Prema podacima koje Hrvatsko novinarsko dru\u0161tvo (HND) vodi u okviru mre\u017ee Safe Journalists, u RH je u 2022. evidentirano 14 napada na novinare, od kojih pet prijetnji smr\u0107u ili te\u0161kim tjelesnim ozljedama, sedam drugih prijetnji te jedan fizi\u010dki i jedan hakerski napad na medij. \u00a0Pritom navode da veliki broj kaznenih djela prema medijskim djelatnicima, poput prijetnji, ostaje neprijavljen, stoji izme\u0111u ostalog u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice Tene Simonovic Einwalter za 2022. godinu u analizi i ocjeni stanja za\u0161tite ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj, kao i stanja vezano za odre\u0111ene pojavne oblike povreda prava pojedinaca ili pojedinih dru\u0161tvenih skupina.<\/p>\n
Kako se navodi posebna vrijednost Izvje\u0161\u0107a su preporuke za ja\u010danje za\u0161tite ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj. U poglavlju o Novinarskim slobodama i medijima podsje\u0107a se da je u okviru izrade Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje 2022.-2027., \u010dije se dono\u0161enje planira u prvom kvartalu 2023., a Ministarstvo kulture i medija je objavilo Analizu medijskog sektora u RH, a jedan od posebnih ciljeva Plana jest unapre\u0111enje statusa novinarske profesije, medijskog sustava i poticanje pluralizma. No kako je istaknuto u Izvje\u0161\u0107u, istovremeno je Hrvatsko novinarsko dru\u0161tvo ukazalo da Analizom nije obuhva\u0107eno cijelo medijsko polje, pri \u010demu je zapostavljena potpora neprofitnim medijima te se ne prepoznaju svi oblici pritisaka na novinare niti izazovi dvostruke odgovornosti novinara (kaznene i gra\u0111anske), posebice kada se radi o SLAPP tu\u017ebama u kojima su tu\u017eitelji suci.<\/p>\n
-EK je 2022. usvojila Europski akt o slobodi medija kojim se predvi\u0111aju nova pravila za za\u0161titu medijskog pluralizma, uredni\u010dke neovisnosti, poti\u010de neovisnost medija i transparentnost vlasni\u0161tva nad istima, utvr\u0111uju mjere za za\u0161titu neovisnosti urednika i otkrivanje sukoba interesa te uklju\u010duje mjere za\u0161tite protiv politi\u010dkog uplitanja. Dodatno, donesen je i tzv. paket uredbi o digitalnim uslugama, koji obuhva\u0107a Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tr\u017ei\u0161tima, \u010diji je cilj osposobiti EU za digitalno doba tako da se reguliraju digitalne usluge, uklju\u010duju\u0107i dru\u0161tvene mre\u017ee, internetska tr\u017ei\u0161ta i druge platforme koje djeluju u EU, navodi se u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice te isti\u010de kako je EK inicirala i dono\u0161enje tzv. Anti-SLAPP Direktive kojom su obuhva\u0107ene tu\u017ebe u gra\u0111anskim stvarima s prekograni\u010dnim implikacijama uz razradu mehanizama borbe protiv ovih tu\u017ebi, primjerice brzim odbacivanjem o\u010dito neutemeljenih tu\u017ebi te odvra\u0107aju\u0107im kaznama za pokretanje malicioznih tu\u017ebi.<\/p>\n
-U izvje\u0161taju o vladavini prava za 2022. godinu, EK je izdala pet preporuka za RH od kojih se jednom tra\u017ei rje\u0161avanje pitanja SLAPP tu\u017ebi protiv novinara, me\u0111u ostalim rje\u0161avanjem pitanja zlouporabe pravnih odredbi o kleveti i pobolj\u0161anjem informiranosti, uzimaju\u0107i u obzir europske standarde o za\u0161titi novinara. Preporukom iz travnja se tra\u017ei i izmjena norme kako bi se osigurala procesna jamstva za prijevremeno odbacivanje o\u010dito neutemeljenih tu\u017ebi, stoji u Izvje\u0161\u0107u te se navodi kako na tom tragu djeluje i Radna skupina za oblikovanje politike suzbijanja SLAPP tu\u017ebi pri MKiM-u.<\/p>\n
-Provode\u0107i jedan od ciljeva Radne skupine, a to je edukacija sudaca, odvjetnika i novinara te nakladnika radi sprje\u010davanja SLAPP-a, tijekom 2022. provedene su radionice u Splitu, Osijeku i Vara\u017edinu. Drugi ciljevi se odnose na analizu stanja, prikupljanje podataka, podizanje svijesti o ovoj tematici kao i formiranje prijedloga za budu\u0107e anti-SLAPP zakonodavne mjere. Prema podacima MKiM-a, novim Zakonom o medijima planira se implementirati mehanizam za rano prepoznavanje i odbacivanje SLAPP tu\u017ebi, navodi se u Izvje\u0161\u0107u i iznosi navode HND-a prema kojima novinari u sudskim postupcima u kojima ih tu\u017ee suci nisu u ravnopravnom strana\u010dkom polo\u017eaju, jer okolnost da se radi o sucima najvi\u0161ih sudova mo\u017ee utjecati na nepristranost odlu\u010duju\u0107eg suca.<\/p>\n
– Takvi prigovori izneseni su i u slu\u010daju urednice i novinarke nezavisnog portala koja je tu\u017eena zbog komentatorske kolumne u kojoj je pisala o sutkinji najvi\u0161eg suda. Tu\u017ebom je potra\u017eivano 150.000 kuna na ime naknade \u0161tete, a nakon pet godina parni\u010denja tu\u017eitelju je dosu\u0111en iznos od 50.000 kuna na ime pretrpljenih du\u0161evnih bolova. Navedeni iznos se prema praksi Ustavnog suda RH i ESLJP-a smatra dostatnim, me\u0111utim i u ovoj visini mo\u017ee predstavljati poslovnu prijetnju malim, neprofitnim medijima i imati odvra\u0107aju\u0107i u\u010dinak na budu\u0107e novinarske aktivnosti (chilling effect). Iako je navedeni iznos prikupljen donacijama gra\u0111ana, komentatorska rubrika je ukinuta-.<\/p>\n
Nadalje prema podacima koje HND vodi u okviru mre\u017ee Safe Journalists, u RH je u 2022. evidentirano 14 napada na novinare, od kojih pet prijetnji smr\u0107u ili te\u0161kim tjelesnim ozljedama, sedam drugih prijetnji te jedan fizi\u010dki i jedan hakerski napad na medij. Pritom navode da veliki broj kaznenih djela prema medijskim djelatnicima, poput prijetnji, ostaje neprijavljen.<\/p>\n
-Stoga je pozitivno potpisivanje Protokola o postupanju policije prilikom saznanja o kaznenom djelu po\u010dinjenom na \u0161tetu medijskih djelatnika u vezi s obavljanjem medijske djelatnosti te Protokola o postupanju policije i medijskih djelatnika na javnim okupljanjima od ve\u0107eg interesa javnosti, kao i Sporazuma o suradnji izme\u0111u MUP-a, HND-a te SNH. U kontekstu unaprje\u0111enja statusa novinarske profesije treba imati na umu da se kod novinarskog zanimanja \u010desto javljaju atipi\u010dni oblici rada. Prema Me\u0111unarodnoj federaciji novinara, atipi\u010dni rad u medijskoj industriji podrazumijeva \u201coblike zaposlenja koji nisu stalni i\/ili su na nepuno radno vrijeme\u201c, a obuhva\u0107aju rad temeljem kratkoro\u010dnih ugovora, podugovaranja posla, povremeni, honorarni i tzv. freelance rad. Istra\u017eivanje SNH pokazuje da 53,3 posto tzv. medijskih freelancera ima diplomu sa sveu\u010dili\u0161nog studija, da ih najvi\u0161e ima prosje\u010dnu mjese\u010dnu neto pla\u0107u od 4.000,00 do 8.000,00 kuna (34,1 posto) , dok ih \u010dak 31,1 posto prima pla\u0107u od 0 do 4.000,00 kuna. 38,5 posto ispitanika radi temeljem autorskog ugovora, ugovora o djelu ili drugog oblika honorarnog ugovora i to dulje od godinu dana, a za 29,6% takav je ugovor ujedno bio i jedini na\u010din zaposlenja jer im poslodavci nisu ponudili sklapanje druga\u010dijeg ugovora, navodi se u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice o nezavidnom polo\u017eaju novinara Freelancera.<\/p>\n