\u201cSara\u0111ujemo sa RAK-om kao i sa na\u0161im medijskim partnerima, BH novinarima i Vije\u0107em za \u0161tampu. Dijalog koji razvijamo izme\u0111u predstavnika pravosu\u0111a i medijske zajednice u BiH je osnovni proizvod te suradnje i posebno smo ponosni na ovaj segment na\u0161eg rada, a sve sa ciljem da osna\u017eimo medijske slobode i slobode izra\u017eavanja u BiH.\u201d<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/bhnovinari.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/s1-300x225.jpg\")
<\/p>\n
Predsjednik Udru\u017eenja BH novinari Marko Divkovi\u0107 kazao je u uvodnom obra\u0107anju da kada su u pitanju medijska i pravosudna zajednica, u mnogo \u010demu postoji nerazumijevanje izme\u0111u te dvije profesije.<\/p>\n
\u2013 Novinari \u010desto do\u017eivljavaju neugodnosti i osporavanja iz pravosudnih institucija i zato \u017eelimo diskutovati o tome i poku\u0161ati da prona\u0111emo rje\u0161enja kako to prevazi\u0107i, jer nam je u kona\u010dnici i jednima i drugima isti cilj: objaviti istinu \u2013 rekao je Divkovi\u0107.<\/p>\n
Mediji u BiH se kre\u0107u u trokutu izme\u0111u sje\u0107anja, zaborava i poricanja \u2013 dakle, upravo one matrice koju jeste stvorila politika, mi\u0161ljenja je politi\u010dka analiti\u010darka Tanja Topi\u0107.<\/p>\n
\u2013\u00a0 To sje\u0107anje mo\u017ee biti selektivno i tu u izostaje taj kriti\u010dki odnos prema pro\u0161losti, prije svega prema sopstvenoj mra\u010dnoj strani uloge u ratu. Pitanje je koliko bismo mi sami uop\u0107e uradili na tom planu da nismo imali upori\u0161te i podr\u0161ku od strane me\u0111unarodnih organizacija i me\u0111unarodne zajednice \u2013 kazala je Topi\u0107.<\/p>\n
Govore\u0107i o medijskim konstrukcijama sje\u0107anja, Tanja Topi\u0107 je rekla da se to ne mo\u017ee svesti samo na tradicionalne medije, nego i na film, pozori\u0161te, kao i na stavove koji se objavljuju na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n
\u2013 U Republici Srpskoj se dugo \u0107utalo o genocidu u Srebrenici, a onda je objavljen film o \u0160korpionima i tada su gra\u0111ani bili prvi put suo\u010deni sa tom slikom u javnosti. Onda se desio jedan politi\u010dki zaokret i do\u0161lo je do relativizacije genocida, pri \u010demu su mediji preuzeli tu ulogu relativizacije i \u010dak pravdanja zlo\u010dina kao \u201cpreventivnog djelovanja\u201d. Najve\u0107a masovna grobnica poslije Drugog svjetskog rata, Toma\u0161ica, tako\u0111er je primjer zavjere \u0161utnje u medijima- o tome su izvijestili samo rijetki mediji u RS-u \u2013 navela je Topi\u0107.<\/p>\n
Ona je dodala da su mnogi mediji na ovim prostorima postali sredstvo \u0161irenja govora mr\u017enje.<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/bhnovinari.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/s4-300x225.jpg\")
<\/p>\n
Ako novinar glorificira genocid ili ratne zlo\u010dine, to je krivi\u010dno djelo, ka\u017ee Ara Ghazaryan, ekspert Vije\u0107a Evrope.<\/p>\n
\u2013 Kada pravno kvalificirani genocid nazovete masakrom, naravno da to relativizira ono \u0161to su sudski dokazane \u010dinjenice. Ono \u0161to se de\u0161avalo 90-ih godina bilo je izazov za medije i novinare, ali sada postoji jedna nova dimenzija svega toga. Pitanje je da li je dovoljno dr\u017eati se samo eti\u010dkih normi u novinarstvu, ili treba osna\u017eivati primjene zakona kada je rije\u010d o govoru mr\u017enje. Po mom mi\u0161ljenju, potrebno je ponovo izvr\u0161iti evaluaciju zakona o zabrani govora mr\u017enje i osna\u017eiti krivi\u010dni zakon, kao i uvesti odre\u0111ene eti\u010dke forme \u2013 naglasio je Ghazaryan.<\/p>\n
O tome na koji na\u010din mediji izvje\u0161tavaju o kaznenim postupcima i su\u0111enjima za ratne zlo\u010dine i rade li to u interesu javnosti i porodica \u017ertava, govorili su Vlado Adamovi\u0107, advokat i biv\u0161i sudija Suda BiH i Denis D\u017eidi\u0107, glavni urednik BIRN-a BiH. Prema Adamovi\u0107evim rije\u010dima, novinari ne bi smjeli raditi u ime \u017ertve, kao ni u ime okrivljenog. Ba\u0161 kao ni sud.<\/p>\n
\u2013 Novinar radi u interesu javnosti, a pravo javnosti je da bude istinito informirana. Jednako kao \u0161to se sud dr\u017ei principa i na\u010dela i mora biti neovisan i nepristrasan. Nema suosje\u0107ajnog suda, niti suda s empatijom, jer to onda nije sud. U tom smislu, novinari su vrlo sli\u010dni sudijama \u2013 naglasio je Adamovi\u0107.<\/p>\n
Dodao je kako su su\u0111enja ratnih zlo\u010dina me\u0111u najkompleksnijim predmetima, posebno uvo\u0111enjem tzv. komandne odgovornosti, koja je potpuno suprotna na\u0161em zakonu.<\/p>\n
\u2013 Kako je VSTV napravilo manjkavosti pri izboru sudija koji sude ratne zlo\u010dine, tako je i me\u0111u novinarima zavladala konfuzija jer se vi\u0161e ne zna ko je zapravo novinar. Bez reda nema ozbiljnog rada, pa tako i novinarska udru\u017eenja moraju imati jedinstven stav prema svojoj profesiji i pra\u0107enjima su\u0111enja za ratne zlo\u010dine. Mora se znati ko je novinar koji mo\u017ee u\u0107i u sudnicu i pratiti takva su\u0111enja \u2013 rekao je Adamovi\u0107.<\/p>\n
Urednik BIRN-a BiH Denis D\u017eidi\u0107 ka\u017ee da je procesuiranje ratnih zlo\u010dina jedno od \u010detiri stuba tranzicijske pravde i to je su\u0161tinski jedini mehanizam koji je BiH do sada koliko-toliko sistematski sprovela.<\/p>\n
\u2013 Jednog dana bi svi ti izvje\u0161taji sa su\u0111enja mogli poslu\u017eiti kao potencijalna baza za osnivanje komisije za utvr\u0111ivanje \u010dinjenica i za pomirenje, koja \u0107e biti krucijalna s obzirom na to da svi ratni zlo\u010dini nikada ne\u0107e mo\u0107i biti procesuirani \u2013 rekao je D\u017eidi\u0107.<\/p>\n
Prema njegovim rije\u010dima, novinari BIRN-a koji prate ova su\u0111enja moraju imati odre\u0111eno znanje i iskustvo, a princip je da se sve mora zasnivati na \u010dinjenicama.<\/p>\n
\u2013 Generalno, vrlo je te\u0161ko finansijski medijima da osiguraju novinara koji \u0107e pratiti jedan sudski proces od po\u010detka do kraja, s obzirom da su\u0111enja u pojedinim predmetima traju po nekoliko godina. Drugi problem je taj \u0161to za mnoge novinare i medije ta su\u0111enja uglavnom nisu zanimljiva i jako ih je te\u0161ko napraviti prijem\u010divim za \u010ditaoce. Na\u017ealost, studenti novinarstva na fakultetima uop\u0107e ne u\u010de o tome kako treba izvje\u0161tavati iz sudnica, \u010dak ni bazi\u010dne stvari o pravnom postupku i to je tako\u0111er veliki problem \u2013 isti\u010de D\u017eidi\u0107.<\/p>\n
On je govorio i o zatvaranju pravosudnih institucija prema medijima, koje je posljednjih godina sve intenzivnije. Jedan od problema je odluka Tu\u017eila\u0161tva da vi\u0161e ne objavljuje sadr\u017eaj optu\u017enica, a bez dostupnih optu\u017enica novinar ne mo\u017ee profesionalno izvje\u0161tavati sa su\u0111enja, navodi D\u017eidi\u0107. Pristup informacijama novinarima je vrlo \u010desto onemogu\u0107en, posebno kada je rije\u010d o Tu\u017eila\u0161tvu BiH koje na sve medijske upite naj\u010de\u0161\u0107e odgovara re\u010denicom: \u201cBez komentara.\u201d<\/p>\n
Urednik portala Bljesak.info Berislav Juri\u010d ka\u017ee da premda bi novinari trebali biti nepristrasni, posebno kada prate su\u0111enja za ratne zlo\u010dine, to kod nas nije slu\u010daj.<\/p>\n
\u2013 Na\u017ealost, ovdje ispada da niste novinar ako se ne svrstate na ne\u010diju stranu. Veliki problem u svim sferama dru\u0161tva, pa tako i u novinarstvu, jeste taj \u0161to imate nedorasle ljude. Imate mladih noviara koji nikada nisu u\u0161li u sudnicu, a kamoli da znaju izvje\u0161tavati sa su\u0111enja. S druge strane, medijima se puno toga stavlja na teret, pa tako i uloga u pomirenju, suo\u010davanju sa pro\u0161lo\u0161\u0107u i sli\u010dno, a nisu mediji ti koji mogu pomiriti dru\u0161tvo \u2013 rekao je Juri\u010d.<\/p>\n
Me\u0111u glavnim ciljevima radionice u organizaciji BH novinara su postizanje boljeg razumijevanja profesionalnih i eti\u010dkih standarda i obaveza novinara u izvje\u0161tavanju o ratnom naslije\u0111u, su\u0111enjima za ratne zlo\u010dine, doprinos medija procesima suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u, pomirenju i izgradnji tolerantnog dru\u0161tva, kao i pobolj\u0161anje razmjene informacija izme\u0111u medija i pravosudnih institucija u vezi sa su\u0111enjima za ratne zlo\u010dine koje se mora temeljiti na krivi\u010dnim zakonima BiH, pravu javnosti na informiranost te za\u0161titi dostojanstva i prava \u017ertava, njihovih porodica i svjedoka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sarajevo, 19.10.2020. \u2013 Odnos bh. medija u suo\u010davanju sa pro\u0161lo\u0161\u0107u u najve\u0107oj mjeri odre\u0111uje i determinira politika, a brojni mediji u poslijeratnom vremenu postali su instrument za \u0161irenje govora mr\u017enje i relativizaciju ratnih zlo\u010dina, re\u010deno je tokom radionice \u201eMedijsko izvje\u0161tavanje o ratnom naslije\u0111u, su\u0111enjima za ratne zlo\u010dine i procesima pomirenja u Bosni i Hercegovini\u201c koja […]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":25907,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1200],"tags":[],"class_list":["post-25906","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news_sarajevo"],"acf":[],"yoast_head":"\n