper Thomas, dopisnik FD.nl i De Grossen Amsterdamer iz Washington DC ka\u017ee: \u201eMo\u017ee se re\u0107i da je glavna strategija autoritarnog populizma aktivno nepovjerenje u medije. Tako\u0111e, mo\u017ee se re\u0107i da je to posljedica medijske uloge provjeravanja politi\u010dki predstavljenih istina ozna\u010denih kao istine koje objavljuje izvor mo\u0107i. U Americi, mi koji izvje\u0161tavamo ve\u0107 tri godine smo u situaciji da radimo uz eho nepovjerenja u medije koji je postao najvidljivija strategija vladavine u najvi\u0161im dr\u017eavnim institucijama\u201c. Lijepljenje stickera\u00a0fake news\u00a0<\/em>na odje\u0107u novinara koji u\u017eivo izvje\u0161tava o protestima u Nizozemskoj, Thomas je dao oznaku\u00a0vokabular nepovjerenja u medije.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

SARAJEVO, 16.12.2020. – Dvije hiljade \u0161est stotina pedeset i osam novinara ubijeno je u posljednjih trideset godina. To su podaci koje je Me\u0111unarodna federacija novinara saop\u0161tila 10. decembra 2020. godine u Bijeloj knjizi globalnog novinarstva. Ve\u0107 sutradan, ta informacija nije bila ta\u010dna. U me\u0111uvremenu, \u201eIslamska dr\u017eava\u201c otvorila je vatru na automobil u kojem je Malala […]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":18700,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1200],"tags":[],"class_list":["post-18698","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news_sarajevo"],"acf":[],"yoast_head":"\nJe li sigurnost novinara pitanje broj jedan slobode medija u 2020. godini? – SafeJournalists<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Je li sigurnost novinara pitanje broj jedan slobode medija u 2020. godini? – SafeJournalists\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"SARAJEVO, 16.12.2020. – Dvije hiljade \u0161est stotina pedeset i osam novinara ubijeno je u posljednjih trideset godina. To su podaci koje je Me\u0111unarodna federacija novinara saop\u0161tila 10. decembra 2020. godine u Bijeloj knjizi globalnog novinarstva. Ve\u0107 sutradan, ta informacija nije bila ta\u010dna. U me\u0111uvremenu, \u201eIslamska dr\u017eava\u201c otvorila je vatru na automobil u kojem je Malala […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"SafeJournalists\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2020-12-16T12:11:06+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-06-02T21:56:24+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/unesco_konferencija.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"520\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"350\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"BHJA\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"BHJA\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs\"},\"author\":{\"name\":\"BHJA\",\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/#\/schema\/person\/d2c4c17ae7ad94e0f597a7b00d094d3b\"},\"headline\":\"Je li sigurnost novinara pitanje broj jedan slobode medija u 2020. godini?\",\"datePublished\":\"2020-12-16T12:11:06+00:00\",\"dateModified\":\"2021-06-02T21:56:24+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs\"},\"wordCount\":2507,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/unesco_konferencija.png\",\"articleSection\":[\"News Sarajevo\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs\",\"url\":\"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs\",\"name\":\"Je li sigurnost novinara pitanje broj jedan slobode medija u 2020. godini? – SafeJournalists\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/unesco_konferencija.png\",\"datePublished\":\"2020-12-16T12:11:06+00:00\",\"dateModified\":\"2021-06-02T21:56:24+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/unesco_konferencija.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/unesco_konferencija.png\",\"width\":520,\"height\":350},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/safejournalists.net\/?lang=bs\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Je li sigurnost novinara pitanje broj jedan slobode medija u 2020. godini?\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/#website\",\"url\":\"https:\/\/safejournalists.net\/\",\"name\":\"SafeJournalists.net\",\"description\":\"The Regional Platform for Media Freedom and Security of Journalists is a network of journalists' associations and media unions from the Western Balkans.\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/safejournalists.net\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/#organization\",\"name\":\"SafeJournalists.net\",\"url\":\"https:\/\/safejournalists.net\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/logo-safejournalists.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/logo-safejournalists.png\",\"width\":960,\"height\":540,\"caption\":\"SafeJournalists.net\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/#\/schema\/logo\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/#\/schema\/person\/d2c4c17ae7ad94e0f597a7b00d094d3b\",\"name\":\"BHJA\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/c2bb4f62fd7faf9b018b51d2cd355219?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/c2bb4f62fd7faf9b018b51d2cd355219?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"BHJA\"},\"url\":\"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/author\/bhja\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Je li sigurnost novinara pitanje broj jedan slobode medija u 2020. godini? – SafeJournalists","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Je li sigurnost novinara pitanje broj jedan slobode medija u 2020. godini? – SafeJournalists","og_description":"SARAJEVO, 16.12.2020. – Dvije hiljade \u0161est stotina pedeset i osam novinara ubijeno je u posljednjih trideset godina. To su podaci koje je Me\u0111unarodna federacija novinara saop\u0161tila 10. decembra 2020. godine u Bijeloj knjizi globalnog novinarstva. Ve\u0107 sutradan, ta informacija nije bila ta\u010dna. U me\u0111uvremenu, \u201eIslamska dr\u017eava\u201c otvorila je vatru na automobil u kojem je Malala […]","og_url":"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs","og_site_name":"SafeJournalists","article_published_time":"2020-12-16T12:11:06+00:00","article_modified_time":"2021-06-02T21:56:24+00:00","og_image":[{"width":520,"height":350,"url":"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/unesco_konferencija.png","type":"image\/png"}],"author":"BHJA","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"BHJA","Est. reading time":"12 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs"},"author":{"name":"BHJA","@id":"https:\/\/safejournalists.net\/#\/schema\/person\/d2c4c17ae7ad94e0f597a7b00d094d3b"},"headline":"Je li sigurnost novinara pitanje broj jedan slobode medija u 2020. godini?","datePublished":"2020-12-16T12:11:06+00:00","dateModified":"2021-06-02T21:56:24+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs"},"wordCount":2507,"publisher":{"@id":"https:\/\/safejournalists.net\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/unesco_konferencija.png","articleSection":["News Sarajevo"],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs","url":"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs","name":"Je li sigurnost novinara pitanje broj jedan slobode medija u 2020. godini? – SafeJournalists","isPartOf":{"@id":"https:\/\/safejournalists.net\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/unesco_konferencija.png","datePublished":"2020-12-16T12:11:06+00:00","dateModified":"2021-06-02T21:56:24+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs#primaryimage","url":"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/unesco_konferencija.png","contentUrl":"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/unesco_konferencija.png","width":520,"height":350},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/safejournalists.net\/je-li-sigurnost-novinara-pitanje-broj-jedan-slobode-medija-u-2020-godini\/?lang=bs#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/safejournalists.net\/?lang=bs"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Je li sigurnost novinara pitanje broj jedan slobode medija u 2020. godini?"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/safejournalists.net\/#website","url":"https:\/\/safejournalists.net\/","name":"SafeJournalists.net","description":"The Regional Platform for Media Freedom and Security of Journalists is a network of journalists' associations and media unions from the Western Balkans.","publisher":{"@id":"https:\/\/safejournalists.net\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/safejournalists.net\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/safejournalists.net\/#organization","name":"SafeJournalists.net","url":"https:\/\/safejournalists.net\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/safejournalists.net\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/logo-safejournalists.png","contentUrl":"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/logo-safejournalists.png","width":960,"height":540,"caption":"SafeJournalists.net"},"image":{"@id":"https:\/\/safejournalists.net\/#\/schema\/logo\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/safejournalists.net\/#\/schema\/person\/d2c4c17ae7ad94e0f597a7b00d094d3b","name":"BHJA","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/safejournalists.net\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/c2bb4f62fd7faf9b018b51d2cd355219?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/c2bb4f62fd7faf9b018b51d2cd355219?s=96&d=mm&r=g","caption":"BHJA"},"url":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/author\/bhja\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18698"}],"collection":[{"href":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18698"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18698\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18700"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18698"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18698"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18698"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}