Vjesnikov neboder, protekle no\u0107i izgorio u po\u017earu, bio je sredi\u0161te najmo\u0107nije novinsko-izdava\u010dke kompanije jugoisto\u010dne Europe koja je u trenucima najve\u0107e slave tijekom 1980-ih imala gotovo 6000 zaposlenih i godi\u0161nje prodavala vi\u0161e od 200 milijuna novinskih izdanja.<\/p>\n
NI\u0160PRO Vjesnik (Novinsko-izdava\u010dka, \u0161tamparska i prodajna radna organizacija) sa sjedi\u0161tem u neboderu u zagreba\u010dkoj Slavonskoj aveniji u biv\u0161oj se Jugoslaviji izborio za status najuspje\u0161nije medijske ku\u0107e, koja je krajem 80-ih zasjenila i srbijanski tisak – Borbu, ali i mo\u0107nu beogradsku Politiku nadma\u0161iv\u0161i ih u nakladama\u00a0i utjecaju.<\/p>\n
Kamen temeljac za neboder polo\u017een 1959. godine<\/strong><\/p>\n Simbol zagreba\u010dkog novinskog tiska –\u00a0neboder Vjesnika bio je\u00a0osmi\u0161ljen pod vodstvom\u00a0partizanskog generala \u0110ure Kladarina koji je\u00a01953. bio postavljen za direktora Vjesnika. Odmah je po\u010deo stvarati veliko izdava\u010dko poduze\u0107e, shvativ\u0161i da zagreba\u010dko novinarstvo, razbacano po vi\u0161e dislociranih redakcija i bez moderne tiskare, nema nikakvu perspektivu.<\/p>\n Temelj ku\u0107e Vjesnik bio je tada postavljen nabavom nove novinske rotacije, a nakon toga i preseljenjem tiskare i redakcija na novu lokaciju. To je bio Kladarinov projekt, koji se po\u010deo ostvarivati polaganjem kamena temeljca za legendarni neboder 1959. godine, kada su Vjesniku pripojena manja zagreba\u010dka novinsko-izdava\u010dka poduze\u0107a, pokrenuti listovi Arena i Globus, te najtira\u017enije i najuspje\u0161nije Vjesnikovo izdanje – Ve\u010dernji list .<\/p>\n Vjesnikov neboder arhitekta Antuna Ulricha bio je\u00a0u potpunosti opremljen i osmi\u0161ljen isklju\u010divo za novinsko \u2013 izdava\u010dku djelatnost te je od 1972. primio prve novinske redakcije. Slijedio je rast novinskih naklada i utjecaja hrvatskih tiskanih izdanja u biv\u0161oj dr\u017eavi i Europi, a Vjesnik je status vode\u0107e medijske ku\u0107e u biv\u0161oj Jugoslaviji ostvario 1984. kada je tiskao i prodao vi\u0161e novinskih izdanja od Politike.<\/p>\n Potvrdilo se to i od 1985. do 1987. kada je iznimno vje\u0161tim poslovanjem i dobro skrojenim\u00a0uredni\u010dkim koncepcijama novinskih izdanja zadr\u017eao primat u tiskanoj i prodanoj tira\u017ei \u2013 iznimno visokoj i u dana\u0161njim europskim razmjerima.\u00a0Primjerice, 1985. tiskano je vi\u0161e od 267 milijuna novinskih izdanja (267, 288.842) i ukupno prodano 223,333.607 tiskovina,\u00a0drugim rije\u010dima dnevno se tiskalo 732.298 i prodavalo 611.599 razli\u010ditih izdanja.<\/p>\n Vrhunac ugleda i mo\u0107i za vrijeme Univerzijade<\/strong><\/p>\n Kao vode\u0107a medijska ku\u0107a Vjesnik se odr\u017eao jo\u0161 1986. i 1987. s vrhuncem ugleda i mo\u0107i za vrijeme zagreba\u010dke Univerzijade\u00a0da bi idu\u0107e godine\u00a0od Politike “za dlaku” izgubio primat u prodanim primjercima na podru\u010dju biv\u0161e dr\u017eave, u kojoj je nakon pada naklade revijalnih izdanja\u00a0po\u010deo i negativni trend smanjivanja naklade dnevnih listova. Te 1988. prodalo se “samo” 195,6 milijuna novinskih izdanja, od kojih se izvan granica tada\u0161nje dr\u017eave izvezlo \u010dak 18,4 milijuna primjeraka pojedinih tiskovina ku\u0107e Vjesnik.<\/p>\n Upravo te godine \u2013 1988. u Vjesniku se dogodio velik obrat, racionalizacija i nova tehnolo\u0161ka revolucija\u00a0– kompjuterizacija, tiskanje u Zagrebu, Frankfurtu i Osijeku, preseljenja redakcija vode\u0107ih dnevnika ku\u0107e – Ve\u010dernjeg lista, Vjesnika, Sportskih novosti i ostalih u novosagra\u0111eni Press-centar u sjeni Vjesnikova nebodera, ali i nova organizacija i transformacija ku\u0107e koja 1. srpnja 1988. postaje NI\u0160PRO Vjesnik. Kako se tada isticalo, cilj novih organizacijskih i tehnolo\u0161kih promjena bila je definitivna potvrda statusa vode\u0107eg i najmo\u0107nijeg novinskog izdava\u010da u biv\u0161oj dr\u017eavi.<\/p>\n U to vrijeme, u NI\u0160PRO-u Vjesnik bilo je zaposleno \u010dak 5942 novinara, grafi\u010dara, prodava\u010da i ostalih radnika, a izlazili su dnevnici Vjesnik, Ve\u010dernji list i Sportske novosti i tjednici, polumjese\u010dnici i mjese\u010dnici Arena, Danas, Erotika, Izbor, Kviz, Sam svoj majstor, Sfinga, Sprint, Start, Studio, Svijet, Vikend, TOP, Trend i Mila, kao i velik broj povremenih izdanja, romana i stripova. Tiskale su se i knjige, \u0161kolski ud\u017ebenici i vi\u0161e od 120 eksternih listova, uglavnom glasila radnih kolektiva, neki\u00a0od njih i u nakladi od \u010dak 30.000.<\/p>\n Sveukupno je te 1988. bilo tiskano vi\u0161e od 243 milijuna novinskih izdanja NI\u0160PRO Vjesnik, od kojih je bilo prodano vi\u0161e od 195 milijuna, utro\u0161eno je vi\u0161e od 34.000 tona papira, a Vjesnikova je prodajna mre\u017ea imala na podru\u010dju tada\u0161nje Jugoslavije oko 1150 vlastitih kioska i\u00a0lokala.\u00a0Nakon ambicioznih planova iz 1988. uslijedila je povijesna 1989. i po\u010detak raspada Jugoslavije, ali i “pad ku\u0107e Vjesnik”\u00a0– rastakanje nekad jedinstvene novinsko-izdava\u010dke ku\u0107e u privatizaciji i pretvorbi.<\/p>\n Prvo je kompleks u sjeni Vjesnikova nebodera 2003. napustio EPH (sada Hanza Media \u2013 izdava\u010d Jutarnjeg lista i brojnih drugih tiskovina), potom Tisak, a odlaskom Ve\u010dernjeg lista\u00a0prije petnaestak godina i\u00a0ga\u0161enjem Vjesnika 2012. iz nekada\u0161njeg “hrama\u00a0novinarstva” oti\u0161la je i\u00a0posljednja ozbiljna novinska redakcija.<\/p>\n Tada je jo\u0161 ostala samo tiskara Vjesnik d.d. kao jedini ve\u0107i korisnik prostora unutar Vjesnikova kompleksa \u2013 nebodera, press-centra, tiskare i\u00a0prate\u0107ih objekata na vi\u0161e od 30.000 \u010detvornih metara, koji su svojevremeno su bili procijenjeni na vi\u0161e od 80 milijuna eura. No, i tiskara Vjesnik d.d. zavr\u0161ila je u likvidaciji 2022., a kao jedini korisnik prostora u Vjesnikovu neboderu povezan s medijima bila je redakcija radija Laganini FM, koja je\u00a0zbog po\u017eara morala prekinuti emitiranje programa.<\/p>\n Osim u po\u017earu neboder stradao i u katastrofalnoj poplavi<\/strong><\/p>\n Zanimljivo je podsjetiti da je, osim po\u017eara, neboder Vjesnika u svojoj povijesti stradao i u katastrofalnoj zagreba\u010dkoj poplavi 26. listopada 1964. godine, kada su bile potpuno uni\u0161tene redakcije Ve\u010dernjeg lista i Sportskih novosti, dio rotacije, telefonska centrala, dio administracije, kotlovnice i skladi\u0161ta papira. Voda je tog kobnog dana u Vjesnik po\u010dela prodirati oko tri\u00a0sata ujutro, a ve\u0107 tada je u pogonima bilo oko 200 radnika, novinara i slu\u017ebenika koji su\u00a0se nadljudskim snagama borili da sprije\u010de prodor vode u zgradu.<\/p>\n Od poplave do katastrofalnog po\u017eara \u2013 neboder Vjesnik bio je simbol mo\u0107nog hrvatskog novinskog izdava\u0161tva, a o njegovu zna\u010daju jo\u0161 je 2000. svojevrsni epitaf napisao \u0110or\u0111e Zelmanovi\u0107, legendarni Vjesnikov novinar i dopisnik.<\/p>\n “O Vjesniku netko mo\u017ee misliti \u0161to ho\u0107e, ali ku\u0107a Vjesnik je, uz Springerov koncern, bila jedna od najve\u0107ih novinskih ku\u0107a u Europi. Neki su mo\u017eda bili bogatiji, imali ve\u0107e naknade, ali \u0161to se ti\u010de razgranatosti izdava\u010dke djelatnosti, broja naslova, kapaciteta tiskare itd.\u00a0te\u0161ko bi, osim Springera, mogao nabrojati nekog tko bi se mogao mjeriti s Vjesnikom”, rekao je Zelmanovi\u0107.<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Vjesnikov neboder, protekle no\u0107i izgorio u po\u017earu, bio je sredi\u0161te najmo\u0107nije novinsko-izdava\u010dke kompanije jugoisto\u010dne Europe koja je u trenucima najve\u0107e slave tijekom 1980-ih imala gotovo 6000 zaposlenih i godi\u0161nje prodavala vi\u0161e od 200 milijuna novinskih izdanja. NI\u0160PRO Vjesnik (Novinsko-izdava\u010dka, \u0161tamparska i prodajna radna organizacija) sa sjedi\u0161tem u neboderu u zagreba\u010dkoj Slavonskoj aveniji u biv\u0161oj se […]<\/p>\n","protected":false},"author":15,"featured_media":101262,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1202],"tags":[],"class_list":["post-101261","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news_zagreb"],"acf":[],"yoast_head":"\n