{"id":24891,"date":"2020-01-31T09:34:54","date_gmt":"2020-01-31T08:34:54","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/"},"modified":"2021-06-02T22:57:54","modified_gmt":"2021-06-02T21:57:54","slug":"senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/","title":{"rendered":"Senad Avdi\u0107: O cenzuri i autocenzuri i kako ih ponovo ste\u0107i"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: SENAD AVDI\u0106<\/strong><\/p>\n<p>Sarajevo, 31.01.2020. \u2013 Sergej Dovlatov (1941-1990), jedan od najzna\u010dajnijih knji\u017eevnika-disidenata iz biv\u0161eg Sovjetskog Saveza, nakon bijega u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave napisao je knjigu pri\u010da Kompromis, koja se smatra ako ne najboljom, onda najilustrativnijom njegovom knjigom za razumijevanje dr\u017eavnog i dru\u0161tvenog konteksta iz kojeg je pobjegao i drame podvojenosti pojedinca unutar takvog represivnog, neslobodnog, nehumanog poretka. Dovlatov je u prethodnom \u017eivotu, prije dolaska u SAD, \u017eivio u Estoniji, Sovjetskom Savezu, dakle, i bio novinar u lokalnom listu. Knjiga Kompromis sadr\u017ei trinaest njegovih novinskih \u010dlanaka iz tog perioda, suhoparnih, dosadnih i u\u0161togljenih, a nakon svakog od njih autor pi\u0161e novu pri\u010du, onako kako je \u017eelio i namjeravao (na)pisati te svoje \u010dlanke da je to bilo mogu\u0107e u tom i takvom sistemu, sa tim i takvim medijskim i naj\u0161irim dru\u0161tvenim slobodama.<\/p>\n<p>U dirljivo autoironi\u010dnim, a zabavnim pri\u010dama o pri\u010dama, autor pokazuje da autocenzura, ili kako je on naziva \u201ckompromis\u201d, nije bila njegov profesionalni i  moralni izbor, ketmanovsko lukavstvo uma, nego jedini na\u010din i princip da se (pre)\u017eivi i radi unutar takvog poretka u kojem za novinare i medije nije predvi\u0111en luksuz da slobodno razmi\u0161ljaju svojom glavom i prenose doga\u0111aje kako ih oni vide. Knjiga Kompromis, da zaklju\u010dim, pokazuje da u uvjetima surove i totalne komunisti\u010dke kontrole nisu samo novinari, javni radnici, umjetnici pribjegavali \u201cautocenzuri\u201d \u2013 cijeli sistem je dogovorno, pa i dobrovoljno po\u010divao na unutra\u0161njoj samodisciplini, pre\u0161u\u0107ivanju istine, potiskivanju mi\u0161ljenja. <\/p>\n<p>Danilo Ki\u0161 je u svom eseju Cenzura\/Autocenzura (1985) napisao da autocenzura \u201cnevidljiva, a prisutna, daleko od o\u010diju javnosti, potisnuta u najskrivenije predele duha\u2026svoj posao obavlja efikasnije od svake cenzure\u201d. Prave\u0107i paralelu izme\u0111u cenzure i autocenzure Ki\u0161 pi\u0161e kako se \u201cobe slu\u017ee istim sredstvima \u2013 pretnjom, strahom i ucenom \u2013 autocenzura prikriva, ili bar ne denuncira postojanje prisile. Borba sa cenzurom je javna i opasna, stoga herojska, dok je borba sa autocenzurom anonimna, usamljeni\u010dka i bez svedoka, stoga u subjektu izaziva ose\u0107anje poni\u017eenja i stida zbog kolaboracionizma\u201d.<\/p>\n<p>Veliki pisac Danilo Ki\u0161, koji je i sam bio \u017ertva dogmatske represije, progona i poni\u017eenja, zaklju\u010duje kako pribjegavanje autocenzuri od pisca stvara vlastitog dvojnika.<\/p>\n<p>\u201cTaj dvojnik pisca uspeva na kraju da na\u010dne i kompromituje svaku i najmoralniju osobu, onu koju cenzura nije uspela da skr\u0161i. Ne \u017eele\u0107i da prizna svoje postojanje, autocenzura je sestra la\u017ei, duhovna korupcija\u201d, napisao je Ki\u0161.  <\/p>\n<p>Dakle, imamo dvojicu velikih isto\u010dnoevropskih i slovenskih pisaca, Sergeja Dovlatova i Danila Ki\u0161a (koji su se dobro poznavali, u Ki\u0161ovoj ostav\u0161tini, kako su svojevremo pisale Sarajevske sveske na\u0111ena je razglednica u kojoj mu se Dovlatov izvinjava i moli da mu oprosti uvrede na nekoj knji\u017eevnoj sjedeljci u Portugalu!), odraslih u jednopartijskim, komunisti\u010dkim re\u017eimima, koji, na prvi pogled, imaju razli\u010dita iskustva i odnos sa vlastitom slobodom i cenzurom kao njenom negacijom, ali, zapravo, svjedo\u010de\u0107i iz razli\u010ditih kutova, govore o istom. O razli\u010ditim putevima do istog cilja \u2013 osvajanje umjetni\u010dke i ljudske slobode. Dovlatov je prihvatio pravila igre represivnog dogmatskog poretka u kojem je odrastao i \u017eivio, autocenzura kao \u201csestra la\u017ei\u201d bila je njegovo uto\u010di\u0161te, da bi i sebe i taj poredak kasnije u autoironijskoj poetici, u\u010dinio apsudnim, smije\u0161nim, patvorenim. Ki\u0161 se opredijelio za drugu, suroviju i bolniju bitku, koja prezire kompromise i gnu\u0161a se autocenzure, iz koje je iza\u0161ao kao pobjednik, ali sa o\u017eiljcima sa kojim se ne mo\u017ee dugo \u017eivjeti. <\/p>\n<p>\u201cMene cenzura kroz cijeli \u017eivot prati kao sjenka\u201d, kazao je prije pola stolje\u0107a u razgovorima sa Predragom Matvejevi\u0107em jo\u0161 jedan knji\u017eevni klasik , Miroslav Krle\u017ea. U tri dr\u017eave i isto toliko re\u017eima je Krle\u017ea \u017eivio i duboku starost do\u010dekao, a da se pritom sjenka cenzure nije povla\u010dila, niti je barem bivala umanjena obrnuto proporcionalno rastu njegove knji\u017eevne slave i dru\u0161tvenog ugleda.<\/p>\n<p>                                             XXX<\/p>\n<p>Da li je sa globalnim nestankom sa povijesne scene jednopartijskog komunisti\u010dkog poretka i njegovog represivnog nadzora nad ljudskim slobodama, pa i pravom da se misli i pi\u0161e slobodno, u ropotarnicu povijesti pohranjena po\u0161ast cenzure, je li u vrlom novom svijetu autocenzura izgubila svoj status, da citiram Ki\u0161a, \u201cdvojnika\u201d koji tjera \u010dovjeka u strah, poni\u017eenje i moralnu kapitulaciju? Jesu li u javnom prostoru, kojeg \u010dine umjetni\u010dke i medijske produkcije, usvojene nove, vi\u0161e, idealne granice slobode? Ili je, pak, samo do\u0161lo do promjene u sistemu vrijednosti, hijerarhiji tabua, gdje je nedodirljivost vrijednosti jednog poretka, kakve su bile mit besklasnog dru\u0161tva, vlasti radni\u010dke klase, kult li\u010dnosti, zamijenili novi mitovi liberalnog kapitalizma i kumiri novog svjetskog poretka, vrijednosti kapitala, profita, utilitarizma.  Kako to da su, ako je istina da je ru\u0161enjem \u201c\u017deljezne zavjese\u201d i posvema\u0161njim trijumfom zadanih, \u0161to \u0107e re\u0107i kapitalisti\u010dkih, liberalnih vrijednosti koji garantuju naj\u0161iru paletu sloboda, danas mogu\u0107i i vitalni fenomeni poput filmova Michaela Moorea, ili Juliana Assangea i cijelog tog kiberneti\u010dkog carstva koje se zove Wikileaks, kao i \u010ditava paleta drugih antiestabli\u0161ment pokreta i \u201cpodzemnih\u201d mre\u017ea koji uporno, \u017eilavo ukazuju na nesavr\u0161enost i manjkavost dosegnutog, navodno neupitnog \u201ccarstva slobode\u201d unutar \u201ckraja povijesti\u201d, kako je najavljivao Fukuyama period nakon sloma komunisti\u010dkog poretka.<\/p>\n<p>Jedna novinska vijest sa kraja pro\u0161le godine o problemima koje sa svojim novim filmom ima jedan redatelj ne bi zaslu\u017eivala ozbiljniju pa\u017enju da njegovo ime nije Michael Winterbottom, jedan od najanga\u017eiranijih filmskih autora dana\u0161njice, ovda\u0161njoj publici jo\u0161 uvijek najpoznatiji po filmu Welcome to Sarajevo od prije skoro 25 godina. Winterbottom je nakon zavr\u0161etka snimanja novog filma Greed u kojem je problematizirao eksploataciju djece i nehumane uvjete njihovog rada u tvornicama jugoisto\u010dne Azije bio cenzuriran, a njegov film kastriran od strane producentske ku\u0107e Sony. Producenti su od njega tra\u017eili da izbaci iz filma dijelove u kojima njegovi mali junaci-\u0161ljakeri za u\u017easno mali novac rade odje\u0107u za svjetskog tekstilnog giganta, \u0161panjolsku Zaru: Sony i Zara, globalne multimilijarderske korporacije, naime, imaju ozbiljne zajedni\u010dke poslove koje bi Winterbottomov film ozbiljno uzdrmao. Unutar postoje\u0107eg liberalno kapitalisti\u010dkog poretka, tr\u017ei\u0161te, odnosno profit, imaju ulogu koju je u etatisti\u010dkim komunisti\u010dkim re\u017eimima imala dr\u017eava: regulira sve, pa i umjetni\u010dke i medijske slobode, determinira cenzuru i autocenzuru. Mo\u017eda jednog dana neki filmski reditelj, ili drugi umjetnik napravi isti autoironi\u010dni projekat kakav je u\u010dinio estonski pisac Dovlatov: napravi kolekciju svojih, (ne)dobrovoljnih kompromisa i predo\u010di kako bi njegva filmska djela izgledala da je mogao, da mu je dozvoljeno da stvara u apsolutnoj kreativnoj i intelektualnoj slobodi.<\/p>\n<p>                                            XXX                                                           <\/p>\n<p>Ako se slo\u017eimo sa uglavnom neupitnom tvrdnjom da su mediji ogledalo dru\u0161tva, tada bismo se morali suglasiti i sa zaklju\u010dkom da stepen sloboda u medijima ne mo\u017ee biti mnogo druga\u010diji od razine sveukupnih sloboda. Ako se fokusiramo na bosanskohercegova\u010dko iskustvo, tada bi se trebalo ozbiljno pozabaviti \u010dinjenicom da je najve\u0107i stupanj slobode medija, pa i op\u0107enito ljudskih, ekonomskih, poslovnih sloboda ostvaren u periodu od nekoliko godina prije nego \u0161to je cjelokupno dru\u0161tvo potonulo u jednu od najmra\u010dnijih epizoda u svojoj povijesti, krvavi, \u010detvorogodi\u0161nji rat od 1992-1995. godine.<\/p>\n<p>Prethodne godine, od druge polovine 80-ih godina do po\u010detka rata obilje\u017eilo je neo\u010dekivano slabljenje kontrole jednopartijske vlasti nad medijima, uru\u0161avanje tehnologije cenzure i po\u0161asti autocenzure, \u0161to je bilo indikator gubljenja autoriteta vlasti, a ne sistemati\u010dnog i planskog osvajanja slobode od strane novinara i medija. Liberaliziranjem u ekonomskoj sferi, podsticanjem privatnog poduzetni\u0161tva i ukidanjem vlasni\u010dkog monopola dr\u017eave nad svim, pa i nad medijima, otvoren je prostor za pokretanje privatnih medijskih projekata. Sve smo tih godina u\u010dili u hodu, prvi put smo se susretali sa tom vrstom iskustva, izazova, vjerovali smo, bezgrani\u010dnih medijskih sloboda. Postepeno smo se, me\u0111utim, u\u010dili i privikavali da privatni mediji nisu isto \u0161to i slobodni, nezavisni, nego da su, u najboljem slu\u010daju, nezavisni od svega drugog osim od svojih vlasnika, financijera i njihovih interesa. Skontavali smo u hodu da na listi privatnih prioriteta u medijima njihova sloboda, dokidanje cenzure i autocenzure naj\u010de\u0161\u0107e nisu na prvom mjestu. <\/p>\n<p>Prvi privatni medij, printani, a mislim i op\u0107enito, u Bosni i Hercegovini bio je nedjeljnik Bosanski pogledi kojeg je odmah nakon prvih demokratskih izbora, po\u010detkom 1991. godine, pokrenuo Adil Zulfikarpa\u0161i\u0107, dugogodi\u0161nji emigrant, multimilioner i liberalno-gra\u0111anski politi\u010dar (barem je sebe tako legitimirao i zahtijevao od drugih da ga na isti na\u010din tretiraju i uva\u017eavaju). U tom sam listu (na nesre\u0107u zaposlenih) kao vanjski suradnik pisao kolumnu koja \u0107e nakon nepunih pola godine \u017eivota lista biti povod da taj list bude ukinut, a novinari i drugi uposlenici rastjerani brutalno i bez bilo kakve uljudne procedure, kakva se o\u010dekivala od vlasnika sa iskustvom \u017eivota u demokratskim uvjetima i d\u017eentlmenskih manira.<\/p>\n<p>Povod je bio moj tekst u kojem sam kriti\u010dki tretirao u to vrijeme va\u017enog Zulfikarpa\u0161i\u0107evog politi\u010dkog partnera, Radovana Karad\u017ei\u0107a, anticipiraju\u0107i da njegova politika i retorika vode dru\u0161tvo i gra\u0111ane u samo jednom mogu\u0107em pravcu \u2013 ratu i nevi\u0111enoj klanici. Bilo je u dotada\u0161njoj (socijalisti\u010dko-samoupravnoj) medijskoj praksi i produkciji primjera zabrane novina, smjene urednika, egzistirali su slu\u017ebeni i neformalni cenzori koji su izbacivali, ili \u201cpripitomljavali\u201d tekstove i radijsko-televizijske priloge, ali ovo je bio presedan, jedinstven primjer da je neki medij ukinut, likvidiran, uga\u0161en, zbog jednog, ciglog teksta objavljenog u njemu.<\/p>\n<p>Kada sam kasnije od Zulfikarpa\u0161i\u0107a nekako uspio dobiti obja\u0161njenje za taj bahati \u010din, sa bogata\u0161ko-artistokratskih visina me podu\u010dio stvari koju i dana\u0161nji novinari moraju imati uvijek na umu: \u201cJa jesam demokrata, ali ne ba\u0161 toliki da bih dopustio da me se u mojim novinama konfrontira i sva\u0111a sa mojim politi\u010dkim partnerom i ru\u0161e moji interesi\u201d. <\/p>\n<p>Tridesetak godina kasnije, dakle nedavno, do mene je do\u0161lo obja\u0161njenje, koje ne mora biti do kraja ta\u010dno, o razlozima izbacivanja jednog ovda\u0161njeg novinara i njegove kolumne sa stranica \u201cnajtira\u017enijeg i najutjecajnijeg dnevnog lista\u201d: \u201cpropustio je kroz \u0161ake\u201d u svom tekstu gazdinog prijatelja i poslovnog partnera, za kojeg nije znao ni da je prijatelj, ni da je partner. Da mu je to bilo poznato, pribjegao bi vazda pouzdanom savezniku \u2013 autocenzuri, u \u010demu danas malo ko prepoznaje i\u0161ta samoponi\u017eavaju\u0107e, profesionalno i moralno dubiozno. Ako si ve\u0107 pristao da zaigra\u0161 u tom kolu, onda je blesavo tra\u017eiti iglu eti\u010dnosti u plastu, da ne ka\u017eem tornju, poslovnih interesa\u2026<\/p>\n<p>                                            XXX<\/p>\n<p>Ako apstrahiramo javne medijske servise, na koje vlasti gledaju i koje do\u017eivljavaju kao i sva druga \u201cdobra\u201d koja su reflektirala bilo kakav op\u0107i interes, dakle koriste ih po pravilu za privatne politi\u010dke, uskostrana\u010dke i klanovske potrebe, medijska slika u dana\u0161njoj Bosni i Hercegovini jeste precizan odraz dana\u0161njeg dru\u0161tva. Ona je preslik rasporeda odnosa mo\u0107i, ekonomskih, politi\u010dkih, nakon tridesetak godina tranzicijskog divljanja, privatizacijskog zuluma, i vlasni\u010dke pretvorbe po modelu uskog kruga profitersko-mafija\u0161kih, me\u0111usobno povezanih grupa. <\/p>\n<p>Nekada\u0161nje dr\u017eavne medije, koji su nakon rata pod me\u0111unarodnim nadzorom pretvoreni u javne servise, zamijenili su re\u017eimski mediji, koji, uglavnom u informativno-politi\u010dkom segmentu ispunjavaju i zadovoljavaju zahtjeve i interese vladaju\u0107e politi\u010dke, ili strana\u010dke kaste. Jedini dr\u017eavni mediji u BiH, u klasi\u010dnom smislu te rije\u010di, dakle da promoviraju i osiguravaju interes dr\u017eave koja ih je osnovala, jesu mediji iza kojih stoje druge zemlje, poput Katara (\u201cAl Jazeera\u201d), Turske ( agencija \u201cAnadolija\u201d, te jedna sedmi\u010dna novina i jedan portal), te Rusije (medijski koncern \u201cSputnjik\u201d i \u010ditava mre\u017ea portala i sli\u010dnih oblika hibridnog djelovanja prema javnosti).<\/p>\n<p>Nasuprot njima stoji cijela galerija medijskih projekata, sa ne ba\u0161 jasnom vlasni\u010dkom i poslovnom legitimacijom. Budu\u0107i da u najve\u0107em broju slu\u010dajeva iza tih medijskih projekata stoji kasta sumnjivo oboga\u0107enih tajkuna, koji sa jedne strane nemaju elementarnog iskustva u medijskoj industriji, a s druge imaju razgranate druge biznise, uputno je zapitati se \u0161to su zapravo njihovi stvarni, izvorni interesi u medijskom biznisu. Naro\u010dito kada se zna da je gledateljsko-\u010ditateljsko tr\u017ei\u0161te u ovoj zemlji patuljasto i osiroma\u0161eno, zbog \u010dega  ni marketin\u0161ki interes ne mo\u017ee biti ve\u0107i i zna\u010dajniji.<\/p>\n<p>Ovakvo novinarstvo koje, s jedne strane, slu\u017ei kao ukras svojim vlasnicima u njihovoj megalomanskoj pohlepi, a s druge da bi (ti vlasnici) preko medija imali utjecaj na politi\u010dke, ekonomske procese povezane sa vladaju\u0107im nacionalisti\u010dkim oligarhijama, li\u0161ilo je medijsku industriju nekih od njenih su\u0161tinskih zadataka, vrlina i karakteristika: anga\u017eiranosti, profesionalne znati\u017eelje, strasti i ambicioznosti, slobodnog i istra\u017eiva\u010dkog propitivanja naj\u0161ireg polja dru\u0161tvenih i politi\u010dkih feneomena\u2026 Sloboda i dignitet, sindikalna sigurnost novinara u takvom novinarstvu, i mediji koji su instrument divljeg, korporativnog kapital(izm)a nimalo se ne razlikuju od slobode drugih zaposlenika kod istih poslodavaca, kasirki u njihovim tr\u017enim centrima i du\u0107anima, zidara na njihovim gra\u0111evinama, ili dilera u njihovom narko biznisu. <\/p>\n<p>U takvoj depresivnoj, onespokojavaju\u0107oj slici ovda\u0161njeg novinarstva svaki glas o tome da je u nekom mediju ne\u0161to zabranjeno, skra\u0107eno, izba\u010deno, da je neko \u201czglajzao\u201d, da je ukoren, pa i otpu\u0161ten sa posla, ne daje samo povod za protest, nego je ohrabrenje jer stvara kakvu-takvu iluziju, privid da sve jo\u0161 nije odnio vrag i da ima pojedinaca koji tog vraga antinovinarskog novinarstva vuku za rep i ne dozvoljavaju mu da se osje\u0107a kao definitivan pobjednik. Nepostojanje \u201cstare dobre\u201d cenzure u ovda\u0161njem javnom prostoru najvi\u0161e svjedo\u010di o tome da za nju nema potrebe, sugerira da je do\u0161lo do odustajanja medijskih radnika od pro\u0161irenja prostora slobode, o svojevrsnoj fatalisti\u010dkoj mirnoj kapitulaciji.  Autocenzura kao, ki\u0161ovski kazano, \u201cduhovna korupcija\u201d postala je jo\u0161 i najbenigniji i naj\u010dedniji oblik korupcije u poretku i dru\u0161tvu u kojem je sve, pa i medijska industrija, impregnirano stvarnom, razornom, nemilosrdnom korupcijskom armaturom.    <\/p>\n<p>(Autor je novinar i urednik \u201eSlobodne Bosne\u201c; ovaj tekst realiziran je u okviru projekta Udru\u017eenja BH novinari i Njema\u010dke ambasade u BiH)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: SENAD AVDI\u0106 Sarajevo, 31.01.2020. \u2013 Sergej Dovlatov (1941-1990), jedan od najzna\u010dajnijih knji\u017eevnika-disidenata iz biv\u0161eg Sovjetskog Saveza, nakon bijega u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave napisao je knjigu pri\u010da Kompromis, koja se smatra ako ne najboljom, onda najilustrativnijom njegovom knjigom za razumijevanje dr\u017eavnog i dru\u0161tvenog konteksta iz kojeg je pobjegao i drame podvojenosti pojedinca unutar takvog represivnog, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":24892,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1200],"tags":[],"class_list":["post-24891","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news_sarajevo"],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v23.9 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Senad Avdi\u0107: O cenzuri i autocenzuri i kako ih ponovo ste\u0107i &#8211; SafeJournalists<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Senad Avdi\u0107: O cenzuri i autocenzuri i kako ih ponovo ste\u0107i &#8211; SafeJournalists\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Pi\u0161e: SENAD AVDI\u0106 Sarajevo, 31.01.2020. \u2013 Sergej Dovlatov (1941-1990), jedan od najzna\u010dajnijih knji\u017eevnika-disidenata iz biv\u0161eg Sovjetskog Saveza, nakon bijega u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave napisao je knjigu pri\u010da Kompromis, koja se smatra ako ne najboljom, onda najilustrativnijom njegovom knjigom za razumijevanje dr\u017eavnog i dru\u0161tvenog konteksta iz kojeg je pobjegao i drame podvojenosti pojedinca unutar takvog represivnog, [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"SafeJournalists\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2020-01-31T08:34:54+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-06-02T21:57:54+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/avdic.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"737\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"525\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"BHJA\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"BHJA\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs\"},\"author\":{\"name\":\"BHJA\",\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/#\/schema\/person\/d2c4c17ae7ad94e0f597a7b00d094d3b\"},\"headline\":\"Senad Avdi\u0107: O cenzuri i autocenzuri i kako ih ponovo ste\u0107i\",\"datePublished\":\"2020-01-31T08:34:54+00:00\",\"dateModified\":\"2021-06-02T21:57:54+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs\"},\"wordCount\":2401,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/avdic.jpg\",\"articleSection\":[\"News Sarajevo\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs\",\"url\":\"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs\",\"name\":\"Senad Avdi\u0107: O cenzuri i autocenzuri i kako ih ponovo ste\u0107i &#8211; SafeJournalists\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/avdic.jpg\",\"datePublished\":\"2020-01-31T08:34:54+00:00\",\"dateModified\":\"2021-06-02T21:57:54+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/avdic.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/avdic.jpg\",\"width\":737,\"height\":525},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/safejournalists.net\/?lang=bs\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Senad Avdi\u0107: O cenzuri i autocenzuri i kako ih ponovo ste\u0107i\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/#website\",\"url\":\"https:\/\/safejournalists.net\/\",\"name\":\"SafeJournalists.net\",\"description\":\"The Regional Platform for Media Freedom and Security of Journalists is a network of journalists&#039; associations and media unions from the Western Balkans.\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/safejournalists.net\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/#organization\",\"name\":\"SafeJournalists.net\",\"url\":\"https:\/\/safejournalists.net\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/logo-safejournalists.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/logo-safejournalists.png\",\"width\":960,\"height\":540,\"caption\":\"SafeJournalists.net\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/#\/schema\/logo\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/#\/schema\/person\/d2c4c17ae7ad94e0f597a7b00d094d3b\",\"name\":\"BHJA\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/safejournalists.net\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/c2bb4f62fd7faf9b018b51d2cd355219?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/c2bb4f62fd7faf9b018b51d2cd355219?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"BHJA\"},\"url\":\"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/author\/bhja\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Senad Avdi\u0107: O cenzuri i autocenzuri i kako ih ponovo ste\u0107i &#8211; SafeJournalists","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Senad Avdi\u0107: O cenzuri i autocenzuri i kako ih ponovo ste\u0107i &#8211; SafeJournalists","og_description":"Pi\u0161e: SENAD AVDI\u0106 Sarajevo, 31.01.2020. \u2013 Sergej Dovlatov (1941-1990), jedan od najzna\u010dajnijih knji\u017eevnika-disidenata iz biv\u0161eg Sovjetskog Saveza, nakon bijega u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave napisao je knjigu pri\u010da Kompromis, koja se smatra ako ne najboljom, onda najilustrativnijom njegovom knjigom za razumijevanje dr\u017eavnog i dru\u0161tvenog konteksta iz kojeg je pobjegao i drame podvojenosti pojedinca unutar takvog represivnog, [&hellip;]","og_url":"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs","og_site_name":"SafeJournalists","article_published_time":"2020-01-31T08:34:54+00:00","article_modified_time":"2021-06-02T21:57:54+00:00","og_image":[{"width":737,"height":525,"url":"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/avdic.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"BHJA","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"BHJA","Est. reading time":"12 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs"},"author":{"name":"BHJA","@id":"https:\/\/safejournalists.net\/#\/schema\/person\/d2c4c17ae7ad94e0f597a7b00d094d3b"},"headline":"Senad Avdi\u0107: O cenzuri i autocenzuri i kako ih ponovo ste\u0107i","datePublished":"2020-01-31T08:34:54+00:00","dateModified":"2021-06-02T21:57:54+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs"},"wordCount":2401,"publisher":{"@id":"https:\/\/safejournalists.net\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/avdic.jpg","articleSection":["News Sarajevo"],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs","url":"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs","name":"Senad Avdi\u0107: O cenzuri i autocenzuri i kako ih ponovo ste\u0107i &#8211; SafeJournalists","isPartOf":{"@id":"https:\/\/safejournalists.net\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/avdic.jpg","datePublished":"2020-01-31T08:34:54+00:00","dateModified":"2021-06-02T21:57:54+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs#primaryimage","url":"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/avdic.jpg","contentUrl":"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/avdic.jpg","width":737,"height":525},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/safejournalists.net\/senad-avdic-o-cenzuri-i-autocenzuri-i-kako-ih-ponovo-steci\/?lang=bs#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/safejournalists.net\/?lang=bs"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Senad Avdi\u0107: O cenzuri i autocenzuri i kako ih ponovo ste\u0107i"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/safejournalists.net\/#website","url":"https:\/\/safejournalists.net\/","name":"SafeJournalists.net","description":"The Regional Platform for Media Freedom and Security of Journalists is a network of journalists&#039; associations and media unions from the Western Balkans.","publisher":{"@id":"https:\/\/safejournalists.net\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/safejournalists.net\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/safejournalists.net\/#organization","name":"SafeJournalists.net","url":"https:\/\/safejournalists.net\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/safejournalists.net\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/logo-safejournalists.png","contentUrl":"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/logo-safejournalists.png","width":960,"height":540,"caption":"SafeJournalists.net"},"image":{"@id":"https:\/\/safejournalists.net\/#\/schema\/logo\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/safejournalists.net\/#\/schema\/person\/d2c4c17ae7ad94e0f597a7b00d094d3b","name":"BHJA","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/safejournalists.net\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/c2bb4f62fd7faf9b018b51d2cd355219?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/c2bb4f62fd7faf9b018b51d2cd355219?s=96&d=mm&r=g","caption":"BHJA"},"url":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/author\/bhja\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24891"}],"collection":[{"href":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=24891"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24891\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/24892"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=24891"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=24891"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/safejournalists.net\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=24891"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}