Europski akt o slobodi medija (EMFA) u potpunosti je stupio na snagu 8. kolovoza 2025. godine, \u0161to zna\u010di da se od tog datuma obvezno primjenjuje u svim dr\u017eavama Europske unije. Op\u0107i cilj mu je, izme\u0111u ostalog, bolja za\u0161tita tiska i ve\u0107a transparentnost vlasni\u0161tva nad medijima.<\/p>\n
Iako su u regiji samo Hrvatska i Slovenija \u010dlanice EU-a na koje se EMFA izravno odnosi, zakon je va\u017ean i za dr\u017eave kandidatkinje jer moraju prilago\u0111avati svoje zakonodavstvo onom iz Unije. Zakon je posredno va\u017ean i za sve ostale dr\u017eave jer im omogu\u0107ava uvid u standarde koje bi trebale primijeniti \u017eele li se pribli\u017eiti dr\u017eavama koje on obvezuje na podr\u017eavanje medijskih sloboda.<\/p>\n
Praksa daleko od teorije<\/strong><\/p>\n I u ve\u0107ini dr\u017eava \u010dlanica EU-a EMFA je jo\u0161 daleko od provedbe jer u praksi nisu za\u017eivjele sve zakonodavne izmjene za koje je ostavljeno razdoblje prilagodbe izme\u0111u datuma usvajanja EMFA-e i datuma od kojeg je po\u010dela obveza pune primjene tog akta. Europska federacija novinara (EFJ) je pozvala sve vlade EU-a da ispune svoje obveze i bez odgode provedu potrebne reforme kako bi EMFA postala dugo o\u010dekivani \u0161tit slobodnog i neovisnog novinarstva u Europskoj uniji.<\/p>\n Neki od specifi\u010dnih ciljeva EMFA-e su ja\u010danje neovisnosti javnih medija i pove\u0107anje transparentnosti dr\u017eavnog ogla\u0161avanja. Ovim zakonom trebalo bi i ograni\u010diti kori\u0161tenje \u0161pijunskog softvera protiv novinara te pove\u0107ati za\u0161titu novinara i njihovih izvora. Zakon je sastavila Europska komisija, a Europski parlament ga je ve\u0107inom glasova usvojio 2024. godine.<\/p>\n \u201cStupanje u primjenu EMFA-e prekretnica je za slobodu tiska u EU, ali njegova prava vrijednost mjerit \u0107e se djelima, a ne rije\u010dima\u201c, rekla je Sabine Veheyen, njema\u010dka zastupnica u Europskom parlamentu (iz skupine Europske pu\u010dke stranke, EPP), koja predsjedava radnom skupinom Parlamenta za nadzor provedbe zakona.<\/p>\n Nela Riehl, njema\u010dka zastupnica u Europskom parlamentu iz skupine Zelenih\/EFA i predsjednica Odbora Parlamenta za kulturu i obrazovanje, rekla je da bi se dr\u017eave \u010dlanice trebale pridr\u017eavati pravila.<\/p>\n \u201cZakonom o slobodi medija, Europa je postavila mjerilo za za\u0161titu slobode tiska i novinarskog rada. Ovo je veliko postignu\u0107e\u201c, rekla je Riehl. \u201cIpak, ima smisla samo ako ga se pridr\u017eavamo. Sa zabrinuto\u0161\u0107u gledam na pad slobode tiska u razli\u010ditim dijelovima Europe i pozivam sve dr\u017eave \u010dlanice da ga du\u017eno provedu\u201d, dodala je.<\/p>\n Citirana upozorenja du\u017enosnika EU-a izravno uklju\u010denih u pripremu i provedbu EMFA-e, izre\u010dena prigodom stupanja zakona na snagu, jasno ukazuju na to koliko je praksa jo\u0161 uvijek daleko od teorije kad je rije\u010d o medijskim slobodama, \u010dak i u dr\u017eavama koje se ubrajaju me\u0111u bolje ure\u0111enima u EU-u.<\/p>\n Nedavni izvje\u0161taji EU-a o vladavini prava istaknuli su stalnu zabrinutost oko slobode medija i pluralizma diljem EU-a, napominju\u0107i zabrinjavaju\u0107i pad slobode medija i sigurnosti novinara u nekim dr\u017eavama \u010dlanicama, posebno u Ma\u0111arskoj, Poljskoj i Gr\u010dkoj.<\/p>\n U posljednjih osam godina zbog svog rada ubijeni su istra\u017eiva\u010dka novinarka Daphne Caruana Galizia na Malti i J\u00e1n Kuciak u Slova\u010dkoj.<\/p>\n Zakon mora ispuniti obe\u0107anje<\/strong><\/p>\n Prema novim pravilima, vlade smiju koristiti \u0161pijunski softver protiv novinara samo kao krajnju mjeru, ako je nacionalna sigurnost u opasnosti. Ranije su i Ma\u0111arska i Poljska navodno koristile \u0161pijunski softver Pegasus protiv novinara.<\/p>\n Novo tijelo EU-a, nazvano Europski odbor za medijske usluge, nadzirat \u0107e provedbu zakona. Zakon o slobodi medija prvi je propis EU-a koji se odnosi na tisak.<\/p>\n \u201cOvo je povijesni trenutak, jer po prvi put postoji uredba koja se bavi radom novinara, za\u0161titom novinarstva, medijskim pluralizmom, transparentno\u0161\u0107u i mnogim drugim pitanjima koja prije nismo mogli regulirati na europskoj razini\u201c, rekla je Renate Schroeder, direktorica Europske federacije novinara (EFJ). \u201cTo se tako\u0111er mora promatrati u kontekstu sposobnosti EU-a da uspostavi kontrolu regulatora nad digitalnim \u010duvarima kada je rije\u010d o Zakonu o digitalnim uslugama i Zakonu o digitalnim tr\u017ei\u0161tima\u201c, dodala je.<\/p>\n Europski zakon o slobodi medija po prvi put priznaje za\u0161titu izvora i za\u0161titu od \u0161pijunskog softvera (\u010dlanak 4.), neovisnost i financijsku odr\u017eivost javnih medijskih servisa (\u010dlanak 5.), individualno pravo na pristup pluralitetu uredni\u010dki neovisnih medijskih sadr\u017eaja (\u010dlanak 3.), medijski pluralizam te transparentnost vlasni\u0161tva nad medijima i dr\u017eavnog ogla\u0161avanja. Od sada se svi \u010dlanci primjenjuju, \u010dak i u nedostatku nacionalnog zakonodavstva, a novinari i druge zainteresirane strane mogu osporiti svako nepo\u0161tivanje uredbe pred nacionalnim i europskim sudovima.<\/p>\n Posebna radna skupina unutar Europskog parlamenta prou\u010dit \u0107e provedbu EMFA-e u nadolaze\u0107im godinama.<\/p>\n \u201cPo prvi put zakon EU-a \u0161titi novinarstvo od politi\u010dkog uplitanja, nadzora i zlouporabnih tu\u017ebi. Zahtijeva stvarnu transparentnost, ja\u010da javne medije. To je veliki korak za novinarstvo, za demokraciju i za sve nas koji vjerujemo u pravo na znanje. Sada dolazi pravi posao \u2013 osigurati da ovaj zakon ispuni svoje obe\u0107anje\u201c, smatra\u00a0Sabine Verheyen, koja je ujedno i potpredsjednica Europskog parlamenta te glavna pregovara\u010dica za EMFA-u.<\/p>\n Odga\u0111anje reforme u Hrvatskoj<\/strong><\/p>\n Na primjeru Hrvatske vidljiv je nedostatak politi\u010dke volje u primjeni Europskog akta o slobodi medija. Formalno se EU akti usvoje, ali pri uklju\u010divanju u nacionalno zakonodavstvo koriste se selektivno, a nerijetko se ne po\u0161tuje ni ono \u0161to je uklju\u010deno u hrvatske zakone. Pritom se uglavnom ignoriraju primjedbe i prijedlozi struke, a svi su izgledi da \u0107e tako biti i ovoga puta. U Hrvatskoj jo\u0161 uvijek ne postoji medijska strategija kao temeljni dokument, a medijsko se zakonodavstvo\u00a0retu\u0161ira<\/em>\u00a0s vremena na vrijeme umjesto da se iz temelja izmijeni u skladu s EU standardima.<\/p>\n Zbog obveze da implementira odredbe EMFA-e u nacionalni sustav, Ministarstvo kulture i medija Vlade Republike Hrvatske u javnu je raspravu uputilo prijedlog Zakona o provedbi EMFA-e, koji ne donosi o\u010dekivane promjene. Sindikat novinara Hrvatske (SNH) upozorio je tim povodom: \u201cUmjesto reforme postoje\u0107ih zakona, predla\u017ee se dono\u0161enje posebnog zakona koji u svojoj sr\u017ei ne nudi rje\u0161enja za klju\u010dne probleme sektora, ve\u0107 predstavlja formalno ispunjavanje obveze, bez stvarne namjere da se adresiraju politi\u010dki i ekonomski pritisci, netransparentno ogla\u0161avanje, slaba za\u0161tita izvora, nepostojanje regulatorne neovisnosti i dramati\u010dno lo\u0161i uvjeti rada u medijima.\u201c<\/p>\n Iz SNH dodaju da se time \u201cizbjegava odgovornost i odga\u0111a prijeko potrebna reforma i to u trenutku kada je europski okvir pru\u017eio mogu\u0107nost i obvezu da se kona\u010dno napravi rez u korist javnog interesa.\u201c Nema samo SNH primjedbe na na\u010din na koji Vlada RH jo\u0161 jednom \u017eeli formalno po\u0161tivati neki medijski akt EU-a, a zapravo\u00a0ispod stola<\/em>\u00a0stopirati napredak u podru\u010dju slobode medija koji taj akt omogu\u0107ava.<\/p>\n Na javnoj raspravi o prijedlogu zakonskih izmjena povodom po\u010detka pune provedbe Europskog akta o slobodi medija pristiglo je 144 komentara, od \u010dega je osam prijedloga nadopuna zakonskih tekstova. Uz SNH, komentare su dali i Hrvatsko novinarsko dru\u0161tvo (HND), pu\u010dki pravobranitelj te nevladina organizacija GONG, koja je godinama najaktivnija organizacija civilnog dru\u0161tva u za\u0161titi slobode medija. Me\u0111utim, izuzev Nove TV, primjedbe nije imao niti jedan medijski nakladnik pojedina\u010dno, kao niti jedna od triju udruga medijskih nakladnika. Ako je suditi po ranijim javnim raspravama o medijskom zakonodavstvu, nije rije\u010d o tome da nakladnici smatraju da su zakonski prijedlozi izvrsni, ve\u0107 \u0107e prije biti da nitko od njih nema interesa bilo \u0161to komentirati niti predlagati, jer komentari i prijedlozi u pravilu bivaju ignorirani.<\/p>\n Da formalno prihva\u0107anje nekog EU standarda u podru\u010dju slobode medija, \u0161to neminovno uklju\u010duje i za\u0161titu novinara pri obavljanju njihova posla, nikako automatski ne zna\u010di stvarnu primjenu tih standarda, odli\u010dno pokazuje nedavni slu\u010daj iz Hrvatske. U Benkovcu je grupa nasilnika, zloupotrebljavaju\u0107i \u010dlanstvo u udrugama ratnih veterana, onemogu\u0107ila odr\u017eavanje programa kulturnog festivala, napadaju\u0107i pritom lokalnu novinarku uvredama, prijetnjama pa i fizi\u010dkim nasrtajima.<\/p>\n Nezadovoljna pona\u0161anjem policajaca koji su te napade promatrali ne reagiraju\u0107i, pa \u010dak i govore\u0107i novinarki da se odseli iz Benkovca ako se ne osje\u0107a sigurnom, Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara, a ujedno i predsjednica SNH-a, najavila je da \u0107e predsjedniku HND-a Hrvoju Zovku predlo\u017eiti raskid suradnje s Ministarstvom unutarnjih poslova (MUP), dogovoren potpisivanjem dvaju dokumenata prije dvije godine.<\/p>\n Nazivi tih dokumenata su \u201cProtokol o postupanju policije, novinara i drugih medijskih djelatnika na javnim okupljanjima od interesa javnosti\u201c i \u201cProtokol o postupanju policije prilikom saznanja o kaznenom djelu po\u010dinjenom na \u0161tetu novinara i drugih medijskih djelatnika u obavljanju radnih zada\u0107a\u201c. Ve\u0107 predlaganjem i potpisivanjem tih dokumenata, pozivaju\u0107i se na dobru EU regulativu, hrvatska je vlast odigrala dvoli\u010dnu igru\u00a0s figom u d\u017eepu<\/em>.<\/p>\n Jer, kao \u0161to je vidljivo i iz ovog, za sada posljednjeg benkova\u010dkog primjera \u2013 a on nikako nije jedini \u2013 policija ne \u0161titi novinare na terenu. Uz to, ve\u0107 sam sadr\u017eaj tih Protokola, uz mno\u0161tvo op\u0107ih fraza i ponavljanje onoga \u0161to ve\u0107 postoji u hrvatskim zakonima, zapravo u praksi ne omogu\u0107ava novinarima slobodan rad pri pra\u0107enju javnih skupova, nego omogu\u0107ava policiji kontrolu nad radom novinara.<\/p>\n Dr\u017eave kandidatkinje<\/strong><\/p>\n Od Europskog akta o slobodi medija koristi mogu imati i one dr\u017eave koje nisu u EU-u. Dr\u017eave kandidatkinje, kao \u0161to su Bosna i Hercegovina\u00a0te Srbija, morat \u0107e uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom ste\u010devinom EU-a. Primjer Srbije, u kojoj vlast bez imalo zazora sotonizira medije nesklone sebi, dok istovremeno one podani\u010dke obilato koristi u svrhu dezinformiranja i odmazde prema \u201enepo\u0107udnima\u201c, zorno pokazuje nu\u017enost provo\u0111enja temeljnih na\u010dela u nacionalni zakonodavni sustav.<\/p>\n U Bosni i Hercegovini aktualan je drasti\u010dan primjer dr\u017eavnog terora nad novinarkom Nata\u0161om Miljanovi\u0107 Zubac iz Trebinja zbog istra\u017eivanja kriminala u javnim institucijama. I taj\u00a0slu\u010daj<\/a>\u00a0pokazuje kolika je brana stvarnoj slobodi novinara i medija nevoljkost dr\u017eave da \u0161titi novinare koji rade u interesu javnosti.<\/p>\n Nitko ne brani ni drugim dr\u017eavama da u lokalna zakonodavstva unesu rje\u0161enja iz EMFA-e ako vlasti u tim dr\u017eavama doista \u017eele slobodne medije. U stvarnosti, na\u017ealost, kako pokazuje praksa, stupanj za\u0161tite novinara, a time posljedi\u010dno i sloboda medija, ne ovise o kvaliteti dokumenata kojima se teoretski ta za\u0161tita i sloboda omogu\u0107avaju, nego isklju\u010divo o tome koliko je vlastima zaista stalo omogu\u0107iti novinarima i medijima da rade svoj posao u interesu javnosti.<\/p>\n <\/p>\n