Kako lokalne vlasti u Srbiji otežavaju izveštavanje medija

0
280
Source/Author: Anđela Milivojević / NUNS

BEOGRAD, 26.03.2020. – “Mi do informacija dolazimo iz treće ruke, od poverljivih ljudi iz opštine čija imena ne pominjemo, ali nemamo crno na belo šta je doneto od odluka,” objašnjava Mileva Malešević direktorka TV Forum iz Prijepolja čiji novinari već četiri godine ne mogu da prisustvuju sednicama Opštinskog veća.

Ova opština blizu granice sa Crnom Gorom još 2016. godine promenila je pravila i praktično zabranila novinarima da prate rad jednog od najvažnijih organa opštine za život građana.

Naime, poslovnik o radu Opštinskog veća predviđao je da mediji imaju pravo da dobijaju pozive i da prisustvuju sednicama veća. Međutim, nova opštinska vlast na čelu sa Srpskom naprednom strankom (SNS) izbacile je ove članove iz poslovnika.

Umesto otvorenih sednica, opština je odlučila da će javnost informisati putem konferencija za medije.

Malešević kaže da ta praksa nikada nije zaživela, da novinari ne dobijaju saopštenja od opštine niti se informacije o donetim odlukama mogu pronaći na sajtu.

Ona ističe da jedini način na koji novinari mogu da dobiju zvanične informacije od opštine jeste slanje zahteva za pristup informacijama od javnog značaja. Međutim, u poslednje vreme i ovaj mehanizam ne funkcioniše.

“Nama u opštini kažu da mi zloupotrebljavamo zahteve da bi došli do informacija i više ni na njih ne odgovaraju, objašnjava Malešević.

Opština Prijepolje samo je jedna od nekoliko koje su u poslednjih nekoliko godina otežale rad novinara na lokalu zatvarajući svoja vrata.

Novinari formalno nepoželjni i u Pančevu

“Rad Veća dostupan je javnosti,” najčešći je opis u poslovnicima o radu gradskih veća u lokalnim samoupravama širom Srbije.

Zakon o lokalnim samoupravama kaže da su lokalne službe dužne da obaveštavaju javnost o svom radu, što bi u praksi značilo da bi novinari morali da imaju pristup kako sednicama lokalnih skupština tako i sednicama veća.

Međutim, vlast u Pančenu prekinule su ovu višegodišnju praksu 2019. kada je praktično zabranile novinarima da prisustvuju sednicama Veća.

Gradska vlast predvođena SNS je sredinom septembra 2019. odlučila da član koji kaže da „predstavnici sredstava javnog informisanja imaju pravo da prisustvuju sednicama Gradskog veća, …“, izbrise je iz poslovnika o radu Gradskog veća. Kao razlog navedeno je da će na ovaj način biti unapređen rad Veća koje će biti efikasnije i istaknuto da će Veće obaveštavati javnost o svom radu putem saopštenja, konferencija za novinare i davanjem izjava.

Urednica lokalnog portala PANpress iz Pančeva, Ivana Marjanov Predić, međutim kaže da u praksi ništa od ovoga ne funkcioniše.

“Dogovorili su se da odgovaraju na pitanja na konferencijama za novinare ali to se nikada nije desilo, niti gradonačelnik niti članovi Veća, tako da nema nikakve komunikacije između gradske uprave i medija,” kaže Predić.

Ona dodaje da gradska uprava odluke ne objavljuje ni na sajtu, a prestala je praksa slanja najava pa je posao novinara značajno otežan. Prema njenim rečima prisustvo sednicama Veća je za nju i njene kolege značilo priliku da postave pitanja članovima Veća zbog čega donose određene odluke kako bi na pravi način informisali građane. Od kako im je ovo pravo ukinuto, to se negativno odrazilo na kvalitet njihovog izveštavanja.

“Mnogo utiče, radimo teme za koje imamo sagovornike, a taj krug se mnogo suzio, možda Crveni krst, nekoliko sagovornika iz bolnice, jedno javno preduzeće i to je to,” kaže Predić.

Kao i njene kolege iz Prijepolja, Predić kaže da jedino zahvaljujući zahtevima za pristup informacijama uspeva da dođe do zvaničnih informacija o radu grada.

 

Transparentnost samo na papiru 

Gradovi kao što su Valjevo, Subotica, Čačak, Zrenjanin, Smederevo i Jagodina takođe su poslednjih godina otežavali novinarima da prisustvuju sednicama Veća iako zvanično to nije zabranjeno.

Analiza Poslovnika o radu gradskih veća 24 grada u Srbiji pokazuje da većina njih formlno ne zabranjuje novinarima da prisustvuju sednicama jer su one javne, kako je to u dokumentima navedeno. Međutim, šta tačno podrazumeva ova javnost rada u navećem broju poslovnika nije definisano.

Zbog toga lokalne vlasti na različite načine tumače ove propise pa arbitrarno odlučuju koje sednice su javne a koje ne.

Početkom decembra 2019. Gradsko veće u Valjevu je navodno zasedalo i razmatralo budžet grada za 2020. Novinari su o ovoj sednici saznali tek nakon što je ona održavana od izvora iz gradske uprave i nisu mogli da obaveste građane Valjeva o tome šta lokalna vlast planira sa bužetom tokom naredne godine.

Netransparentno odlučivanje u Valjevu traje godinama.

Vlast u ovom gradu, predvođenja SNS-om, odlučila je još 2017. da novinarima onemogući prisustvo sednicama sa obrazloženjem da će to doprineti boljem i sadržajnijem informisanju građana.

“Sve sednice biće održavane bez direktnog prisustva medija, uz blagovremeno informisanje o tačkama dnevnog reda, kao i o ishodu odluka Gradskog veća. Nakon svake sednice Gradskog veća biće dostavljeno saopštenje, koje će javnosti omogućiti detaljan uvid u odluke koje su donete.Takođe, po potrebi će se članovi Gradskog veća direktno obraćati na konferencijama za novinare, na kojima će javnosti još detaljnije obrazlagati određene odluke, koje su bitne za funkcionisanje grada,” pisalo je u saopštenju koje su novinari dobili od Odseka za informisanje.

Zbog ove odluke reagovalo je Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) i pozvalo vlasti u Valjevu da prekinu sa praksom ugrožavanja slobode javnog informisanja, kao i da svoj rad učini javnim i dostupnim svim novinarima i medija, bez diskriminacije.

NUNS je tada ukazao da Zakon o lokalnoj samoupravi (član 71) propisuje da su “organi i službe jedinice lokalne samouprave dužni da obaveštavaju javnost o svom radu preko sredstava javnog informisanja”. Ipak, vlast u Valjevu je nastavila sa ovom praksom.

Istraživanje pokazuje da se slična situacija desila i u Subotici tokom novembra 2016. godine kada su novinari lokalnog portala Magločistač postavili pitanje kako je lokalni funkcioner postavljen za direktora turističkog preduzeća „Park Palić“, da li je podneo ostavku kao član gradskog veća ili je smenjen. Odgovore na ova pitanja novinari nisu dobili jer nisu pozvani na sednicu Gradskog veća na kojoj se o ovome odlučivalo, a od Medija centra grada nisu dobili informacije o rezultatima glasanja.

U junu 2016. održana je prva sednica Gradskog veća Čačka koju je obeležila odluka novog gradonačelnika Miluna Todorovića, po kojoj je novinarima zabranjen pristup tokom zasedanja ovog tela. Todorović je na početku sednice “zamolio” predstavnike medija da napuste salu Gradskog veća, kako bi, kako je objasnio, većnici “imali mir u radu”.

Prema pisanju Večernjih novosti sednice veća u Čačku bile su još od 1992. godine javne, novinari su imali nesmetan pristup svim zasedanjima i dobijali su materijal za sednice. Novinari su zbog ove odluke odlučili da bojkotuju rad Gradskog veća.

Zrenjaninski novinari izbačeni su u decembru 2013. sa sednice Gradskog veća na kojoj se raspravljalo o značajnim pitanjima kao što su rebalans budžeta, budžet za 2014. i osnivanje tri nova javna preduzeća. Opozicija, koju su činili odbornici Demokratske stranke i Lige socijademokrata Vojvodine, je tada ukazivala da je razlog za izbacivanje novinara sa sednice skrivanje partijskog zapošljavanja skupštinske većine koju su činili Srpska napredna stranka i Socijalistička partija Srbije.

Novinari Južnih vesti ukazali su na tajnu sednicu Gradskog veća u Nišu u septembru 2012. na kojoj se između ostalog odlučivalo o nastavku ugovora sa Montenegro erlajnsom. Na sajtu grada nije bilo nikakve najave ove sednice, a kao obrazloženje rečeno je da je ona zakazana po hitnom postupku.

U Smedervu je praksa izbacivanja novinara sa sednica Gradskog veća počela još 2011. godine kada je na vlasti u tom gradu bila Demokratska stranka u koaliciji sa Socijalističkom partijom Srbije.

Istraživanje “Indeks transparentnosti lokalne samouprave 2019 (LTI)” koje je sredinom 2019. godine objavila Transparentnost Srbija pokazuje da su lokalne samouprave u 86% slučajeva transparentne što se tiče liste imena članova gradskih ili opštinskih veća, ali da su u samo 11% lokalnih samouprava odluke veća javno dostupne novinarima i zainteresovanim građanima.

Istraživanje ukazuje na činjenicu da gradska veća raspravljaju i odlučuju o mnogim važnim pitanjima ali da njihove sednice nisu emitovane u lokalnim medijima zbog čega je važno da se obezbedni transparetnost njihovih odluka što većina nije učinila.