Autocenzura izazvana ekonomskim pritiscima, opadanje pla\u0107a, trivijalizacija medijskog sadr\u017eaja i nedovoljna za\u0161tita autorskih prava neki su od problema s kojima se svakodnevno susre\u0107u novinari i novinarke u Hrvatskoj. Panel medijskih profesionalaca za IREX-ov godi\u0161nji Indeks odr\u017eivosti medija ocjenjuje stanje hrvatske medijske scene u 2015. godini.<\/p>\n
Odabiru\u0107i put prijetnji medijskim slobodama, Hrvatska prati Ma\u0111arsku, Sloveniju i \u2013 kao u prosincu 2015. \u2013 Poljsku. Panelisti su objasnili da su u tim zemljama problem sistematske mjere kontrole medijskog sektora, dok u Hrvatskoj ve\u0107i izazov predstavlja nedostatak bilo kakve koherentne medijske politike \u010diji bi cilj bio sprije\u010diti daljnju eroziju sektora, no rezultat je isti.<\/p>\n
\u201cVlada \u0107e se o\u0161tro suprotstaviti optu\u017ebama o ograni\u010davanju medijskih sloboda, no za to nije nu\u017eno potrebno poduzeti neke proaktivne mjere. Dovoljno je ignorirati kr\u0161enje transparentnosti medijskog vlasni\u0161tva i tolerirati drakonske kazne u slu\u010dajevima kleveta da bi se ohrabrila kultura autocenzure, \u0161to ima pogubne posljedice na medijske slobode\u201d, smatra novinarka Slavica Luki\u0107.<\/p>\n
U tre\u0107oj godini \u010dlanstva u EU Hrvatska jo\u0161 uvijek poku\u0161ava \u010din ulaska u Europsku uniju uzdi\u0107i iznad mantre \u201cPonovo priklju\u010denje Europi kojoj smo uvijek pripadali\u201d.<\/p>\n
Pokazatelji ekonomskog oporavka vi\u0161e su rezultat visoke potra\u017enje za izvozom i niskih cijena energenata nego konzistentnih vladinih politika ili o\u010diglednih prednosti \u010dlanstva u EU.<\/p>\n
Zna\u010dajnije izravne strane investicije jo\u0161 uvijek nisu na vidiku, a standard \u017eivota na istoj je razini kao i kasnih \u201990-ih. \u010clanice EU s kojima Hrvatska grani\u010di zbog izbjegli\u010dke krize su podigle \u017ei\u010dane ograde i podsjetnik su na krhkost koncepta \u201cEuropa bez granica\u201d, \u0161to ozbiljno utje\u010de na privla\u010dnost Europske unije kao transgeneracijskog projekta.<\/p>\n
Me\u0111unarodni odbor za istra\u017eivanje i razmjenu (IREX) svake godine objavljuje izvje\u0161taj \u201eIndex medijske odr\u017eivosti\u201c kojim se mjere snaga i sposobnost za opstanak medijskog sektora neke zemlje kroz analizu svih faktora koji mogu pridonijeti nekom medijskom sistemu \u2013 kvaliteta novinarstva, efikasnost menad\u017ementa, pravni okvir koji podr\u017eava slobodu medija i sli\u010dno. Svaka zemlja mo\u017ee zauzeti odre\u0111eni rezultat na skali od 0 do 4, a Hrvatska je za 2015. godinu tu postigla 2.50.<\/p>\n
Promatra\u010di medija su te probleme razmatrali i ranije, ali detaljna analiza medijskog razvoja i medijskih sloboda u prve tri godine hrvatskog \u010dlanstva u EU jo\u0161 uvijek ne postoji.<\/p>\n
\u201cTokom procesa primanja u EU Hrvatska je barem poku\u0161avala pokazati bolje lice uskla\u0111ivanjem svojih zakona sa standardima i zahtjevima EU, uklju\u010duju\u0107i one koji se odnose na medijski sektor\u201d, ka\u017ee jedan od panelista \u201eIndeksa odr\u017eivosti medija\u201c (MSI). \u201eNakon ulaska u EU, nema vi\u0161e pritiska iz Bruxellesa i nema potrebe da se pretvaramo da smo bolji nego \u0161to jesmo\u201d.<\/p>\n
Na tr\u017ei\u0161tu na kojem su posljednjih osam godina svi glavni pokazatelji u padu medijski sektor je doveden do samog ruba bankrota i njegova osnovna uloga – pove\u0107anje broja informiranih gra\u0111ana – ozbiljno je naru\u0161ena.<\/p>\n
Panelisti smatraju da je kreiranje proaktivnih politika hitno pitanje koje, sada biv\u0161a, socijaldemokratska vlada nije prepoznala. Pravi problem je ono \u0161to \u0107e na tom polju poduzeti dolaze\u0107a konzervativna vlada; o\u010dekivanja nisu optimisti\u010dna.<\/p>\n
Kada se radi o napadima na novinare, predsjednik Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva (HND) i \u010dlan panela Sa\u0161a Lekovi\u0107 izdvojio je slu\u010dajeve napada na Domagoja Margeti\u0107a i \u017deljka Peratovi\u0107a, oba klasificirana kao poku\u0161aj ubojstva. Peratovi\u0107evi napada\u010di su identificirani i uhap\u0161eni, no motiv napada je jo\u0161 uvijek nepoznat. Napad na Margeti\u0107a nije rasvijetljen. U izvje\u0161taju je nagla\u0161eno da nevladine organizacije i profesionalna udru\u017eenja efikasno reagiraju na sve slu\u010dajeve prijetnji i napada upu\u0107enih novinarima i novinarkama.<\/p>\n
Panelisti su op\u0107enito zadovoljni postoje\u0107im zakonima koji \u0161tite slobodu izra\u017eavanja, no smatraju da bi tijela poput Agencije za elektroni\u010dke medije trebale imati aktivniji sistem za monitoring i sankcioniranje govora mr\u017enje u elektroni\u010dkim medijima.<\/p>\n
Jedan od najizra\u017eenijih primjera zakona koji sputavaju slobodu medija u Hrvatskoj je uvo\u0111enje kaznenog djela sramo\u0107enja, koje ka\u017enjava i objavljivanje istinitih informacija ukoliko su \u0161tetne za nekoga i ukoliko sud odlu\u010di da njihovo objavljivanje nije u najboljem javnom interesu, \u0161to je posebno \u0161tetno za razvoj i praksu istra\u017eiva\u010dkog novinarstva. Panelisti smatraju da je za\u0161tita koju uredni\u0161tva i medijske organizacije pru\u017eaju svojim novinarima i novinarkama koji se na\u0111u pred sudom nedovoljna i da su novinari u tim slu\u010dajevima manje-vi\u0161e prepu\u0161teni sami sebi.<\/p>\n
Upitani o politi\u010dkim pritiscima na medije u Hrvatskoj, panelisti ka\u017eu da regulativa \u0161titi neovisnost medijskih ku\u0107a, no da postoje suptilne razlike njene primjene u praksi. Ukazano je i na \u010dinjenicu da glavnog ravnatelja javnog servisa mora odobriti Sabor, \u0161to dovodi u pitanje autonomiju javnog servisa. Ono \u0161to ne treba zanemariti, smatraju panelisti, je autocenzura koja proizlazi iz ekonomskih pritisaka – objavljivanje kriti\u010dkih pri\u010da o najve\u0107im ogla\u0161iva\u010dima vrlo je rijetko.<\/p>\n
Pitanje transparentnosti vlasni\u0161tva nad medijima u Hrvatskoj naizgled je jednostavno: Agencija za elektroni\u010dke medije na svojoj web stranici izlistava vlasnike svih elektroni\u010dkih medija, no nema jamstva da su imena na popisu imena pravih vlasnika. Gotovo svi tiskani mediji u zemlji u vlasni\u0161tvu su ili doma\u0107eg Europapress Holdinga ili strane Styrie.<\/p>\n
Tr\u017ei\u0161ni uvjeti za pokretanje i poslovanje medija su ocijenjeni kao povoljni, posebno za \u0161tampane medije, za koje su osigurane porezne olak\u0161ice (dnevni listovi pla\u0107aju PDV u iznosu od 5%, a tjedni od 13% u odnosu na uobi\u010dajenih 25%). Ipak, statistike pokazuju da su novinarske plate u padu, te da je prosje\u010dna pla\u0107a u ovom sektoru 2014. bila za 30% ni\u017ea nego 2007. godine.<\/p>\n
U izvje\u0161taju se kao prijetnja svakodnevnoj novinarskoj praksi izdvaja nepo\u0161tivanje autorskih prava: praksa preuzimanja fotografija i kopiranja tekstova bez dozvole \u0161iroko je rasprostranjena, a problem je i odre\u0111ena trivijalizacija medijskog sadr\u017eaja: izbjegavanje izvje\u0161tavanja o odre\u0111enim va\u017enim temama zbog toga \u0161to se ocjenjuju kao \u201eneprivla\u010dne\u201c publici. Zbog na\u010dina funkcioniranja dana\u0161njih medija mladi novinari nemaju se priliku specijalizirati za izvje\u0161tavanje o odre\u0111enim sektorima dru\u0161tva.<\/p>\n
Nedavno uvo\u0111enje tjednog magazina Telegram navodi se kao rijedak pozitivan primjer kretanja na medijskom tr\u017ei\u0161tu, iako nedovoljan da se uspori negativna stihija.<\/p>\n
Kompletan izvje\u0161taj Indeks medijske odr\u017eivosti za Hrvatsku na engleskom jeziku mo\u017eete pro\u010ditati ovdje.<\/p>\n
<\/p>\n
Izvor: media.ba, irex.org<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Autocenzura izazvana ekonomskim pritiscima, opadanje pla\u0107a, trivijalizacija medijskog sadr\u017eaja i nedovoljna za\u0161tita autorskih prava neki su od problema s kojima se svakodnevno susre\u0107u novinari i novinarke u Hrvatskoj. Panel medijskih profesionalaca za IREX-ov godi\u0161nji Indeks odr\u017eivosti medija ocjenjuje stanje hrvatske medijske scene u 2015. godini. Odabiru\u0107i put prijetnji medijskim slobodama, Hrvatska prati Ma\u0111arsku, Sloveniju i […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":29435,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1202],"tags":[],"class_list":["post-27571","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news_zagreb"],"acf":[],"yoast_head":"\n