Ambasada Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava u Bosni i Hercegovini objavila je godi\u0161nji izvje\u0161taj za 2019. godinu o stanju ljudskih prava u BiH, a jedan dio tog izvje\u0161taja odnosi se i na slobodu izra\u017eavanja i slobodu medija, gdje je navedeno da su zakonima ta prava zagarantirana, ali je nivo pos\u030ctovanja prava od vlasti ostao nizak.<\/p>\n
U toku godine i dalje je bilo zastras\u030civanja, maltretiranja i upu\u0107ivanja prijetnji novinarima i medijima, uklju\u010duju\u0107i i pove\u0107an broj prijetnji smr\u0107u, dok su medijskim natpisima dominirali nacionalisti\u010dka retorika i etni\u010dka i politi\u010dka pristranost, koji su \u010desto poticali netrpeljivost, a ponekad i mr\u017enju. Ukazano je i na problem nepostojanja transparentnosti vlasni\u0161tva u medijima.<\/p>\n
Zakonom zemlje je osiguran visok nivo slobode izra\u017eavanja, ali se neredovnom i u nekim primjerima nekorektnom provedbom i primjenom zakona u velikom mjeri podriva sloboda s\u030ctampe. Zakonom je zabranjeno izra\u017eavanje koje potje\u010de rasnu, etni\u010dku ili drugu netrpeljivost, kao i \u201egovor mr\u017enje\u201c, ali vlasti nisu primjenjivale takve zabrane.<\/p>\n
Podaci Linije za pomo\u0107 novinarima ukazuju da sudovi i dalje ne prave razliku me\u0111u razli\u010ditim \u017eanrovima medija (posebno izme\u0111u vijesti i komentara), dok su dugi sudski postupci i pravne i finansijske bitke finansijski iscrpljuju\u0107e za novinare i medijske ku\u0107e.<\/p>\n
Linija za pomo\u0107 novinarima je zaklju\u010dila da su godine u kojima je zakon neispravno provo\u0111en prouzro\u010dile direktan pritisak na novinare i medije i da takav pritisak ugro\u017eava pravo novinara na slobodu izra\u017eavanja.<\/p>\n
Nezavisni mediji bili su aktivni i izra\u017eavali su s\u030ciroku raznolikost stavova bez ograni\u010denja, ali je ponekad to dovodilo do pritiska ili prijetnji novinarima.<\/p>\n
Zakon kojim je zabranjeno izra\u017eavanje koje potje\u010de rasnu, etni\u010dku ili druge oblike netrpeljivosti odnosi se na s\u030ctampane i radio-difuzne medije, izdavanje knjiga i online izdanja novina i \u017eurnala, ali se u praksi ne primjenjuje, upozoreno je u izvje\u0161taju.<\/p>\n
Tako\u0111er, navodi se da je nastavljen politi\u010dki i finansijski pritisak na medije. Neki mediji su primijetili da su navodi o izbjegavanju pla\u0107anja poreza i opse\u017ene finansijske kontrole i dalje mo\u0107no sredstvo u nastojanju da se mediji zastras\u030ce i nad njima uspostavi kontrola.<\/p>\n
Pove\u0107an je broj fizi\u010dkih napada na novinare. Napadi na profesionalni integritet novinara i slobodu s\u030ctampe i dalje su u porastu. U vis\u030ce navrata su du\u017enosnici javnih organa vlasti opstruirali rad novinara.<\/p>\n
Nastavljena praksa vrs\u030cenja pritiska na novinare u cilju cenzuriranja njihovog izvjes\u030ctavanja. Istra\u017eiva\u010dke pri\u010de o korupciji u sektoru pravosu\u0111a u zemlji koje su fokusirane na visoke du\u017enike u pravosu\u0111u rezultirale su dodatnim pritiskom na novinare.<\/p>\n
Vlasti su nastavile vrs\u030citi pritisak na medije kako bi ih odvratile od odre\u0111enih oblika izra\u017eavanja, dok je kroz kontrolu od stranaka i vlasti nad vis\u030ce sredstava javnog informiranja u oba entiteta su\u017een opseg mis\u030cljenja.<\/p>\n
Javni RTV servisi su i dalje pod jakim pritiskom vlasti i politi\u010dkih snaga zbog nepostojanja dugoro\u010dne financijske stabilnosti. Javni RTV servisi su i dalje izlo\u017eeni politi\u010dkom utjecaju, posebno kroz upravne odbore koji su pod politi\u010dkom kontrolom. Ovi faktori su ograni\u010dili njihovu nezavisnost i doveli do konzistentno subjektivnog i politi\u010dki pristrasnog informativnog sadr\u017eaja.<\/p>\n
Zakon o javnom radiotelevizijskom sistemu je samo djelomi\u010dno proveden, a entitetski zakoni nisu uskla\u0111eni sa zakonom na dr\u017eavnom nivou. Javne RTV ku\u0107e su i dalje u tes\u030ckoj finansijskoj situaciji, prije svega zbog nepostojanja efikasnog, jedinstvenog i stabilnog sistema finansiranja.<\/p>\n
Zastras\u030civanje i upu\u0107ivanje prijetnji novinarima su nastavljeni tokom godine. Bilo je slu\u010dajeva nasilja i upu\u0107ivanja prijetnji smr\u0107u novinarima. I dalje je bilo primjera zastras\u030civanja i politi\u010dki motiviranih sudskih sporova protiv novinara zbog negativnog izvjes\u030ctavanja o liderima i organima vlasti.<\/p>\n
Do augusta je Linija za pomo\u0107 novinarima evidentirala 37 slu\u010dajeva povreda prava i sloboda novinara, pet prijetnji smr\u0107u i s\u030cest fizi\u010dkih napada. Prema podacima Udru\u017eenja BH novinari za period od 2006. do 2019., nadle\u017eni organi su krivi\u010dno gonili oko 30 posto prijavljenih krivi\u010dnih djela protiv novinara i istra\u017eili su preko jedne tre\u0107ine navodnih povreda prava novinara.<\/p>\n
U dijelu izvje\u0161taja koji govori o cenzuri istaknuto je da su mnoge politi\u010dke stranke i entitetske institucije\u00a0 pokus\u030cale izvrs\u030citi utjecaj na ure\u0111iva\u010dke politike i medijski sadr\u017eaj putem zakonskih i financijskih mjera. Zbog toga neki mediji provode i autocenzuru.<\/p>\n
U nekim slu\u010dajevima medijski izvori su izvijestili o prijetnjama zvani\u010dnika upu\u0107enim medijima da se vis\u030ce ne\u0107e oglas\u030cavati ili su medijima ograni\u010davali pristup slu\u017ebenim informacijama.<\/p>\n
\u2013 Prevladavaju\u0107e prakse ukazuju na direktnu povezanost izme\u0111u najve\u0107ih oglas\u030civa\u010da i politi\u010dkih krugova i omogu\u0107ile su pristranu distribuciju vremena za oglas\u030cavanje. Javne kompanije, od kojih je ve\u0107ina pod kontrolom politi\u010dkih stranaka, i dalje su glavni oglas\u030civa\u010di \u2013 nalaz je iz izvje\u0161taja.<\/p>\n
Medijske ku\u0107e koje se kriti\u010dki odnose prema politi\u010dkim strankama na vlasti tvrde da im je bilo tes\u030cko do\u0107i do oglas\u030civa\u010da.<\/p>\n
Tako\u0111er, iako je kleveta u BiH dekriminalizirana, i dalje postoji veliki broj tu\u017ebi protiv novinara, a u postupcima po takvim tu\u017ebama \u010desto se izri\u010du vrlo visoke nov\u010dane kazne. Me\u0111u sudskim presudama protiv novinara koje zavre\u0111uju pa\u017enju su privremene zabrane postavljanja ili objavljivanja odre\u0111enih informacija, kao i visoke ods\u030ctete za pretrpljenu \u201edus\u030cevnu bol\u201c.<\/p>\n
U izvje\u0161taju SAD-a se navodi da vlasti nisu ograni\u010davale slobodu izra\u017eavanja na internetu, niti prekidale pristup Internetu, niti su cenzurirale online sadr\u017eaj i nema vjerodostojnih izvjes\u030ctaja o tome da su nadzirale privatnu online komunikaciju bez odgovaraju\u0107eg zakonskog odobrenja.<\/p>\n
Zakonom je zabranjeno izra\u017eavanje koje izaziva rasnu, etni\u010dku ili drugu netrpeljivost, uklju\u010duju\u0107i i govor mr\u017enje. Me\u0111utim, organi vlasti nisu provodili ovu vrstu zabrane u pogledu sadr\u017eaja online medija.<\/p>\n
Izvjes\u030ctaji o stanju ljudskih prava u zemljama u 2019. godini izradilo je Ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, odnosno Biro za demokratiju, ljudska prava i rad.<\/p>\n