Povjerenica za informiranje Anita Marki\u0107 u srijedu je u Saboru podnijela izvje\u0161\u0107e o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2023., istaknuv\u0161i da su vidljivi kontinuirani pomaci u primjeni zakona te kako i ubudu\u0107e o\u010dekuje nastavak pozitivnih trendova.<\/p>\n
Navode\u0107i niz statisti\u010dkih podataka, Marki\u0107 je saborskim zastupnicima rekla kako su od ukupno 5.823 tijela javne vlasti koja su obveznici podno\u0161enja izvje\u0161\u0107a, tijekom 2023. godine to u\u010dinila njih vi\u0161e od 90 posto, \u0161to je blagi porast u odnosu na godinu ranije.<\/p>\n
Osim toga, kao pozitivno u 2023. izdvojila je i – skoro prepolovljen broj naloga povjerenika za informiranje za rje\u0161avanje zahtjeva o pristupu informacijama, trend smanjivanja upravnih sporova, zabilje\u017een najve\u0107i broj javnih savjetovanja u jednoj godini i pomak kod proaktivne objave informacija.<\/p>\n
U izvje\u0161tajnoj godini tijela su zaprimila 23.700 zahtjeva za pristup informacijama, a u zakonskom roku je rije\u0161eno njih 85 posto, ne\u0161to manje nego godinu ranije kada je taj postotak iznosio 93 posto.<\/p>\n
Pri tome Marki\u0107 upozorava na dvije krajnosti.<\/p>\n
\u201eNajvi\u0161e tijela zaprimilo je do pet zahtjeva godi\u0161nje, a druga krajnost je da su samo dva tijela zaprimila gotovo 4.000 zahtjeva (Op\u0107ina Seget i Hrvatske vode)\u201d, kazala je i pojasnila da je rije\u010d o malim broju podnositelja s velikim brojem zahtjeva.<\/p>\n
Tijekom 2023. godine Povjerenik je zaprimio ukupno 1.179 \u017ealbi, \u0161to je smanjenje za 24 posto u odnosu na godinu ranije, a najve\u0107i broj odnosio se na zahtjeve upu\u0107ene lokalnim jedinicama i pravosudnim tijelima zbog \u0161utnje uprave, navela je uz ostalo Marki\u0107.<\/p>\n
Mireli Ahmetovi\u0107 (Klub SDP-a) sporno je \u0161to se \u010detvrtina zakona u Saboru donosi po hitnom postupku i time, tvrdi, isklju\u010duje javnost iz sudjelovanja u postupcima dono\u0161enja zakona. Ka\u017ee kako joj smeta i \u0161to Vlada ne odgovara na zastupni\u010dka pitanja.<\/p>\n
Hitni postupak ne zna\u010di da nije provedeno javno savjetovanje, za to koji zakon \u0107e biti donesen po hitnom postupku nije nadle\u017ean Povjerenik za informiranje, odgovorila je Marki\u0107 zastupnici.<\/p>\n
Uklju\u010dio se i predsjednik Sabora Gordan Jandrokovi\u0107 istaknuv\u0161i da Sabor ima zakonodavnu vlast i odre\u0111uje proceduru dono\u0161enja zakona.<\/p>\n
\u201eNije to\u010dno da ne\u0161to neobi\u010dno puno donosimo zakone po hitnom postupku, u ovom sazivu ih je doneseno manje po hitnom postupku nego \u0161to je to bilo prije\u201d, rekao je Jandrokovi\u0107.<\/p>\n
I zastupnice Marijana Puljak (Klub zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera) i Marija Selak Raspudi\u0107 (Klub nezavisnih zastupnika) smatraju da se veliki broj zakona donosi po hitnom postupku.<\/p>\n
Puljak je rekla i da institucije ignoriraju rje\u0161enje Povjerenika, navode\u0107i kao primjer kada je Grad Splita tra\u017eio od Dr\u017eavnog inspektorata informacije o one\u010di\u0161\u0107enju Sjeverne luke.<\/p>\n
Za samo izvje\u0161\u0107e Povjerenice za informiranje, zastupnica Selak Raspudi\u0107 je rekla da je korektno, dobro pripremljeno i informativno ali da treba obratiti pa\u017enju u kojoj se mjeri podaci javnih tijela u Hrvatskoj klasificiraju nekom od oznaka tajnosti.<\/p>\n
\u201ePovjerenica mo\u017ee potaknuti dr\u017eavna tijela da se u tom pogledu neke stvari mijenjaju\u201d, poru\u010dila je i zaklju\u010dila da u Hrvatskoj i dalje nemamo dovoljno dobru demokratsku praksu prava na pristup informacijama.<\/p>\n
\u017divimo u dr\u017eavi u kojoj se te\u0161ko dolazi do informacija, a kada se i do\u0111e do informacija ne znate je li rije\u010d o dezinformaciji, ustvrdio je Ante Kujund\u017ei\u0107 (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jur\u010devi\u0107a). “Tragi\u010dno je da jo\u0161 uvijek \u010detiri posto onih koji trebaju imenovati slu\u017ebenika za informiranje ga nisu imenovali, a jo\u0161 tragi\u010dnije da 10 posto tijela nema svoju internetsku stranicu”, rekao je.<\/p>\n
Ur\u0161a Raukar Gamulin (Klub Mo\u017eemo!) pita za\u0161to se tek sada raspravlja o izvje\u0161\u0107u iz 2023. i tra\u017ei od predsjednika Sabora da a\u017eurnije stavlja izvje\u0161\u0107a na raspravu. Smeta joj i veliki broj javnih savjetovanja sa skra\u0107enim rokom kao i veliki broj neodgovorenih komentara. \u201eNe vidi se zna\u010dajan napredak u provedbi zakona osim u neznatnom broju statisti\u010dkih podataka koji se odnose na formu\u201d, ocijenila je Raukar Gamulin.<\/p>\n
\u201eAko se izvje\u0161\u0107e bazira na statistici i ne ulazi u materiju koje su to javne informacije koje javnost mora imati, onda je fulana misija i svrha\u201d, smatra Dalija Ore\u0161kovi\u0107 (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a).<\/p>\n
Loris Per\u0161uri\u0107 (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA KVARNERA i ISU-PIP-a ) govore\u0107i iz perspektive gradona\u010delnika istaknuo je da su mnogi gradovi ve\u0107 uveli maksimalnu razinu transparentnosti i redovito javno objavljuju informacije. Dr\u017ei pritom da vi\u0161e treba raditi na edukaciji slu\u017ebenika za informiranje i gra\u0111ana koje informacije mogu tra\u017eiti i na koji na\u010din dobiti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Povjerenica za informiranje Anita Marki\u0107 u srijedu je u Saboru podnijela izvje\u0161\u0107e o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2023., istaknuv\u0161i da su vidljivi kontinuirani pomaci u primjeni zakona te kako i ubudu\u0107e o\u010dekuje nastavak pozitivnih trendova. Navode\u0107i niz statisti\u010dkih podataka, Marki\u0107 je saborskim zastupnicima rekla kako su od ukupno 5.823 tijela javne […]<\/p>\n","protected":false},"author":15,"featured_media":82336,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1202],"tags":[],"class_list":["post-82335","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news_zagreb"],"acf":[],"yoast_head":"\n