U Hrvatskoj je trenutno aktivna najmanje 951 tu\u017eba protiv medija i novinara od kojih tu\u017eitelji potra\u017euju gotovo 77,4 milijuna kuna, pokazuju rezultati ankete koju Hrvatsko novinarsko dru\u0161tvo provodi ve\u0107 \u010detvrtu godinu.<\/p>\n
Kao i pro\u0161le godine, najvi\u0161e tu\u017ebi ima Hanza media (nakladnik Jutarnjeg lista, Globusa, Slobodne Dalmacije…) – 443 parnice te\u0161ke u prosjeku 95.000 kuna po tu\u017ebi. Odmah za Hanzom je Styria koja samo za Ve\u010dernji list i 24 sata ima 196 tu\u017ebi \u010diji od\u0161tetni zahtjevi iznose gotovo 20 milijuna kuna. U aktivnim sudskim sporovima visina tu\u017ebenih zahtjeva kre\u0107e se od nekoliko tisu\u0107a kuna do \u010dak vi\u0161e od milijun kuna, dok najdulji sudski spor traje \u010dak 32 godine.<\/p>\n
Od ukupnog broja od 951 tu\u017ebe, 928 se odnosi na parni\u010dne postupke za naknadu \u0161tete zbog povrede \u010dasti i ugleda koji se vode protiv nakladnika, njihovih urednika i novinara zbog objavljenih tekstova i priloga. S druge strane, trenutno su aktivna 23 kaznena postupka. Tu\u017eitelji su, osim fizi\u010dkih osoba nepoznatih \u0161iroj javnosti, naj\u010de\u0161\u0107e osobe iz javnog i politi\u010dkog \u017eivota, me\u0111u kojima i politi\u010dari koji obna\u0161aju vlast, zatim pravne osobe, ali i suci.<\/p>\n
Samo protiv Hanza medije trenutno je aktivno 26 tu\u017ebi koje je podnijelo 18 sudaca na ukupan iznos od 1,722.500 kuna.<\/p>\n
Ukupno se tu\u017ebama obuhva\u0107enim HND-ovim istra\u017eivanjem za 2022. godinu potra\u017euje najmanje 77,4 milijuna kuna. Da je velikom broju ovih tu\u017ebi cilj zastra\u0161ivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara, pokazuju i sami iznosi inicijalnih tu\u017ebenih zahtjeva u gra\u0111anskim postupcima koji su \u010desto puno ve\u0107i od pravomo\u0107no dosu\u0111enih.<\/p>\n
Ove je godine na HND-ov upit o broju tu\u017ebi odgovorilo 26 medija. Ti mediji naj\u010de\u0161\u0107e imaju osiguranu pravnu pomo\u0107, ali je 65 posto njih odgovorilo da im tu\u017ebe ote\u017eavaju poslovanje, dok ih se 26 posto jedva ili jako te\u0161ko nosi s tu\u017ebama \u2013 tu je naj\u010de\u0161\u0107e rije\u010d o malim i neprofitnim medijima koje ovakve tu\u017ebe dovode na rub propasti.<\/p>\n
\u201cI ovogodi\u0161nja HND-ova anketa o broju tu\u017ebi protiv novinara i medija pokazuje opasan trend rasta tu\u017ebi te da u Hrvatskoj sad ve\u0107 postoji kultura maltretiranja i zastra\u0161ivanja novinarki i novinara te medija tu\u017ebama koje su u dana\u0161nje vrijeme novi model napada na novinarstvo. Budu\u0107i da je na anketu odgovorilo 26 medija, s pravom mo\u017eemo re\u0107i kako je stvaran broj puno ve\u0107i i da prelazi brojku od 1000 tu\u017ebi. Posebno zabrinjava \u010dinjenica da u podizanju tu\u017ebi sudjeluju i visoki dr\u017eavni du\u017enosnici, lokalni \u0161erifi, pa i sami suci\u201d, rekao je Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva i dodao kako je Hrvatska najgora zemlja u Europi kada je rije\u010d o SLAPP-u (Strategic lawsuit against public participation) .<\/p>\n
\u201cOno \u0161to bez ikakve odgode tra\u017eimo jest promjena zakonodavstva kako bi se smanjio pritisak tu\u017ebi. HND tra\u017ei i nikad ne\u0107e odustati od zahtjeva da se dekriminaliziraju sva kaznena djela protiv \u010dasti i ugleda, \u0161to ve\u0107 godinama predla\u017eemo. Zahtijevamo od Vlade da to hitno u\u010dini. Smatramo kako gra\u0111ansko pravo svima koji se smatraju o\u0161te\u0107enima omogu\u0107ava dovoljno prostora da dobiju odgovaraju\u0107u satisfakciju\u201d, zaklju\u010dio je Zovko.<\/p>\n
Slu\u017ebeni pak podaci Ministarstva pravosu\u0111a i uprave govore kako je lani protiv novinara pokrenuto novih 380 parni\u010dnih predmeta za naknadu \u0161tete, a na dan 31. prosinca 2021. Godine ukupno 859 parnica jo\u0161 nije bilo rije\u0161eno. Ukupan broj aktivnih kaznenih predmeta u kojima su tu\u017eenici novinari na svim sudovima u Hrvatskoj na samom kraju 2021. godine bio je 110. Vrlo je zanimljiv pregled ishoda postupaka: tijekom 2019., 2020. i 2021. godine u kaznenim postupcima protiv novinara doneseno je ukupno 39 rje\u0161enja kojima je odba\u010dena privatna tu\u017eba te 53 rje\u0161enje o obustavi postupka. Donesene su 2 odbijaju\u0107e presude te 20 osloba\u0111aju\u0107ih.<\/p>\n
U samo 11 slu\u010dajeva donesena je osu\u0111uju\u0107a presuda protiv novinara, iz \u010dega se, kao i lani, mo\u017ee zaklju\u010diti da je jako mali broj novinara osu\u0111en za djelo za koje se teretio.<\/p>\n
Prema lanjskoj HND-ovoj anketi na koju je odgovorilo 23 medija, u Hrvatskoj su u velja\u010di 2021. godine bila aktivna 924 sudska spora. Ovako veliki broj tu\u017ebi protiv novinara i medija iz godine u godinu prili\u010dno zabrinjava. Moglo bi se re\u0107i da me\u0111u ovim tu\u017ebama ima i SLAPP-a, kojem je cilj cenzurirati, zastra\u0161iti i u\u0161utkati kriti\u010dare optere\u0107uju\u0107i ih sudskim postupcima, ozbiljnom i opasnom mehanizmu koji ugro\u017eava slobodu medija.<\/p>\n
Ministarstvo kulture i medija lani je osnovalo radnu skupinu koja se bavi problemom SLAPP-a, \u010dime je potvrdilo problem na koji HND ve\u0107 godinama upozorava. Unato\u010d tome, u Hrvatskoj i dalje ne postoji slu\u017ebena definicija SLAPP-a, niti sudovi takve tu\u017ebe posebno izdvajaju i klasificiraju.<\/p>\n
Ni HND nije imun na tu\u017ebe, pa se tako protiv njegovih predstavnika i istaknutih \u010dlanova stalno podnose razni oblici tu\u017ebi. Mislav Stipi\u0107, biv\u0161i ravnatelj Poslovanja HRT-a, kazneno je prijavio u lipnju 2021. potpredsjednike HND-a Branka Miji\u0107a i Gorana Gazdeka zbog priop\u0107enja koje su potpisali, a ti\u010de se situacije na HRT-u, biv\u0161eg ravnatelja HRT-a Kazimira Ba\u010di\u0107a i zata\u0161kavanja seksualnog uznemiravanja na javnom medijskom servisu. Isti tu\u017eitelj nedavno je tu\u017eio i predsjednicu Ogranka HND-a na HTV-u Sanju Mikleu\u0161evi\u0107 Pavi\u0107. Protiv predsjednika HND-a Hrvoja Zovka Hrvatska radiotelevizija vodi kazneni spor, a spor za naknadu \u0161tete od 250 tisu\u0107a kuna, koji je po\u010deo jo\u0161 2018. godine, zavr\u0161en je nedavno pravomo\u0107no u Zovkovu korist.<\/p>\n
Ove smo godine smo predstavnike nakladnika pitali i \u0161to misle na koji bi se na\u010din mogle suzbiti SLAPP-tu\u017ebe. Odgovori su uglavnom sli\u010dni: nakladnici smatraju kako bi se neopravdane tu\u017ebe moglo suzbiti promjenom ili prilagodbom zakona, ujedna\u010davanjem sudske prakse u cijeloj Hrvatskoj, edukacijom sudaca o medijskom pravu te edukacijom novinara, zatim osiguravanjem besplatne pravne pomo\u0107i malim lokalnim i neprofitnim medijima i javnim kampanjama u kojima bi se govorilo o SLAPP-u.<\/p>\n
Izvor: HND<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U Hrvatskoj je trenutno aktivna najmanje 951 tu\u017eba protiv medija i novinara od kojih tu\u017eitelji potra\u017euju gotovo 77,4 milijuna kuna, pokazuju rezultati ankete koju Hrvatsko novinarsko dru\u0161tvo provodi ve\u0107 \u010detvrtu godinu. Kao i pro\u0161le godine, najvi\u0161e tu\u017ebi ima Hanza media (nakladnik Jutarnjeg lista, Globusa, Slobodne Dalmacije…) – 443 parnice te\u0161ke u prosjeku 95.000 kuna po […]<\/p>\n","protected":false},"author":15,"featured_media":41407,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1202],"tags":[],"class_list":["post-41406","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news_zagreb"],"acf":[],"yoast_head":"\n