Na EFJ konferenciji o samoregulaciji i regulaciji u medijskom sektoru, odr\u017eanoj po\u010detkom\u00a0 ove sedmice u Brusselsu, medijska je zajednica postigla konsenzus o potrebi za dijalogom vi\u0161e zainteresovanih strana dok zemlje implementiraju nedavne medijske zakone EU.
\nPreko 90 ljudi je prisustvovalo konferenciji,\u00a0 ULB ugostio je medijske regulatore, samoregulatore, profesionalne predstavnike novinara, profesionalne predstavnike izdava\u010da, studente ULB magistara novinarstva, kreatore politike EU, istra\u017eiva\u010de i civilno dru\u0161tvo na jednodnevnom doga\u0111aju na kojem se raspravljalo o regulaciji medija i njenom uticaju na novinare i gra\u0111ane.<\/p>\n
\u201cOva konferencija govori o va\u017enosti sistema samoregulacije, ali i o tome kako takav sistem mo\u017ee funkcionirati samo uz povjerenje i anga\u017eman javnosti, svih gra\u0111ana i svih starosnih grupa. Da bismo izgradili ili vratili povjerenje, mi novinari moramo se uklju\u010diti u dijalog sa publikom i javno\u0161\u0107u. Izgradnja dijaloga i povjerenja u medije posebno je klju\u010dna u borbi protiv dezinformacija.\u201d \u2013 Maja Sever, predsjednica EFJ-a.
\nStudenti ULB-a izrazili su zabrinutost zbog va\u017enosti raznolikosti u redakcijama, isti\u010du\u0107i prisutnim medijskim stru\u010dnjacima da mediji ne mogu doprijeti do raznolike publike bez ve\u0107e\u00a0 zastupljenosti marginaliziranih grupa. Tako\u0111er su komentirali kako mladi novinari ulaze na tr\u017ei\u0161te rada ve\u0107 o\u010dekuju\u0107i lo\u0161e uslove rada u ve\u0107ini evropskih zemalja.<\/p>\n
Razgovor o povjerenju u novinarstvo i digitalne medije fokusirao se na eti\u010dku upotrebu umjetne inteligencije (AI) u redakcijama. Kori\u0161tenje umjetne inteligencije mora biti regulisano u skladu s tim, kako bi se osna\u017eilo novinare da budu br\u017ei, efikasniji i inovativniji, umjesto da zamjenjuju njihovo odsustvo. Zato su vije\u0107a za medije i \u0161tampu uvela kodekse i smjernice o umjetnoj inteligenciji. Debata se tako\u0111e fokusirala na nu\u017enost eti\u010dkog kodeksa prakse za vijesti.<\/p>\n
\u201cEFJ se zala\u017ee za ja\u010de propise u domenu umjetne inteligencije, posebno u pogledu autorskih prava. Ova konferencija je dokaz konsenzusa o ovoj temi u medijskom sektoru: novinari i izdava\u010di trebaju EU da za\u0161titi intelektualno vlasni\u0161tvo. Razlike uo\u010dene u Evropi, kako u smislu prakse tako i percepcije, pokazuju klju\u010dnu potrebu za AI obukom pored propisa.\u201d \u2013 dodala je\u00a0 Renate Schroeder, direktorica EFJ-a.<\/p>\n
\nIva Nenadi\u0107 istra\u017eiva\u010dica u Centru za medijski pluralizam i slobodu medija (CMPF), odr\u017eala je radionicu o Zakonu o digitalnim uslugama (DSA) i Evropskom zakonu o slobodi medija (EMFA) u okviru medija i velikih online platformi. Objasnila je potrebu da se EMFA i DSA razmotre zajedno kada se raspravlja o moderiranju sadr\u017eaja i tako\u0111er se osvrnula na pitanje sistematskih rizika za slobodu medija, koji se spominju u DSA u \u010dlanovima 14(4), 34 i 35. Predstavila je delikatnu ravnote\u017eu koju medijski sadr\u017eaj mora po\u0161tovati izme\u0111u pru\u017eanja pluralizma publici i ekonomske stabilnosti ogla\u0161iva\u010dima.<\/p>\n
Iskusniji novinari i medijski stru\u010dnjaci su primijetili kako mladi ljudi ne \u010ditaju novine, kao \u0161to su navikli. \u201cS porastom digitalnih medija, do\u0161lo je do velike krize povjerenja u medije i dezinformacija\u201d, rekla je Adeline Hulin, \u0161efica jedinice za medijsku i informacijsku pismenost i digitalne kompetencije u UNESCO-u. Objasnila je njihov rad na postavljanju \u0161kolskog kurikuluma \u0161irom Evrope na ovu temu i njihov anga\u017eman sa omladinskim organizacijama kako bi se posvetili medijskoj pismenosti.<\/p>\n
\n\u201cKoristili smo rezultate projekta Vije\u0107a za medije u digitalnom dobu u na\u0161oj procjeni utjecaja. Moramo otvoriti kanal komunikacije kako bismo po\u010deli raditi sa samoregulatorima i uspostaviti sistem samoregulacije u svim zemljama EU. To \u0107e tako\u0111er zahtijevati pomo\u0107 regulatora, i bi\u0107e va\u017ena stvar koja \u0107e se pratiti nakon ovog doga\u0111aja\u201d \u2013 Anna Herold, Europska komisija, \u0161efica jedinice \u201cPolitika audiovizualnih i medijskih usluga\u201d Generalne direkcije za komunikacijske mre\u017ee, sadr\u017eaj i tehnologiju (DG CONNECT).
\nPredsjedavaju\u0107i Evropske regulatorne grupe za audiovizuelne medije (ERGA) za podgrupu za EMFA Frederic Bokobza objasnio je da prioriteti grupe uklju\u010duju rad sa \u0161tampom i novinarima i borbu protiv koncentracije medijskog tr\u017ei\u0161ta. Herold je izjavio da su prioritet Evropske komisije mediji kao dio vladavine prava i demokratije, kao i medijske inovacije.<\/p>\n
Dan je zavr\u0161en sa samoregulatorima i regulatorima koji su se slo\u017eili da dijele zajedni\u010dki cilj: raditi na njegovanju medijskog pejza\u017ea koji podr\u017eava eti\u010dke i pravne standarde koji su u skladu sa vladavinom prava i evropskim demokratskim vrijednostima.<\/p>\n
\u201cSada gledamo u sivu zonu novog zakona o medijima (u vezi sa Evropskim zakonom o slobodi medija i Zakonom o digitalnim uslugama). Dio ovog procesa \u0107e biti postizanje novog nivoa saradnje izme\u0111u regulatora i samoregulatora.\u201d \u2013 Carlos Aguilar Paredes, potpredsjednik ERGA-e.
\nOslanjaju\u0107i se na najnovija istra\u017eivanja o evoluiraju\u0107oj ulozi evropskih samoregulatornih tijela, istra\u017eiva\u010dica ULB-a Simone Benazzo odr\u017eala je radionicu o strate\u0161kim tu\u017ebama protiv javnog u\u010de\u0161\u0107a (SLAPP) i samoregulaciji. Predstavio je SLAPP-ove kao oblik medijskog zarobljavanja i anga\u017eirao u\u010desnike da raspravljaju o novoj ulozi samoregulatora u slu\u010dajevima zarobljavanja medija.<\/p>\n
U svom zavr\u0161nom obra\u0107anju, koordinator ULB-a David Domingo izrazio je va\u017enost posjedovanja pravih zakonodavnih alata koji osna\u017euju novinare i \u0161tampu. Iako im je jo\u0161 potrebno vrijeme da se oblikuju, rekao je da se mediji i novinari ve\u0107 mogu usredoto\u010diti na transparentnost i podr\u017eavati eti\u010dke standarde kako bi izgradili povjerenje sa svojom publikom. Oni tako\u0111e imaju odgovornost da predstavljaju raznolikost dru\u0161tva, otvaraju\u0107i redakcije radnicima svih uzrasta, spolova i kulturnih pozadina.<\/p>\n