-HND nastavlja kampanju protiv ‘zakona opasnih namjera’, odnosno ‘Lex AP-a’ kojeg smatramo napadom na novinarsku profesiju i javni interes i tra\u017eimo njegovo povla\u010denje’, kazao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko na konferenciji za novinare na kojoj je ponovo upozoreno na ”Lex AP”, odnosno na opasnosti od izmjena Kaznenog zakona koje je predlo\u017eila Vlada premijera Andreja Plenkovi\u0107a.<\/p>\n
Zovko je dodao i kako HND ne pristaje na nikakve izmjene tog zakona ocijeniv\u0161i ih ”jeftinim politi\u010dkim varkama” te je ponovio kako je novinarska strukovna udruga na prosvjedu prije dva tjedna dala svoje zahtjeve od kojih ne\u0107e odustati.<\/p>\n
Predsjednik HND-a je istaknuo i kako HND osu\u0111uje izjave premijera Plenkovi\u0107a koji je napao medije koji su objavili poruke izme\u0111u novog glavnog dr\u017eavnog odvjetnika Ivana Turudi\u0107a i biv\u0161e dr\u017eavne tajnice Josipe Rimac (Plesli\u0107).<\/p>\n
-‘Gospodin Plenkovi\u0107 je po tko zna koji put iskazao ambiciju da bude glavni urednik svih hrvatskih medija. Nakon svega \u0161to je objavljeno, sada je i jasno za\u0161to se Ivan Turudi\u0107 onako \u017eestoko zalagao jo\u0161 i za prvotnu verziju ‘lex AP-a’, kazao je Zovko.<\/p>\n
Zapitao se i, “ako ve\u0107 premijer smatra da iz objavljenog nismo ni\u0161ta relevantno saznali”, za\u0161to tako ”bijesni” na objavu tih podataka i ”optu\u017euje medije za korupciju”. Kazao je i kako \u0107e, ako taj zakon u Saboru ‘pro\u0111e’, HND pokrenuti kampanju i sve novinare pozvati da i dalje objavljuju informacije od javnog interesa. Dodao je i kako ga u\u017easava \u010dinjenica da od vladaju\u0107ih nisu dobili garancije te da \u0107e se novinarima i dalje mo\u0107i oduzimati laptopi i mobiteli, pretra\u017eivati njihov sadr\u017eaj te protiv novinara pokretati kazneni postupak.<\/p>\n
-HND \u0107e iskoristiti sva pravna sredstva, ne\u0107emo \u010dekati da se takav postupak okon\u010da pravomo\u0107no nego \u0107emo tra\u017eiti priliku da se postupak zaustavi na samom po\u010detku i preispita takva zakonska odredba pred Sudom EU u Luxembourgu”, kazao je Zovko. Ocijenio je i kako je ”lex AP pucanj u javni interes”, te da \u0107e sve one koji \u0107e glasati za njega HND smatrati ”odgovornim za dr\u017eavnu agresiju na javni interes i novinarsku profesiju” zaklju\u010div\u0161i i da ako \u017eele da ”nas (novinare) hapse u 2024. – neka izvole pa \u0107emo vidjeti kako \u0107e cijela stvar zavr\u0161iti”.<\/p>\n
Toma: Novinari ve\u0107 osje\u0107aju posljedice “Lex AP-a”<\/p>\n
\u010clanica HND-a i novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma iznijela je niz konkretnih primjedbi na ve\u0107 izmijenjeni prijedlog ”Lex AP-a” i pitanje odgovornosti novinara i njihovih izvora u otkrivanju informacija iz istrage.<\/p>\n
-Ono \u0161to je \u010dinjenica da zakon koji je tek izme\u0111u dva \u010ditanja, a jo\u0161 je daleko od toga da stupi na snagu ve\u0107 sada ima svoje posljedice koje osje\u0107am u svakodnevnom radu jer mi se po\u010delo doga\u0111ati da mi ljudi govore: ne, nemojmo telefonom o tome, mo\u017eda \u0107emo o tome neki drugi put kad se vidimo. Dakle, ve\u0107 se primje\u0107uje zaziranje, ve\u0107 se osje\u0107a strah. Drugo \u0161to mislim da treba znati da taj zakon, ba\u0161 ovakav u svojoj zadnjoj verziji s elementom isklju\u010denja protupravnosti ako je o javnom interesu na snazi, da je tako sad ve\u0107 postojalo u op\u0107inskom kaznenom dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu u Zagrebu, spis , postojala bi ko\u0161uljica tog spisa , a na toj ko\u0161uljici bi pisalo NN po\u010dinitelj – razgovori Turudi\u0107 – Rimac, a unutra bi bile informacije o nekoliko obavijesnih razgovora koji bi bili obavljeni s mojim kolegama Slavicom Luki\u0107 i Marinom De\u0161kovi\u0107em, koji su objavili te prepiske. Sigurna sam da bi unutar te ko\u0161uljice spisa bili izlisti njihovih telefona, barem unazad \u0161est mjeseci, mo\u017eda bi \u010dak postojala neka lista potencijalnih sumnjivaca koji su doturili informacije. Dakle, to je stvarnost koja sve nas \u010deka ako taj zakon bude stupio na snagu, kazala je Toma i dodala da je evidentno da Vlada ne \u017eeli odustati od ovog zakona.<\/p>\n
– Izme\u0111u dva \u010ditanja dosjetili su se dodati jo\u0161 jednu odredbu koja ka\u017ee kako ne\u0107e biti protupravnosti, odnosno kaznenog djela, ukoliko je odavanje informacija iz istraga u javnom interesu. No, to je pu\u0161tanje magle i apsolutno ni\u0161ta ne mijenja, zaklju\u010dila je Toma.<\/p>\n
U nastavku donosimo iscrpnu analizu i konkretne primjedbe Ivanke Tome o Povredi tajnosti postupka \u010dlanka 307. i negativne posljedice Lex AP-a te sve zamke i opasnosti koje nosi za novinare, novinarstvo, izvore i zvi\u017eda\u010de te u kona\u010dnici za javnost.<\/p>\n
Povreda tajnosti postupka
\n\u010clanak 307.<\/p>\n
(1) Tko neovla\u0161teno otkrije ono \u0161to je saznao u prethodnom kaznenom postupku, postupku pred sudom, prekr\u0161ajnom postupku, upravnom postupku, postupku pred javnim bilje\u017enikom ili stegovnom postupku, a \u0161to se na temelju zakona ili odluke utemeljene na zakonu smatra tajnom,<\/p>\n
kaznit \u0107e se kaznom zatvora do tri godine.<\/p>\n
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga \u010dlanka kaznit \u0107e se tko bez dozvole suda objavi tijek postupka koji je po zakonu tajan ili je odlukom suda progla\u0161en tajnim, ili tko bez dozvole suda objavi tijek kaznenog postupka prema djetetu, kaznenog postupka za kazneno djelo po\u010dinjeno na \u0161tetu djeteta ili postupka u kojem se odlu\u010duje o za\u0161titi prava i interesa djeteta ili objavi odluku u tom postupku.<\/p>\n
\u010dlanak 307. a<\/p>\n
\u201eNeovla\u0161teno otkrivanje sadr\u017eaja izvidne ili dokazne radnje\u201c<\/p>\n
\u201ePravosudni du\u017enosnik ili dr\u017eavni slu\u017ebenik u pravosudnom tijelu, policijski slu\u017ebenik ili du\u017enosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetni\u010dki vje\u017ebenik, svjedok, vje\u0161tak, prevoditelj ili tuma\u010d koji tijekom prethodnog kaznenog postupka koji se na temelju zakona smatra nejavnim, neovla\u0161teno otkrije sadr\u017eaj izvidne ili dokazne radnje, s ciljem da ga u\u010dini javno dostupnim kaznit \u0107e se kaznom zatvora do tri godine\u201c.<\/p>\n
(2) Po\u010dinjenje, pomaganje ili poticanje kaznenog djela iz stavka 1. ovoga \u010dlanka ne mo\u017ee ostvariti onaj tko obavlja novinarski posao.\u201c.<\/p>\n
Tome je dodano obe\u0107anje da \u0107e se u drugo \u010ditanje ubaciti jo\u0161 jedan stavak prema kojemu ne\u0107e biti kaznenog djela ako je ono po\u010dinjeno i interesu \u017ertve, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom prete\u017eito javnom interesu.<\/p>\n
Da je Lex AP ve\u0107 na snazi, moje kolege Marin De\u0161kovi\u0107 i Slavica Luki\u0107 koji su objavili sadr\u017eaj poruka \u0161to su ih razmjenili biv\u0161a gradona\u010delnica Knina, dr\u017eavna tajnica i nekada visokopozicionirana HDZ-ovka Josipa Plesli\u0107 (biv\u0161a Rimac) i sudac Visokog kaznenog suda, sada izabrani glavni dr\u017eavni odvjentik Ivan Turudi\u0107 do sada bi ve\u0107 nekoliko puta bili saslu\u0161ani u sklopu obavijesnih razgovora.<\/p>\n
U omotima spisa koji bi bili naslovljeni sa \u201eRazgovori Rimac \u2013 Turudi\u0107, NN po\u010dinitelj\u201c ve\u0107 bi se nalazili izlisti telefona oboje kolega unazad zadnjih \u0161est mjeseci, a mo\u017eda bi ve\u0107 bilo sastavljena i preliminarna lista mogu\u0107ih sumnjivaca koji su dali sadr\u017eaj poruka izvu\u010denih iz poruka Josipe Rimac.<\/p>\n
Kolege bi vrlo te\u0161ko obavljale svoj posao jer bi ih svi izbjegavali u \u0161irokome luku strahuju\u0107i da nekome ne zapne za oko kontakt s njima i da ne budu kojim slu\u010dajem osumnji\u010deni za \u0161urovanje s medijma.<\/p>\n
Premda ubacivanje javnog interesa kao razloga za isklju\u010denje protupravnosti na prvu zvu\u010di kao reteriranje i nazovi jamstvo medijma da ne\u0107e biti izlo\u017eeni represiji jer su objavili informacije iz istrage, tome nije tako. Niti s ovim dodatkom, kao ni sa prethodnim koji izrijekom isklju\u010duje novinare kao mogu\u0107e po\u010dinitelje, poticatelje ili pomaga\u010de u djelu neovla\u0161tenog otkrivanja sadr\u017eaja izvidne ili dokazne radnje, novinari nisu za\u0161ti\u0107eni od progona i represije.<\/p>\n
– Negativne posljedice zakona osje\u0107amo ve\u0107 sada, u fazi kada nije pro\u0161ao niti pola puta predvi\u0111ene procedure.<\/p>\n
O samome Lex AP do sada je ve\u0107 dosta toga re\u010deno, pa \u0107e mi u fokustu biti elementi zbog kojih \u0107e ubacivanje prete\u017eito javnog interesa ostati mrtvo slovo na papiru, a novinari biti prvi na meti represivnih tijela.<\/p>\n
1) Prvo treba znati da bi se za neovla\u0161teno otkrivanje izvidne ili dokazne radnje istraga pokretala po slu\u017ebenoj du\u017enosti. Da je takav zakon ve\u0107 na snazi onda bi istoga dana kada je Jutarnji list objavio sadr\u017eaj poruka koje su razmjenjivali sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudi\u0107 i biv\u0161a dr\u017eavna tajnica Josipa Plesli\u0107 (biv\u0161a Rimac) zamjenik op\u0107inskog kaznenog dr\u017eavnog odvjetnika u Zagrebu formirao spis i nalo\u017eio izvide.<\/p>\n
2) Kod ovakvog djela cilj izvida je otkrivanje po\u010dinitelja kaznenog djela, u konkretnom slu\u010daju tra\u017eila bi se osoba koja je novinarima Jutarnjeg u\u010dinila dostupnima poruke koje su se na\u0161le u spisu koji je zbog korupcije otvoren protiv Josipe Rimac.<\/p>\n
3) Novinar koji je objavio pri\u010du istra\u017eiteljima \u0107e biti najkonkretniji trag i svaki \u0107e tu\u017eitelj ili policajac krenuti od novinara.<\/p>\n
4) U sklopu izvidnih radnji tu\u017eitelj, ili policajac ako mu to povjeri, mo\u017ee pozvati novinara na obavijesni razgovor, i to ne jednom, ve\u0107 toliko puta koliko smatra da mu treba. Mo\u017ee pribaviti izliste njegovih telefonskih kontakata, pozivati na razgovor kolege, urednike….<\/p>\n
5) Zakon odre\u0111uje rokove u kojima se mora dovr\u0161iti istraga, ali ne i izvidi. To zna\u010di da izvidi mogu trajati sve dok ne nastupi zastara kaznenog progona. U ovome slu\u010daju to bi bilo 10 godina od po\u010dinjenja djela. Hipotetski, da je zakon ve\u0107 na snazi, policija bi kolege iz Jutarnjeg do 2034. mogla periodi\u010dno pozivati i ispitivati tko im je doturio poruke koje su razmjenjivali Turudi\u0107 i Rimac.<\/p>\n
6) Dr\u017eavni odvjetnik teoretski bi mogao ocijeniti da su podaci iz istrage objavljeni u javnom interesu i da radu toga nisu ostvareni elementi kaznenog djela, ali se to zbog vi\u0161e razloga ne\u0107e dogoditi:<\/p>\n
– Prema Zakonu o DORH-u to su predmeti od ve\u0107eg zna\u010daja i tu\u017eitelji su du\u017eni o njima obavijestiti vi\u0161e dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo, a to zna\u010di da \u0107e se ocjena o postojanju ili nepostojanju javnog interesa donositi u uredu glavnog dr\u017eavnog odvjetnika i njegov stav hijerarhijskom ljestvicom spustiti do postupaju\u0107eg tu\u017eitelja.<\/p>\n
– Kada bi se tu\u017eiteljima \u010dak i ostavilo da samostalno procjenjuju postojanje javnog interesa za objavom informacije iz istrage, oni to zasigurno ne bi \u010dinili nego bi pokrenuli postupak i takvu ocjenu prepustili sudu. Stvar je u tome da se ni jedan tu\u017eitelj do sada tijekom obrazovanja i kompletnog radnog vijeka nije susretao s pitanjima javnog interesa, provodio test razmjernosti, niti je o tome makar slu\u0161ao predavanje.<\/p>\n
7) Na kraju, ako sud kona\u010dno u kaznenom postupku i ocijeni da je postojao javni interes za objavljivanjem informacije iz istrage, pro\u0107i \u0107e toliko vremena da \u0107e ovakva ocjena suda postati bezpredmetna. Jer, kakve koristi od toga \u0161to bi sud eventualno kazao da je postojao javni intreres za prepisku izme\u0111u Turudi\u0107a i Rimac, ako taj zaklju\u010dak usljedi godinu dana nakon isteka njegova mandata na \u010delu DORH-a?<\/p>\n
8) Samo otvaranje izvida novinarima, medijima i kona\u010dno javnosti koja ima pravo biti to\u010dno i pravodobno informirana nanosi nepopravljivu \u0161tetu. Svaki potencijalni zvi\u017eda\u010d koji smatra da su institucije toliko inficirane da \u0107e se anomalija ispraviti jedino pod pritiskom javnosti dobro \u0107e promisliti prije nego se obrati novinaru ukoliko zna da \u0107e policija i tu\u017eitelji pretresati njegove kontakte i suradnike.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
-HND nastavlja kampanju protiv ‘zakona opasnih namjera’, odnosno ‘Lex AP-a’ kojeg smatramo napadom na novinarsku profesiju i javni interes i tra\u017eimo njegovo povla\u010denje’, kazao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko na konferenciji za novinare na kojoj je ponovo upozoreno na ”Lex AP”, odnosno na opasnosti od izmjena Kaznenog zakona koje je predlo\u017eila Vlada premijera Andreja Plenkovi\u0107a. […]<\/p>\n","protected":false},"author":15,"featured_media":60740,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1202],"tags":[],"class_list":["post-60737","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news_zagreb"],"acf":[],"yoast_head":"\n