Vanja Stoki\u0107 jedna je od novinarki iz Bosne i Hercegovine koje su tokom proteklih godina dobile prijetnje ili bile mete napada. Nakon \u0161to je 2020. godine rade\u0107i na pri\u010di na svom Facebook profilu objavila fotografiju sa dvojicom migranata, korisnik te dru\u0161tvene mre\u017ee Goran \u017divanovi\u0107 iz Banje Luke joj je uputio prijetnje.<\/p>\n
\u201e**bo li ti oni svu fameliju, **vna nam na grba\u010du navaljujete. Teraj to bre iz dr\u017eave, sutra da ga vidim na mojoj dedovini kako se\u010de pradedinu stoletnu \u0161umu pa ta\u010dno bi odsecao glave ne samo njima nego i vama du\u0161ebri\u017enicima \u0161to do\u010dekujete ta **vna paravojna sirijska, avganistanka itd, mamu vam bre **bem nenormalnu i glupu\u2026\u201c, napisao je.<\/p>\n
Vanja je taj komentar prijavila policijskoj stanici MUP-a RS u Banjoj Luci, odakle su je uputili da se javi de\u017eurnom inspektoru koji je rekao da \u201etreba da do\u0111e u ponedjeljak\u201c, prisjetila se Stoki\u0107 govore\u0107i na konferenciji \u201eUstanimo za novinarke u BiH\u201c odr\u017eanoj povodom 8. marta. Rekla je i da je slu\u010daj preba\u010den u Tu\u017eila\u0161tvo, koje je na kraju obustavilo istragu.<\/p>\n
\u201eJa zaista ne znam kako se za\u0161tititi od takvih stvari, tome me niko nije u\u010dio, ali s obzirom da sam urednica, ja ne mogu a da ne prijavim svaku prijetnju, jer \u010demu onda u\u010dim mla\u0111e kolegice kojima ja kao trebam biti uzor\u201c, rekla je ova banjalu\u010dka novinarka i glavna i odgovorna uradnica portala eTrafika.<\/p>\n
Novinarka Federalne televizije, Arijana Sara\u010devi\u0107-Hela\u0107, ispri\u010dala je kako je godinama na meti napada i prijetnji. Ka\u017ee kako je prvu tu\u017ebu dobila 2001.godine.<\/p>\n
\u201eTo me tada jako pogodilo, bilo me sramota \u0161to sam dobila plavu kovertu sa tu\u017ebom za klevetu, ali u nekih dvadesetak postupaka na sudovima do sada, svaki je presu\u0111en u moju korist i to mi daje motiv i hrabrost da nastavim jo\u0161 bolje raditi\u201c, navela je Sara\u010devi\u0107-Hela\u0107.<\/p>\n
67 kr\u0161enja prava novinarki u tri godine<\/b><\/p>\n
Udru\u017eenje \u201eBH novinari\u201c i Linija za pomo\u0107 novinarima tokom 2020. registrovali su 69 napada, prijetnji i drugih kr\u0161enja medijskih sloboda i prava novinara i novinarki, dok je u 2021. godini taj broj porastao na ukupno 70 slu\u010dajeva. U periodu od 2019. do 2021. godine, bilo je 67 slu\u010dajeva kr\u0161enja prava novinarki.<\/p>\n
\u201eMi smo preko na\u0161e pravne pomo\u0107i pokrenuli 18 tu\u017ebi pred sudovima, a 11 ih je tokom 2021. godine okon\u010dano u korist bh. novinara\/ki\u201c, navodi Vildana D\u017eekman, pravnica u Udru\u017eenju.<\/p>\n
Statistika BH novinara pokazuje da su od ukupnog broja slu\u010dajeva u 2021. godini, preko 70% njih se desilo u online prostoru, a oko 30 slu\u010dajeva do\u0161lo je od politi\u010dara ili drugog javnog zvani\u010dnika.<\/p>\n
\u201eSamo 2\/3 novinarki prijavi online nasilje menad\u017ementu, dok ve\u0107ina novinarki online prijetnje ne prijavljuje. Porazno je da je u posljednje tri godine preko 40 posto novinara\/ki bilo izlo\u017eeno napadima ili prijetnjama, a 75 posto njih je to do\u017eivjelo od nekog politi\u010dara ili nositelja javnih funkcija\u201c, naglasila je D\u017eekman podatke istra\u017eivanja o radnim pravima i uslovima novinara i novinarki u lokalnim medijima iz 2020. godine.<\/p>\n
Politi\u010dari vlast koriste kako bi disciplinovali novinarke<\/strong><\/p>\n Posljednja u nizu prijetnji upu\u0107ena je novinarima\/kama od \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH, Milorada Dodika. Nakon \u0161to se po\u010detkom marta ove godine sastao sa direktoricom programa BH Radija 1, Pejkom Medi\u0107, iz njegovog kabineta je saop\u0161teno da \u0107e on tra\u017eiti odgovornost od onih koji su odobrili i u\u010destvovali u kreiranju i emitovanju cjelodnevnog programa na javnom servisu dr\u017eave, a povodom Dana nezavisnosti BiH.<\/p>\n \u201eNakon toga moje kolege sa BHRT-a sa nelagodom dolaze na posao, jer svaki dan o\u010dekuju da \u0107e im biti saop\u0161tene neke sankcije\u201c, ka\u017ee Arijana Sara\u010devi\u0107-Hela\u0107.<\/p>\n Upravni odbor Udru\u017eenja \u201eBH novinari\u201c osudio je direktno mije\u0161anje \u010dlana Predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika u ure\u0111iva\u010dku politiku i programski sadr\u017eaj dr\u017eavnog javnog servisa BHRT.<\/p>\n \u201cPau\u0161alne ocjene srpskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH o programu BHT-a koji je \u2018usmjeren protiv srpskog naroda\u2019 samo dodatno produbljuju podjele u dru\u0161tvu, ali i potvr\u0111uju percepciju gra\u0111ana da su tri javna servisa ve\u0107 godinama pod direktnim politi\u010dkim utjecajima nacionalnih lidera i politi\u010dara na vlasti, od \u010dijih interesa i volje zavisi i sama egzistencija novinara, urednika i svih drugih uposlenika javnih emitera\u201c, navodi se u reakciji Udru\u017eenja.<\/p>\n Me\u0111utim, osim njihovog saop\u0161tenja, koje su objavile neke medijske ku\u0107e u BiH, drugih reakcija nije bilo. Reakcija nema manje vi\u0161e ni kada su u pitanju napadi na novinarke. Naj\u010de\u0161\u0107e se izvje\u0161tava u trenutku kada se napad dogodio, i to ve\u0107inom rade medijske ku\u0107e u kojima rade napadnute novinarke. Sporadi\u010dni su primjeri, kao \u0161to je to bio slu\u010daj Vanje Stoki\u0107 gdje su mediji u oba bh. entiteta izvje\u0161tavali o napadu, ali i nakon toga kada je privedeno lice koje joj je prijetilo.<\/p>\n \u201eFali nam kolegijalnosti i solidarnosti, moramo se vi\u0161e boriti i dr\u017eati kao zajednica, jer jedino tako smo jaki, pojedina\u010dno nas je lako upla\u0161iti\u201c, navodi Borka Rudi\u0107, generalna sekretarka Udru\u017eenja.<\/p>\n Jedan od primjera koji pokazuje potpuni izostanak kolegijalnosti jeste onaj kada je 2017. godine tada\u0161nji zamjenik generalnog sekretara Predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine D\u017eenan Selimbegovi\u0107 vrije\u0111ao bh. novinarke Sanelu Pra\u0161ovi\u0107 Gad\u017eo i Arijanu Sara\u010devi\u0107 Hela\u0107. Selimbegovi\u0107 je na Facebooku izvrije\u0111ao novinarke napisav\u0161i kako su \u201epolovnja\u010de\u201c. Osim nekoliko portala na takav istup Selimbegovi\u0107a jedino je jo\u0161 reagovalo Udru\u017eenje BH novinari.<\/p>\n \u201eOvo je problem cijelog bh. dru\u0161tva, a ne samo novinara ili udru\u017eenja za borbu \u017eenskih prava. Javni zvani\u010dnici poni\u017eavaju osobe, koriste hu\u0161ka\u010dki govor, a \u010desto i govor mr\u017enje. Nijedna osoba u javnom prostoru ne bi se trebala koristiti takvom terminologijom, a sve dok neko ne bude sankcioniran zbog takvog pona\u0161anja, pla\u0161im se da mi ne\u0107emo imati neku druga\u010diju praksu\u201c, naveli su iz Udru\u017eenja BH novinari.<\/p>\n U medijima, uglavnom privatnim, \u010diji vlasnici su bliski politi\u010dkim krugovima nema vijesti, niti analiza napada na novinarke. Naprotiv, brojni su primjeri gdje su neki portali, u slu\u017ebi odre\u0111enih politi\u010dkih partija direktno pisali o svojim kolegicama na na\u010din da ih diskredituju.<\/p>\n Pravni okvir dobar, ali se ne provodi kako treba<\/strong><\/p>\n Kada se govori o zakonima kojima se ure\u0111uju rad novinara i medija op\u0161ti ustisak je da su oni dobri, ali da se u praksi ne provode u potpunosti ili da postoje \u201erupe\u201c i nedore\u010denosti koje se vje\u0161to koriste s ciljem da se rad novinara i medija ote\u017ea. U BiH postoji niz zakona kojima je regulisan rad medija: Zakonom o komunikacijama Bosne i Hercegovine, Zakon o javnom informisanju Republike Srpske, Zakon o javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine, Zakon o radio- televiziji Republike Srpske, Zakon o Javnom RTV servisu Federacije BiH, Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, koji postoji i na entitetskim nivoima, Zakon o za\u0161titi od klevete entiteta FBiH i RS, te Br\u010dko Distrikta.<\/p>\n Iako na\u010delno moderni, liberalni i u skladu sa evropskom praksom, ti su zakoni doneseni pod pritiskom me\u0111unarodne zajednice, i dalje je limitirano njihovo provo\u0111enje na svim nivoima vlasti u BiH a pojedini zakoni i nisu u potpunosti uskla\u0111eni na entitetskom i dr\u017eavnom nivou.<\/p>\n \u201ePostoje\u0107i pravni okvir daje dovoljno prostora da se sankcioni\u0161u kr\u0161itelji zakona, ali se on ne koristi u mjeri koja je adekvatna. Pored toga, postupci pred sudovima traju jako dugo, u prosjeku od 7 do 9 godina. To je najve\u0107i problem\u201c, smatra advokat Ahmet Efendi\u0107.<\/p>\n Izvje\u0161taj Ombudsmana za ljudska prava BiH iz 2018. godine ukazuje na to da je veoma te\u0161ko do\u0107i do relevantnih podataka u tu\u017eila\u0161tvima, jer ne postoji obaveza vo\u0111enja adekvatne statistike s obzirom na zanimanje osoba u postupku. Prakti\u010dno, to zna\u010di da na osnovu podataka tu\u017eila\u0161tava u Bosni i Hercegovini ne mo\u017eemo da do\u0111emo do ta\u010dnih podataka o prijetnjama i napadima na novinare i druge medijske uposlenike. U Kantonalnom tu\u017eila\u0161tvu u Sarajevu predmeti napada ili prijetnji na novinare\/ke imaju oznaku hitnosti, rekla je glavna tu\u017eiteljica Sabina Sarajlija na konferenciji \u201eUstanimo za novinarke BiH\u201c.<\/p>\n \u201eKada zaprimimo izvje\u0161taj policije, mi moramo da se o\u010ditujemo da li je neki napad ili prijetnja prekr\u0161aj ili krivi\u010dno djelo i tu dolazimo do pravne dileme. Veoma su sli\u010dna obilje\u017eja prijetnje i na nivou Zakona o prekr\u0161ajima i na nivou Krivi\u010dnog zakona. U krivi\u010dnom zakonodavstvu je potrebno dokazati \u2018ozbiljnu prijetnju\u2019, ona je obilje\u017eje krivi\u010dnog djela\u201c, objasnila je Sarajlija.<\/p>\n Tokom 2021. godine, Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini zabilje\u017eila je 42 razli\u010dita incidenta koja se odnose na novinare, pratila 10 sudskih postupaka u predmetima klevete i \u010detiri krivi\u010dna postupka koja se vode protiv novinara i medijskih ku\u0107a u BiH, odnosno pojedinaca pravosna\u017eno osu\u0111enih zbog po\u010dinjenja krivi\u010dnog djela ugro\u017eavanja sigurnosti i izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mr\u017enje, razdora i netrpeljivosti u odnosu na novinare.<\/p>\n \u201cOd svih kategorija incidenata koji se ti\u010du novinara, posebno bi izdvojili verbalne i online napade na novinare koji su sve \u010de\u0161\u0107i i brutalniji. Evidentna je upotreba jezika mr\u017enje, uvreda, ciljanja pojedinaca zbog njihovog novinarskog posla, kao i kampanje diskreditovanja. Ve\u0107ina incidenata odnosi na rad nezavisnih i kriti\u010dkih medija, novinara istra\u017eiva\u010da, a naro\u010dito novinarki\u201d, naveli su iz misije OSCE u BiH i dodali kako postoji tendencija rasta broja incidenata kao i na\u010dina putem kojih se ote\u017eava rad novinara i medija u BiH.<\/p>\n