Stanje slobode medija u Hrvatskoj zabrinjavaju\u0107e je s obzirom na \u010dinjenicu da su od sedam slu\u010dajeva kr\u0161enja slobode medija, koliko ih je zabilje\u017eeno do sada u ovoj godini, pet po\u010dinili \u010dlanovi Vlade ili drugi du\u017enosnici. Sam premijer Andrej Plenkovi\u0107 diskreditirao je novinare u javnim raspravama zbog kriti\u010dkog izvje\u0161tavanja o njemu i njegovoj stranci, stoji izme\u0111u ostalog u najnovijem izvje\u0161\u0107u Media Freedom Rapid Responsea (MFRR), koji je s partnerima proveo istra\u017eivanje u europskim dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a i zemljama kandidatkinjama za razdoblje od sije\u010dnja do lipnja 2024. godine.<\/p>\n
Partneri iz konzorcija Media Freedom Rapid Response objavili su danas najnovije Izvje\u0161\u0107e o svojem monitoringu, koje dokumentira i analizira sva kr\u0161enja slobode medija zabilje\u017eena na platformi Mapping Media Freedom u europskim dr\u017eavama \u010dlanicama i zemljama kandidatkinjama od sije\u010dnja do lipnja 2024. Izvje\u0161\u0107e su izradili Europski centar za slobodu medija (ECPMF), Europska federacija novinara (EFJ) i Me\u0111unarodni institut za tisak (IPI).<\/p>\n
U prvih \u0161est mjeseci 2024. godine zabilje\u017eeno je 12 upozorenja koja su uklju\u010divala 15 osoba ili subjekata vezana uz medije.<\/p>\n
\u201eStanje slobode medija u Hrvatskoj postalo je posebno zabrinjavaju\u0107e s obzirom na to da su od sedam pra\u0107enih verbalnih napada pet po\u010dinili \u010dlanovi Vlade ili javni slu\u017ebenici. Premijer Andrej Plenkovi\u0107 diskreditirao je novinare u javnim raspravama zbog njihova kriti\u010dkog izvje\u0161tavanja o njemu i njegovoj stranci\u201c, navodi se u Izvje\u0161\u0107u te dodaje kako je tjednik\u00a0Nacional\u00a0u travnju objavio snimku internog sastanka Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na kojem premijer Andrej Plenkovi\u0107 optu\u017euje novinske ku\u0107e poput N1, Telegrama i Nacionala da su dio urote protiv njega i stranke.<\/p>\n
Dalje se navodi da je, nakon \u0161to je\u00a0Jutarnji list\u00a0otkrio povjerljivu prepisku putem WhatsAppa izme\u0111u tada\u0161njeg suca, a danas glavnog dr\u017eavnog odvjetnika Ivana Turudi\u0107a i biv\u0161e dr\u017eavne tajnice Josipe Rimac, o njihovim\u00a0 \u010destim susretima i me\u0111usobnoj naklonjenosti, Plenkovi\u0107 optu\u017eio\u00a0Jutarnji list\u00a0za korupciju i zlonamjerno izvje\u0161tavanje.<\/p>\n
Tako\u0111er se navodi i da diskreditiraju\u0107i komentari politi\u010dara nisu novost pa se ponovo iznosi primjer premijera Plenkovi\u0107a, koji je na konferenciji za novinare verbalno vrije\u0111ao novinarku televizije N1 kako bi izbjegao odgovoriti na njezina pitanja.<\/p>\n
Izra\u017eava se i druga velika zabrinutost u pogledu napada na medije, koji dolaze od krajnje desnog Domovinskog pokreta.<\/p>\n
\u201eU lipnju ove godine politi\u010dar Domovinskog pokreta Stjepan Nikola Bartulica optu\u017eio je novinara Andreja Dimitrijevi\u0107a za ‘medijsko zlostavljanje’ i ‘zastra\u0161ivanje’ zbog navodnog neovla\u0161tenog fotografiranja\u00a0 njegova automobila, u kojem su se mogla vidjeti njegova djeca, u sklopu istrage nad nekretninama koje Bartulica nije prijavio u svojoj imovinskoj kartici. \u0160ef Domovinskog pokreta Ivan Penava, s druge strane, u svibnju je rekao da bi njegova stranka podr\u017eala novu koalicijsku vladu na \u010delu s konzervativnim premijerom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrejom Plenkovi\u0107em samo ako bi ukinula financiranje tjednika\u00a0Novosti. Penava je izrazio duboko neslaganje s ure\u0111iva\u010dkom politikom\u00a0Novosti, koje su prepoznatljive po svom kriti\u010dkom pisanju o vlasti.\u00a0Novosti\u00a0su nakon ovog incidenta bile na meti prijete\u0107ih poruka\u201c, stoji u izvje\u0161\u0107u.<\/p>\n
U izvje\u0161tajnom razdoblju zabilje\u017eene su i tri internetske prijetnje. Tako su u o\u017eujku portali\u00a0Faktograf\u00a0i\u00a0Klimatski portal\u00a0bili podvrgnuti velikoj kampanji bla\u0107enja, koju je pokrenuo Mario Naki\u0107, pokreta\u010d portala\u00a0Liberal.hr, koji je u tekstu objavljenom na svojem portalu ustvrdio da\u00a0Klimatski portal\u00a0financira premijer Andrej Plenkovi\u0107 te pozvao \u010ditatelje da na parlamentarnim izborima zbog toga kazne vladaju\u0107u koaliciju. Sli\u010dnim komentarima Naki\u0107 je diskreditirao portal i na svom X-ra\u010dunu.<\/p>\n
Podsje\u0107a se i na SMS-prijetnje bombom u svibnju upu\u0107ene redakciji\u00a0Nacionala, \u010diji su vlasnik Ivo Pukani\u0107 i njegov bliski suradnik Niko Franji\u0107 ubijeni u napadu autobombom u Zagrebu u listopadu 2008. godine.<\/p>\n
\u201eNedavni amandmani (u daljnjem tekstu ‘Lex AP’) Kaznenog zakona dodatno naru\u0161avaju slobodu medija, \u0161to uklju\u010duju\u0107e \u010dlanak 307.a, koji je uveo zatvorsku kaznu do tri godine za otkrivanje ‘nejavnih’ informacija o istra\u017enim mjerama ili dokazima u kaznenom postupku. Iako se kontroverzni \u010dlanak ne ti\u010de izravno novinara, ugro\u017eava zvi\u017eda\u010de. Istodobno otvara mogu\u0107nost policiji ili tu\u017eitelju da istra\u017ee i naprave pritisak da se otkriju povjerljivi podaci novinarskih izvora, \u0161to mo\u017ee uklju\u010divati i zapljenu novinarske opreme. Promjene Kaznenog zakona do\u0161le su u kriti\u010dnom trenutku za novinare koji su pod stalnim pravosudnim pritiskom. Stalne prijetnje i napadi na medijske profesionalce od politi\u010dara i javnih du\u017enosnika pove\u0107avaju rizik za novinare koji su ve\u0107 suo\u010deni s izazovnim okolnostima u te\u0161kom okru\u017eenju za slobodu medija u Hrvatskoj. Kao odgovor na dokumentirane izazove medijskim slobodama, s novinarima koji su \u010desto u opasnosti, MFRR je zakazao me\u0111unarodnu misiju za utvr\u0111ivanje \u010dinjenica u Hrvatskoj u rujnu 2024. godine\u201c, stoji u izvje\u0161\u0107u MFRR-a \u010dija je misija u Hrvatskoj upravo u tijeku.<\/p>\n
Ina\u010de, na platformi koja mapira stanje slobode medija samo u prvoj polovici godine zabilje\u017eeno je \u010dak 756 kr\u0161enja medijskih sloboda, kojima je pogo\u0111eno 1212 osoba ili subjekata povezanih s medijima. Od toga je 474\u00a0 zabilje\u017eeno u dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a, dok su se 282 dogodila u zemljama kandidatkinjama.<\/p>\n
Osim \u0161to daje op\u0107i pregled kr\u0161enja slobode medija u dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a i zemljama kandidatkinjama, izvje\u0161\u0107e uklju\u010duje i tri tematska poglavlja koja se bave zakonima protiv medija, la\u017eiranjem slike medija i integriteta novinara te izborima. Izvje\u0161\u0107e tako\u0111er uklju\u010duje detaljan uvid u stanje medijskih sloboda, prema podacima Mapping Media Freedom, u sljede\u0107im zemljama: Albanija, Hrvatska, Francuska, Gruzija, Njema\u010dka, Ma\u0111arska, Italija, Srbija, Slova\u010dka i Ukrajina.<\/p>\n