SARAJEVO, 20.10.2021. \u2013 Bosna i Hercegovina nije postigla napredak u rje\u0161avanju klju\u010dnog prioriteta o jam\u010denju slobode izra\u017eavanja i medija i za\u0161titi novinara kroz osiguravanje odgovaraju\u0107eg pra\u0107enja slu\u010dajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, te osiguravanje finansijske odr\u017eivosti sistema javnog emitovanja, istaknuto je u izvje\u0161taju Evropske komisije za BiH za 2021. godinu.<\/p>\n
U Izvje\u0161taju EK navodi se da politi\u010dki utjecaj na javne emitere u BiH i dalje postoji, a njihova finansijska odr\u017eivost nije osigurana. Zakon o sistemu javnog emitiranja i dalje se ne primjenjuje, a entitetski zakoni jo\u0161 uvijek nisu uskla\u0111eni sa ovim zakonom.<\/p>\n
Nastavljaju se politi\u010dki pritisci, zastra\u0161ivanje i uznemiravanje novinara, uklju\u010duju\u0107i fizi\u010dke i verbalne napade, bez odgovaraju\u0107ih institucionalnih mjera.<\/p>\n
\u2013\u00a0Ozbiljna zabrinutost i dalje postoji zbog politi\u010dkog pritiska, zastra\u0161ivanja i prijetnji novinarima. Visokopozicionirani politi\u010dari pribjegli su javnim napadima i omalova\u017eavaju\u0107im primjedbama na ra\u010dun novinara, analiti\u010dara i medijskih radnika, posebno \u017eena. Vlasti nastavljaju umanjivati \u200b\u200bovo pitanje, a javne institucije ne prikupljaju podatke o prijetnjama i napadima na novinare i medijske radnike<\/strong>\u00a0\u2013 stoji u Izvje\u0161taju Evropske komisije.<\/p>\n Dalje se dodaje da je Udru\u017eenje BH novinari zabilje\u017eilo ukupno 69 slu\u010dajeva kr\u0161enja novinarskih prava i sloboda u 2020. godini, u odnosu na 56 slu\u010dajeva koliko je zabilje\u017eeno u 2019. Institucija ombudsmana zaprimila je 11 pritu\u017ebi, u odnosu na 18 u 2019. i 9 u 2018. godini.<\/p>\n \u2013\u00a0O\u010dekuje se da \u0107e vlasti djelovati brzo i pokazati nultu toleranciju prema prijetnjama ili napadima na medije, uklju\u010duju\u0107i osiguravanje efikasnih policijskih istraga i sudskog gonjenja koji dovode do kona\u010dne osude po\u010dinilaca<\/strong>\u00a0\u2013 istaknuto je.<\/p>\n Kada je rije\u010d o zakonodavnom okru\u017eenju, u Izvje\u0161taju se navodi da uprkos dekriminalizaciji klevete, politi\u010dari i dalje koriste gra\u0111anske tu\u017ebe za zastra\u0161ivanje novinara. Sudovi bi trebali poja\u010dati napore kako bi osigurali brzo procesuiranje slu\u010dajeva klevete i dosljednost sudske prakse o od\u0161tetama, te sprije\u010dili bilo kakav zastra\u0161uju\u0107i u\u010dinak koji bi natjerao novinare na autocenzuru. Zakonodavstvo o slobodi pristupa informacijama i govoru mr\u017enje ostaje fragmentirano i nije u skladu sa me\u0111unarodnim i evropskim standardima, a zakonske odredbe o za\u0161titi podataka i pristupu informacijama i dalje se tuma\u010de na na\u010din koji \u0161titi privatne, a ne javne interese.<\/p>\n Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) i dalje nedostaje puna politi\u010dka i finansijska nezavisnost. Postupak imenovanja uprave RAK -a potrebno je revidirati kako bi se pobolj\u0161ala percepcija javnosti o ovoj instituciji kao o neutralnom i nezavisnom tijelu. U Izvje\u0161taju pi\u0161e i da je biv\u0161i direktor RTRS-a\u00a0Dra\u0161ko Milinovi\u0107<\/strong>\u00a0imenovan za novog direktora RAK -a u julu 2020 . uprkos tome \u0161to je upravo RAK vi\u0161e puta tokom njegovog mandata sankcionisala RTRS zbog nepo\u0161tivanja uredni\u010dkih standarda, uklju\u010duju\u0107i revizionisti\u010dke izjave u vezi sa masakrom u Tuzli u maju 1995. godine:<\/p>\n \u2013\u00a0Zakon o javnom RTV sistemu iz 2003. nastavlja se samo djelomi\u010dno primjenjivati, a entitetski zakoni o radiodifuziji jo\u0161 uvijek nisu uskla\u0111eni s njim. Stoga su tri javna RTV servisa i dalje izlo\u017eena politi\u010dkom utjecaju, posebno putem politi\u010dki kontroliranih upravnih odbora, sa zabrinjavaju\u0107im trendom autocenzure. Dr\u017eava i dalje nema odgovaraju\u0107i model naplate taksi, kako je predvi\u0111eno zakonom. Zna\u010dajni nepla\u0107eni dugovi entitetskih emitera prema dr\u017eavnim emiterima podlije\u017eu dugim parnicama. Takva pitanja i dalje predstavljaju prijetnju finansijskoj nezavisnosti i odr\u017eivosti sistema javnog emitovanja.<\/strong><\/p>\n Iz Evropske komisije nagla\u0161avaju da Bosna i Hercegovina tako\u0111er mora nastaviti s procesom prelaska na digitalnu tehnologiju, koji je do sada kasnio. Budu\u0107i da dozvole za analogni prijenos isti\u010du do kraja 2021. godine, nekoliko lokalnih privatnih i javnih medija riskira da im emitiranje bude ograni\u010deno, \u0161to utje\u010de na pristup informacijama posebno za gra\u0111ane ruralnih podru\u010dja.<\/p>\n Pored navedenog, nisu poduzeti koraci za usvajanje zakona o transparentnosti vlasni\u0161tva nad medijima kako bi se osigurala transparentnost i sprije\u010dila skrivena koncentracija medija, kao ni zakoni o ogla\u0161avanju i kriterijima za raspodjelu subvencija. Reklamne prakse javnih preduze\u0107a, poput telekomunikacionih kompanija i reklamnih agencija povezanih s politi\u010dkim strankama, i dalje \u0161tete integritetu medija, a lokalni emiteri koji se finansiraju iz bud\u017eeta podlo\u017eni su politi\u010dkom pritisku i utjecaju.<\/p>\n