SARAJEVO, 24.06.2019. – Kada govorimo o stanju medijskog i ogla\u0161iva\u010dkog tr\u017ei\u0161ta u Bosni i Hercegovini onda mo\u017eemo govoriti o brojnim problemima koji onemogu\u0107avaju tr\u017ei\u0161ni razvoj ove dvije veoma va\u017ene industrije za svaku zemlju, pa tako i za Bosnu i Hercegovinu. Kako se ogla\u0161iva\u010dka industrija oslanja na tri stuba \u2013 ogla\u0161iva\u010di, mediji i agencije \u2013 razmotrimo stanje stabilnosti, odnosno klimavosti svakog od ova tri stuba.<\/p>\n
Kada se govori o ogla\u0161avanju nekako se uvijek u prvi plan isti\u010du agencije i mediji. Ogla\u0161iva\u010di se svrstavaju na tre\u0107e mjesto, mada su po meni oni najzna\u010dajniji. Bez njihovih bud\u017eeta nema ogla\u0161avanja. Agencije ne bi imale kome prodavati svoje kreativne ideje i mediji ne bi imali kome prodavati svoj prostor te na taj na\u010din finansirati zna\u010dajan dio svojih potreba za novcem.<\/p>\n
Kada analiziramo Bosanskohercegova\u010dke ogla\u0161iva\u010de (one koji ogla\u0161avaju i one koji bi trebali ogla\u0161avati) onda mo\u017eemo kazati da je taj dio ogla\u0161iva\u010dke industrije najnerazvijeniji. Imamo odli\u010dne agencije koje
\nmogu servisirati i me\u0111unarodne klijente, imamo kakve-takve medije, ali kada bi se probralo ima onih koji se isti\u010du me\u0111u svojom publikom, i imamo ogla\u0161iva\u010de za koje je ogla\u0161avanje tro\u0161ak koji bi, ako je ikako mogu\u0107e, najradije izbjegli. To da je malo onih koji ogla\u0161avaju je dobra vijest. To zna\u010di da je potencijal tr\u017ei\u0161ta velik, samo ga treba pokrenuti, treba raditi na edukaciji ogla\u0161iva\u010da, treba ih njegovati kao biljke. Neke agencije u BiH se hvale kako nikada nisu zakucale na vrata nekog klijenta i ponudile
\nsaradnju, ve\u0107 klijent mora do\u0107i i pokucati na njihova vrata. Potencijal ogla\u0161avanja je u malim i srednjim poduze\u0107ima, ali svi ho\u0107e one najve\u0107e, niko ne\u0107e da ula\u017ee u male. Danas vode\u0107e kompanije na svijetu su krenule iz gara\u017ea (Microsoft i Apple), Coca-Cola je nastala u jednoj maloj apoteci. Svi su jednog dana bili mali. Ali agencije ho\u0107e samo one velike, a veliki se osje\u0107aju mo\u0107nim pa dave agencije i medije, sijeku granu na kojoj sjede. Od agencija ho\u0107e sve odmah, sad i ako je mogu\u0107e d\u017eabe, a medije dave
\nzahtijevaju\u0107i velike medijske popuste dok ih jednom sve ne uni\u0161te.<\/p>\n
Gdje \u0107e onda ogla\u0161avati? Da bi iza\u0161le iz ovog za\u010daranog kruga, agencije bi, barem one najve\u0107e, trebale otvoriti radno mjesto za nekoga ko bi istra\u017eivao tr\u017ei\u0161te malih i srednjih poduze\u0107a, obilazio ih i kod njih izazivao potrebu za ogla\u0161avanjem. Polako. Korak po korak, izvan dnevnih frustracija agencije. Na svojim web stranicama trebale bi dodati novi link koji bi se, recimo, mogao zvati Kreativni butik i tu objaviti svoju ponudu sa cijenama usluga prilago\u0111enih malim i srednjim poduze\u0107ima. Mo\u017eda ih je strah da
\npokucaju na vrata agencije misle\u0107i da to ne ide bez par stotina hiljada KM u koferu. Treba ih ohrabriti, educirati i motivirati. Koliko ja znam, nijednoj marketin\u0161koj agenciji u Bosni i Hercegovini mala i srednja poduze\u0107a nisu u fokusu.<\/p>\n
Ako \u0107emo po logici, drugi stub ogla\u0161avanja su agencije kao posrednici izme\u0111u ogla\u0161iva\u010dla i medija. Imamo tu svega i sva\u010dega, ali recimo da su zaslu\u017eile pozitivnu ocjenu po svojoj kreativnosti i profesionalizmu, mada bi ih trebalo podijeliti u dvije grupe i odvojiti zidom, ili onu drugu polovinu baciti u ko\u0161. Minus im je \u0161to ni\u0161ta ne rade na razvoju tr\u017ei\u0161ta i edukaciji klijenata i \u0161to su sporiji od agencija sa tr\u017ei\u0161ta susjednih zemalja na uvo\u0111enju novih formata ogla\u0161avanja i tehnologija te na njihovom pribli\u017eavanju potencijalnim klijentima. Veliki minus im je \u0161to u nastojanju da razviju tr\u017ei\u0161te ne koriste kolektivnu sinergiju, ne prihvataju ni pod kojim uslovima osnivanje udru\u017eenja ogla\u0161iva\u010dke industrije koje bi trebalo formirati pravila tr\u017ei\u0161nog pona\u0161anja i insistirati na njihovom provo\u0111enju. Ne, njima odgovara tr\u017ei\u0161na anarhija kakva je na djelu.<\/p>\n
Pravila tr\u017ei\u0161nog poslovanja bi im, prije svega, pomogla da se za\u0161tite od nelojalne konkurencije agencija iz susjednih zemalja koje u pojedinim slu\u010dajevima ulaze na ovo tr\u017ei\u0161te zaista kao da je d\u017eungla. Udru\u017eenje bi agencijama (pa i medijima) pomoglo da koriste kolektivnu sinergiju i educiraju klijente, izazovu kod njih potrebu za ogla\u0161avanjem, a kada je klijent ve\u0107 odlu\u010dio onda neka se agencije bore koja \u0107e im dostaviti povoljniju i bolju ponudu.<\/p>\n
I, na kraju krajeva, ovoj je industriji potreban zakon o ogla\u0161avanju. Ko treba da inicira njegovo\u00a0 Dono\u0161enje i ko treba da napi\u0161e tekst? Udru\u017eenje i samo udru\u017eenje. Jedino kroz udru\u017eenje struka mo\u017ee dati svoj doprinos pisanju zakona o ogla\u0161avanju. Sve ostalo bi bilo izvana nametanje rje\u0161enja.
\nAli kako je ovo dr\u017eava u kojoj je ve\u0107ina klju\u010dnih zakona i odluka inicirana i nametnuta izvana, tako mo\u017eda i ogla\u0161iva\u010di, agencije i mediji \u010dekaju da im neko sa strane rije\u0161i problem. Pa tako i panel koji je prije mjesec dana odr\u017ean pod okriljem Evropske komisije u saradnji sa Udru\u017eenjem
\nBH novinari, Media centrom i Vije\u0107em za \u0161tampu. Hvala im na tome, ali da sam agencija ili ogla\u0161iva\u010d stid bi me bilo da mi Evropska komisija finansira istra\u017eivanje koje \u0107e pokazati ko sam, kakav sam i kakav bih trebao izgledati te \u0161ta bih trebao uraditi da izgledam onako kako \u017eelim. Ali se za to kao medij osje\u0107am posti\u0111enim. Kakvi su mediji pokazuje \u010dinjenica da je Evropska komisija morala finansirati objavljivanje teksta o istra\u017eivanju i panelu jer u medijima nije bilo svijesti o tome koliko je za njih va\u017eno to o \u010demu se prije mjesec dana cijelo prijepodne razgovaralo u zgradi Evropske komisije.<\/p>\n
O zna\u010daju medijske industrije za razvoj demokratije, ekonomije, kulture, umjetnosti i svih drugih oblasti dru\u0161tvenog \u017eivota je besmisleno uop\u0161te govoriti. Istra\u017eivanja provedena na nivou Evropske unije su dokazala da euro ulo\u017een u ogla\u0161avanje generira \u010detiri eura GDP-a pa je, prema, tome, izli\u0161no diskutovati o zna\u010daju ogla\u0161iva\u010dke industrije za razvoj ekonomije i standarda \u017eivota u jednom dru\u0161tvu. Da bi mediji i ogla\u0161avanje mogli za jedno dru\u0161tvo ostvariti ove bnenefite treba raditi na njihovom razvoju, treba ih organizirati i omogu\u0107iti im da prate trendove i stalno unapre\u0111uju svoj kvalitet. Medijska industrija se danas stalno mijenja pod uticajem digitalnih medija i razvoja tehnologije. Tradicionalni mediji, posebno
\n\u0161tampani, danas te\u0161ko bilo gdje mogu pre\u017eivjeti od prodaje na kioscima i prodaje oglasa i zato su stalno prinu\u0111eni na tra\u017eenje novih poslovnih modela. Osnivaju druge biznise iz kojih finansiraju dnevne novine i magazine. Promjenama u medijima, mijenja se i ogla\u0161avanje.<\/p>\n
Sve se mijenja samo u Bosni i Hercegovini stvari tapkaju u mjestu ili polako idu unazad. Niko ni\u0161ta ne radi na razvoju medijske industrije i industrije ogla\u0161avanja. Sva se pri\u010da svodi na to da je tr\u017ei\u0161te ugro\u017eeno \u201eupadima\u201c medija i agencija iz susjednih zemalja te kako na\u0161e jadne medije i agencije
\ndr\u017eava ne \u0161titi zakonom. \u010cak se ide dotle da vlasnici medija tvrde kako je medijsko tr\u017ei\u0161te u Bosni i Hercegovini najotvorenije tr\u017ei\u0161te u Evropi. Da bi se iznosile ovakve tvrdnje treba poznavati medijsko tr\u017ei\u0161te Evrope, a ne baciti pogled samo preko Drine i Save i iznositi proizvoljna mi\u0161ljenja o evropskom medijskom tr\u017ei\u0161tu. Kablovske televizije prelaze granice i svojim klijentima nude i ogla\u0161avanje u BiH. Kakve su njihove obaveze prema poreskim organima ove dr\u017eave neka o tome brigu vodi poreska uprava,
\na ne da se silom Regulatorne agencije za komunikacije zatamnjuju ekrani kada se na televizijama susjednih zemalja prenose sportski doga\u0111aji.<\/p>\n
Da bi za\u0161titila lokalne televizije i javne servise te njihovu nesposobnost, RAK je gledaocima uskratio gledanje sportskih prenosa koje ne preuzimaju na\u0161e televizije jer nemaju novaca za otkup prava prenosa, a novaca nemaju jer nisu sposobne da ga zarade. Tako je bosanskohercegova\u010dkom televizijskom gledaocu zamagljen prozor u svijet, on postaje taoc televizija nesposobnih marketinga i sile Regulatorne agencije za komunikacije.<\/p>\n
Toliko o tome kako je medijsko tr\u017ei\u0161te u BiH najotvorenije u Evropi, kako se tvrdi u jednom \u010dlanku u prethodnom BH novinari biltenu.<\/p>\n
Kada su mediji u pitanju, BiH definitivno li\u010di na malu baru punu krokodila. Previ\u0161e je medija. Ako \u0107emo se ve\u0107 rukovoditi evropskim parametrima, bio bih sklon misliti kao smo me\u0111u zemljama sa najve\u0107im brojem medija po glavi stanovnika. Na osnovu \u010dega? Po medijskoj pismenosti, razvijenoj ekonomiji koja mo\u017ee kroz oglase da finansira medije, po navikama konzumacije medijskih sadr\u017eaja, po kvalitetu sadr\u017eaja…? Ni po jednom od ovih parametara BiH nije zaslu\u017eila epitet medijskog raja. Pa otkud onda
\ntoliko medija, ko je kreirao tu i toliku medijsku scenu? Politika zbog zadovoljavanja svojih interesa. Te\u0161ko da danas mo\u017eemo govoriti o slobodnim i nezavisnim medijima u BiH ma koliko se neki trudili da doka\u017eu kako je tome tako. Malo je medija koji ne zavise od aktuelne politi\u010dke vlasti. Samo ako pogledamo najtira\u017enije dnevne listove i sedmi\u010dne magazine ve\u0107 nakon \u010ditanja uvodnika glavnog urednika prepoznajemo politi\u010dke dresove i njihove nacionalne boje.<\/p>\n
Lokalni mediji (kantonalne televizije i radio stanice), koji \u010dine zna\u010dajan dio medijske scene su u potpunosti ovisni o vlasti koja ih finansira. Lo\u0161i po sadr\u017eaju i produkcijskom kvalitetu (\u0161tampa i televizija) mediji vode gr\u010devitu borbu za \u0161to ve\u0107i dio sve manjeg marketin\u0161kog kola\u010da. U toj se borbi ne biraju sredstva. I ko u takvim bitkama strada? \u010citaoc, gledaoc i slu\u0161aoc.<\/p>\n
Ovaj tekst je originalno objavljen u desetom specijalnog biltena\u00a0Udru\u017eenja BH Novinari<\/a>, koji se realizira u okviru projekta \u201cMediji i javni ugled\u201d, kao doprinos javnoj raspravi o temi transparentnosti medijskog vlasni\u0161tva i zagovaranju dono\u0161enja zakona za unapre\u0111enje medijskog prostora i tr\u017ei\u0161ta informacija u BiH. Bilten mo\u017eete preuzeti\u00a0ovdje.<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" SARAJEVO, 24.06.2019. – Kada govorimo o stanju medijskog i ogla\u0161iva\u010dkog tr\u017ei\u0161ta u Bosni i Hercegovini onda mo\u017eemo govoriti o brojnim problemima koji onemogu\u0107avaju tr\u017ei\u0161ni razvoj ove dvije veoma va\u017ene industrije za svaku zemlju, pa tako i za Bosnu i Hercegovinu. Kako se ogla\u0161iva\u010dka industrija oslanja na tri stuba \u2013 ogla\u0161iva\u010di, mediji i agencije \u2013 razmotrimo […]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":24189,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1200],"tags":[],"class_list":["post-24188","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news_sarajevo"],"acf":[],"yoast_head":"\n