Za\u0161tita novinarskih izvora nije privilegija nego osnova slobodnog novinarstva. Ovo pravo omogu\u0107uje novinarima i medijima da se bave istra\u017eiva\u010dkim novinarstvom i \u0161titi zvi\u017eda\u010de koji su odlu\u010dili da progovore o naru\u0161avanju op\u0107eg dobra.<\/p>\n
Novinari u Bosni i Hercegovini (BiH) u posljednje vrijeme suo\u010davaju se s raznim pritiscima, a jedan od njih su pozivi na saslu\u0161anje novinara i poku\u0161aji otkrivanja novinarskih izvora. Iako je za\u0161tita novinarskih izvora zakonom regulisana, to ne sprije\u010dava istra\u017ene organe da djeluju suprotno zakonu.<\/p>\n
Maja Sever, predsjednica Evropske federacije novinara (EFJ), poja\u0161njava da je za\u0161tita novinarskih izvora krucijalna u novinarskom radu.<\/p>\n
\u201cUkoliko nemamo povjerenje me\u0111usobno i ukoliko izvori ne mogu imati povjerenje u za\u0161titu jednostavno na\u0161 posao postaje besmislen\u201d, kazala je Sever.<\/p>\n
Generalna tajnica Udru\u017eenja BH novinari Borka Rudi\u0107 istakla je da je neimenovanje izvora va\u017eno zato \u0161to je to jedan od na\u010dina da se problematizuju teme koje su od zna\u010daja za javnost, a o kojima izvori novinarski ne mogu da govore zbog razli\u010ditih okolnosti.<\/p>\n
\u201cVa\u017eno je uop\u0107e za novinare koji mogu da pi\u0161u o temama koje \u0107e mo\u017eda u dogledno vrijeme izazvati neke reakcije u dru\u0161tvu, promjene i vrlo je bitno da novinari mogu da problematiziraju te teme i daju priliku gra\u0111anima da se pripreme za odre\u0111ene odluke i doga\u0111aje\u201d, pojasnila je Rudi\u0107.<\/p>\n
Zakonska regulativa za\u0161tite novinarskih izvora<\/strong><\/p>\n Praksa Evropskog suda za ljudska prava nala\u017ee da je pravo novinara da ne otkrije svoj izvor dio prava na slobodu izra\u017eavanja i pristup informacijama koji su za\u0161ti\u0107eni \u010dlanom 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima.<\/p>\n Za\u0161tita novinara i novinarskih izvora regulisana je kroz Zakon o krivi\u010dnom postupku Bosne i Hercegovine, u kojem se u \u010dlanu 82. navodi da su novinari lica koja ne mogu biti saslu\u0161ana kao svjedoci ukoliko bi svojim iskazom povrijedili du\u017enost \u010duvanja profesionalne tajne. Zakon o krivi\u010dnom postupku FBiH, Republike Srpske i Br\u010dko Distrikta tako\u0111er je na isti na\u010din definisao za\u0161titu novinara od saslu\u0161anja u okolnostima \u010duvanja profesionalne tajne.<\/p>\n Drugi doma\u0107i zakon koji tretira za\u0161titu novinarskih izvora jeste Zakon o za\u0161titi od klevete na entitetskim nivoima. U Zakonu o za\u0161titi od klevete na entitetskim nivoima u dijelu o za\u0161titi povjerljivih izvora stoji da \u201cnovinar i drugo fizi\u010dko lice koje je redovno ili profesionalno uklju\u010deno u novinarsku djelatnost tra\u017eenja, primanja ili saop\u0107avanja informacija javnosti, koje je dobilo informaciju iz povjerljivog izvora ima pravo da ne otkrije identitet tog izvora. Ovo pravo uklju\u010duje i pravo da ne otkrije bilo koji dokument ili \u010dinjenicu koji bi mogli razotkriti identitet izvora, a naro\u010dito usmeni, pismeni, audio, vizuelni ili elektronski materijal. Pravo na neotkrivanje identiteta povjerljivog izvora nije ni pod kakvim okolnostima ograni\u010deno u postupku koji se vodi u smislu ovog zakona.\u201d<\/p>\n Tako\u0111er se navodi da \u201cpravo na neotkrivanje identiteta povjerljivog izvora ima i svako drugo fizi\u010dko lice koje u\u010destvuje u postupku u smislu ovog zakona, a koje kao rezultat svog profesionalnog odnosa sa novinarom ili drugim licem, sazna identitet povjerljivog izvora informacija.\u201d<\/p>\n Prema \u010dlanu 20 Kodeksa za \u0161tampane i online medije u BiH novinari imaju obavezu da \u0161tite identitet onih koji daju informacije u povjerenju, bez obzira na to jesu li te li\u010dnosti izri\u010dito zahtijevale povjerljivost ili nisu.<\/p>\n Navodi se i da \u0107e \u201cnovinari izbjegavati objavljivanje informacija iz anonimnih izvora, \u010diju relevantnost javnost ne mo\u017ee ocijeniti, osim u slu\u010dajevima izvje\u0161tavanja o temama koje su u interesu javnosti, a za koje se nije mogu\u0107e pozvati na otvorene i identificirane izvore informacija\u201d.<\/p>\n Harun I\u0161eri\u0107, stru\u010dnjak za medijsko pravo i vi\u0161i asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, navodi kako je za\u0161tita novinarskih izvora od su\u0161tinske va\u017enosti za medijske slobode.<\/p>\n \u201cTo je njen kamen temeljac. Bez nje, novinarstvo, a posebno ono istra\u017eiva\u010dko, ne mo\u017ee vr\u0161iti svoju temeljnu funkciju u demokratskom dru\u0161tvu – \u010duvara javnog interesa. Ova za\u0161tita djeluje dvojako: \u0161titi novinara, ali \u0161titi i izvor, koji vrlo \u010desto je zvi\u017eda\u010d i otkriva nezakonitosti u radu javne vlasti. Ukoliko do\u0111e do nezakonitog uru\u0161avanja za\u0161tite novinarskih izvora, to ima i dugoro\u010dne posljedice uru\u0161avanja demokratije jer ni pojedinci u budu\u0107nosti ne\u0107e biti spremni da otkrivaju nezakonitosti i nepravilnosti u radu i pona\u0161anju nosilaca javnih funkcija kao i u tro\u0161enju bud\u017eetskih sredstava ili sprege politike i kriminala\u201d, poja\u0161njava I\u0161eri\u0107.<\/p>\n Unato\u010d jasnom doma\u0107em zakonodavstvu, ali i me\u0111unarodnim konvencijama u BiH de\u0161avali su se primjeri gdje su pravosudni i istra\u017eni organ kr\u0161ili zakon. I\u0161eri\u0107 isti\u010de da su u posljednje vrijeme vidljivi nedostaci u doma\u0107em krivi\u010dnom pravu, kada tu\u017eioci propu\u0161taju da direktno primjene Evropsku konvenciju i standarde, kada provode istrage za odre\u0111ena krivi\u010dna djela, koja neminovno pokre\u0107u pitanje otkrivanja novinarskih izvora.<\/p>\n \u201cTo je najvidljivije u kontekstu krivi\u010dnog djela \u2018Neovla\u0161\u0107eno prislu\u0161kivanje i zvu\u010dno ili opti\u010dko snimanje\u2019, koje ne prepoznaje izuzetak, a morao bi i to kada je to i javnom interesu\u201d, poja\u0161njava on.<\/p>\n Policiji va\u017eniji novinarski izvor nego krivi\u010dno djelo<\/strong><\/p>\n U na\u0161oj dr\u017eavi dosad je zabilje\u017eeno vi\u0161e slu\u010dajeva ugro\u017eavanja novinarskih izvora. Jedan je zabilje\u017een 2014. godine kada je u redakciju bh. portala Klix.ba upala policija i pretresala redakciju, a povodom afere \u201cDva papka\u201d. Na ovom portalu objavljen je audio snimak u kojem je tada\u0161nja premijerka RS-a, a dana\u0161nja \u010dlanica Predsjedni\u0161tva BiH, \u017deljka Cvijanovi\u0107 snimljena kako govori o kupovini zastupnika u Narodnoj skup\u0161tini RS-a radi formiranja parlamentarne ve\u0107ine. Op\u0107inski sud u Sarajevu kasnije je utvrdio da je pretres bio nezakonit.<\/p>\n Drugi slu\u010daj je protiv novinara Nikole Mora\u010de u Banjaluci koji se desio 2023. godine. Mora\u010da je priveden u Policijsku upravu Banjaluka na informativni razgovor. On je bio saslu\u0161an zbog autorskog teksta o silovanju osamnaestogodi\u0161nje djevojke za koje je osumnji\u010dena jedna osoba. Tada su de\u017eurni policijski inspektori zahtijevali od njega da otkrije ko mu je dao podatke o slu\u010daju, te mu oduzeli mobilni telefon iako za to nisu imali zakonit sudski nalog. Protiv njega i jo\u0161 dvije osobe su pokrenute istrage gdje su bili osumnji\u010deni za krivi\u010dno djelo povreda tajnosti postupka, ali je kasnije obustavljena istraga.<\/p>\n Zadnji slu\u010daj koji se desio ti\u010de se poziva Dr\u017eavne agencije za istrage i za\u0161titu (SIPA) po naredbi Tu\u017eila\u0161tva Bosne i Hercegovine (BiH) o saslu\u0161anju novinara Avde Avdi\u0107a, urednika portala Istraga.ba i odgovornih ljudi Hayat TV. Oni su telefonski pozvali novinara i uredni\u0161tvo Hayat TV u prostorije SIPA-e na davanje iskaza, a da prethodno nisu pismenim putem obavije\u0161teni u kom svojstvu se pozivaju niti u vezi sa kojim krivi\u010dnim djelom.<\/p>\n Avdi\u0107 je prethodno objasnio da postoje dva odvojena slu\u010dajeva u Tu\u017eila\u0161tvu BiH koja se ti\u010du njega i njegovih izvora, objava snimka razgovora ministra vanjskih poslova Ma\u0111arske Petera Szijjarta i Dragana \u010covi\u0107a u emisiji Istraga sedmice, kad su govorili o \u201cizbornom zakonu na kr\u0161\u0107anskim osnovama\u201d i objava dokumenta kojim se potvrdilo da je Aleksandar Vu\u010di\u0107 na obilje\u017eavanje Dana Republike Srpske (RS) poslao svog sina kao zvani\u010dnika Republike Srbije sa policijskom pratnjom.<\/p>\n Rudi\u0107 isti\u010de da je ovakvo postupanje istra\u017enih i pravosudnih organa pritisak na rad novinara.<\/p>\n \u201cOvi slu\u010dajevi su indikativni da se objasni va\u017enost postojanja neimenovanih izvora, a to je da su, recimo u slu\u010daju kolege Mora\u010de nakon tri mjeseca istra\u017eivanja rekli da nema elemenata krivi\u010dnog djela. Kad su uzeli sve njegove izvore, otu\u0111ili telefon novinara, kad su, pretpostavljam, kopirali sve kontakte koje novinar ima, onda su vratili telefon i rekli da nema krivi\u010dno djela. \u0160teta koju su nanijeli kolegi Mora\u010di je nenadoknadiva jer nema tog novca koji mo\u017ee kompenzirati to \u0161to je imao kao svoje kontakte, izvore, telefonske brojeve i fotografije\u201d, istakla je Rudi\u0107.<\/p>\n Taj slu\u010daj je jedan primjer kako se policija bahato pona\u0161a u situacijama kada, umjesto da istra\u017euje osobe koje su po\u010dinile krivi\u010dno djelo, oni se bave novinarskim izvorima i potpuno skre\u0107u pozornost s krivi\u010dnog djela na odgovornost novinara, dodala je Rudi\u0107 i istakla da je isti slu\u010daj bio s portalom Klix.ba.<\/p>\n \u0160ta istra\u017eiva\u010dkim medijima zna\u010di za\u0161tita novinarskih izvora?<\/strong><\/p>\n Kao \u0161to je ve\u0107 ranije nagla\u0161eno novinarima, a naro\u010dito istra\u017eiva\u010dkim, je od krucijalne va\u017eanosti da sa\u010duvaju tajnost svojih izvora kako bi mogli slobodno pisati o korupciji i zloupotrebama koje se de\u0161avaju u dru\u0161tvu.<\/p>\n D\u017eana Brkani\u0107, zamjenica urednika Balkanske istra\u017eiva\u010dke mre\u017ee BiH (BIRN BiH), pojasnila je da novinarstva ne bi bilo bez izvora, a neke od najboljih novinarskih pri\u010da i istra\u017eivanja potekle su upravo od informacija koje novinari dobiju od svojih izvora.<\/p>\n \u201cKao \u0161to je kod advokata povjerljivo ono \u0161to im klijenti ka\u017eu, ili kod ljekara odnos s pacijentom, tako je za\u0161ti\u0107eni izvor kod novinara profesionalna tajna. Za nas su izvori pri\u010da neprocjenjivi, njih novinar otkriva nama urednicima ili direktoru BIRN-a BiH kako bismo se uvjerili u kredibilnost pokreta\u010da odre\u0111ene pri\u010de, ali i mogli uraditi dodatne provjere. Nama je obaveza profesionalna da \u0161titimo na\u0161e izvore\u201d, istakla je Brkani\u0107.<\/p>\n Govore\u0107i o po\u0161tivanju zakonske regulative u praksi nagla\u0161ava kako mnogo toga \u0161to postoji na papiru u na\u0161oj zemlji nije ispo\u0161tovano u praksi i da su u posljednje vrijeme pritisci na medije i nevladine organizacije naro\u010dito prisutni u Republici Srpskoj, zbog kriminalizacije klevete, ali i najava za usvajanje takozvanog zakona o stranim agentima.<\/p>\n \u201cTako\u0111er sve u\u010destalije tu\u017ebe za klevetu prema medijskim ku\u0107ama koje se pokre\u0107u da bi onesposobile medije za rad, finansijski ih oslabile i ugrozile. Vidjeli smo ranije ali i unazad godinu dana da se pozivaju novinari na informativni razgovor, da im se oduzimaju telefoni i od njih tra\u017ei da otkriju svoje izvore. Zna se kako mo\u017ee do\u0107i i pod kojim uslovima do otkrivanja izvora, a ovakve poteze smatram li\u010dno pritiskom na novinare.\u201d<\/p>\n Novinar portala Fokus.ba, Amil Du\u010di\u0107 tako\u0111er smatra da su novinarski izvori svetinja za novinara, \u0161to samo po sebi zna\u010di, da je novinar prvenstveno moralno obavezan da ih \u010duva.<\/p>\n \u201cU kona\u010dnici to je i zakonski regulirano. I to pravo se novinarima nikad ne smije derogirati. Izvori koji raspola\u017eu va\u017enim informacijama posebno su za istra\u017eiva\u010dkog novinara dragocjeni\u201d, kazao je Du\u010di\u0107.<\/p>\n