Trodnevna regionalna konferencija pod nazivom Novinarstvo na udaru: Vrijeme represije i otpora<\/em><\/strong>, koju organizira mre\u017ea SafeJournalists<\/em>, zapo\u010dela je u ponedjeljak i odr\u017eava se u hotelu M u Beogradu. U ponedjeljak nave\u010der prikazan je dokumentarni film \u0160amaranje u ime naroda<\/em> novinarke Jelene Zori\u0107, dok je konferencija slu\u017ebeno otvorena u utorak.<\/p>\n Konferenciju je ju\u010der slu\u017ebeno otvorila Tamara Filipovi\u0107 Stevanovi\u0107, glavna tajnica Nezavisnog udru\u017eenja novinara Srbije (IJAS\/NUNS). Uvodne rije\u010di odr\u017eali su i Janos Babity, voditelj Ureda Vije\u0107a Europe u Beogradu; Andreas von Beckerath, veleposlanik Delegacije EU u Srbiji; Soufiane Adjali, privremeni stalni predstavnik UN-a u Srbiji; te Richard Kohli, voditelj suradnje u Veleposlanstvu \u0160vicarske u Srbiji.<\/p>\n Nakon uvodnih govora, Sne\u017eana Trpevska, glavna istra\u017eiva\u010dica mre\u017ee SafeJournalists<\/em> i Instituta RESIS, predstavila je regionalni pregled Indeksa sigurnosti novinara na zapadnom Balkanu. O sigurnosti novinarki u regiji zapadnog Balkana govorila je Neda \u010calovska, stru\u010dnjakinja za \u017eenska prava i politike.<\/p>\n Tijekom prezentacija nacionalni istra\u017eiva\u010di iznijeli su uvid u stanje sigurnosti novinara u svakoj od zemalja zapadnog Balkana pojedina\u010dno.<\/p>\n Prvog dana konferencije odr\u017eana su \u010detiri panela.<\/p>\n Prvi panel: Sigurnost novinarki na zapadnom Balkanu<\/strong><\/p>\n Tema prvog panela bila je sigurnost novinarki na zapadnom Balkanu. Tijekom panela nekoliko novinarki podijelilo je svoja osobna iskustva, me\u0111u njima Bajsola Xama Pandeli<\/strong> (MCN TV), Naile Dema Selmani<\/strong> (novinarka i zamjenica predsjednice Udru\u017eenja novinara Kosova), Ksenija Pavkov<\/strong> (N1 TV), Lepa D\u017eundeva<\/strong> (TV24), Dragana \u0160\u0107epanovi\u0107<\/strong> (Vijesti), Laura \u0160iprak<\/strong> (24sata) i Nata\u0161a Miljanovi\u0107 Zubac<\/strong> (RTRS).<\/p>\n Okupljenima se obratila i Reem Alsalem<\/strong>, posebna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za nasilje nad \u017eenama i djevoj\u010dicama.<\/p>\n Panel je moderirala Getoarbe Mulliqi<\/strong>, izvr\u0161na direktorica Udru\u017eenja novinara Kosova i istra\u017eiva\u010dica.<\/p>\n Istaknula je da je cilj panela bio identificirati izazove s kojima se novinarke suo\u010davaju i istra\u017eiti mogu\u0107a rje\u0161enja.<\/p>\n Rasprava je bila strukturirana oko tri glavne teme: osobna iskustva i institucionalni odgovori, solidarnost unutar novinarske zajednice te preporuke za regionalnu i me\u0111unarodnu suradnju. U uvodnim izlaganjima panelistice su opisale kako napadi \u2013 i na internetu i izvan njega \u2013 utje\u010du na njihov rad, zdravlje i obitelji, kao i koje im strategije, od terapije i podr\u0161ke redakcije do pravnih postupaka, poma\u017eu da ustraju.<\/p>\n Istra\u017eiva\u010dka novinarka Basjola Xama Pandeli<\/strong> (MCN TV, Albanija) govorila je o koordiniranim kampanjama klevete koje su uslijedile nakon njezina otkri\u0107a o zlouporabi javnih sredstava u slu\u010daju \u201cIsinoreger\u201d. Internetske prijetnje, klevetanje u nacionalnim medijima i pritisci na njezinu obitelj trajali su vi\u0161e od godinu i pol. Unato\u010d tome, rekla je da je njezina upornost pridonijela uhi\u0107enju gradona\u010delnika Tirane \u2013 \u0161to pokazuje da odlu\u010dno istra\u017eiva\u010dko novinarstvo mo\u017ee imati konkretne posljedice unato\u010d rizicima.<\/p>\n Lepa D\u017eundeva<\/strong> (TV24, Sjeverna Makedonija) opisala je val mizoginih uvreda i prijetnji koje je primila nakon \u0161to je tijekom jednog intervjua upotrijebila ustavno ime svoje zemlje. Selektivno montirani isje\u010dak, objavljen na dru\u0161tvenim mre\u017eama, potaknuo je lavinu seksualiziranih komentara i zastra\u0161ivanja. Iako je incident prijavila novinarskom udru\u017eenju, tu\u017eiteljstvo se pozvalo na proceduralna ograni\u010denja, a po\u010dinitelj je ostao neka\u017enjen \u2013 \u0161to pokazuje slabost institucionalne za\u0161tite.<\/p>\n Iz Republike Srpske (Bosna i Hercegovina) Nata\u0161a Miljanovi\u0107 Zubac<\/strong> (RTRS) podijelila je iskustvo dugogodi\u0161njih pritisaka zbog svojeg izvje\u0161tavanja o organiziranom kriminalu i korupciji. Opisala je fizi\u010dke napade, prijetnje obitelji, podmetanje po\u017eara na imovini, brutalne poruke na dru\u0161tvenim mre\u017eama pa \u010dak i vlastito uhi\u0107enje pod optu\u017ebom za odavanje dr\u017eavne tajne \u2013 od koje je kasnije oslobo\u0111ena. Prema njezinim rije\u010dima, za\u0161titu je \u010de\u0161\u0107e nalazila u osobnim mre\u017eama i me\u0111unarodnim organizacijama nego u doma\u0107im institucijama.<\/p>\n Naile Dema Selmani<\/strong>, zamjenica predsjednice Udru\u017eenja novinara Kosova (AJK), ukazala je na paradoks u Kosovu: iako \u017eene \u010dine vi\u0161e od 65% novinarske radne snage i dominiraju edukacijskim programima, rijetko zauzimaju rukovode\u0107e polo\u017eaje, \u0161to ograni\u010dava njihov utjecaj na sigurnosne politike. Kao odgovor na to, pokrenuta je Mre\u017ea novinarki (Women Journalists Network). Njezino prvo izvje\u0161\u0107e \u2013 temeljeno na doprinosima gotovo 100 \u017eena \u2013 dokumentira \u0161irok spektar problema, uklju\u010duju\u0107i internetsko uznemiravanje, kampanje klevete, diskriminaciju, zastra\u0161ivanje i seksualno uznemiravanje.<\/p>\n Iz Crne Gore, novinarka Vijesti Dragana \u0160\u0107epanovi\u0107<\/strong> navela je da je protiv nje objavljeno vi\u0161e od 60 \u010dlanaka koji su sustavno napadali njezin integritet i kr\u0161ili profesionalne standarde. U manjim zajednicama, istaknula je, \u201estigmatizacija je dublja\u201c \u2013 osobito za razvedenu novinarku koja sama pokriva osjetljive teme. Unato\u010d institucionalnoj neaktivnosti, pokrenula je sudski postupak kako bi obranila svoj profesionalni ugled.<\/p>\n Ksenija Pavkov<\/strong>, reporterka N1 iz Srbije, opisala je prijetnje smr\u0107u, prijetnje seksualnim nasiljem i napade na obitelj nakon izvje\u0161tavanja o korupciji i masovnim prosvjedima. Naglasila je da su napadi na novinarke \u010desto osobniji i mizoginiji, \u0161to ih \u010dini te\u017eima za racionalno suprotstavljanje. Kroni\u010dni stres, rekla je, mnoge je kolegice natjerao da potra\u017ee terapiju, a u njezinu je slu\u010daju pridonio dijagnozi autoimune bolesti. Ipak, snagu pronalazi u solidarnosti redakcije i profesionalne zajednice.<\/p>\n Laura \u0160iprak<\/strong> (24sata, Hrvatska) podijelila je iskustvo prijetnji smr\u0107u i seksualnim nasiljem, kao i javnog objavljivanja svoje adrese i fotografija, nakon izvje\u0161tavanja o dugotrajnoj zloupotrebi javnih resursa. Psiholo\u0161ke posljedice \u2013 nesanica i depresija \u2013 ubla\u017eene su zahvaljuju\u0107i podr\u0161ci redakcije i novinarskih udruga. Ipak, istaknula je da je zastra\u0161ivanje ne\u0107e zaustaviti u radu.<\/p>\n Globalnu perspektivu iznijela je Reem Alsalem<\/strong>, posebna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za nasilje nad \u017eenama i djevoj\u010dicama. Naglasila je da je nasilje nad novinarkama rodno specifi\u010dno te se \u010desto isprepli\u0107e s politikom, religijom, etni\u010dkom pripadno\u0161\u0107u ili seksualnom orijentacijom. Kao u\u010dinkovita rje\u0161enja navela je: prikupljanje razdvojenih podataka, kriminalizaciju internetskog uznemiravanja, brze istrage i pravnu za\u0161titu, senzibilizaciju policije i pravosu\u0111a, edukacije o digitalnoj sigurnosti, odgovornost platformi te ve\u0107u zastupljenost \u017eena u medijskom menad\u017ementu.<\/p>\n U zavr\u0161nim rije\u010dima moderatorica je naglasila va\u017enost solidarnosti, odgovornosti i proaktivnih mjera za osiguranje sigurnosti novinarki. Istaknula je da rasprave i preporuke s panela nisu samo odraz pojedina\u010dnih iskustava, ve\u0107 i poziv na djelovanje radi ja\u010danja za\u0161tite na regionalnoj i me\u0111unarodnoj razini.<\/p>\n Zaklju\u010dila je priznavanjem otpornosti, integriteta i hrabrosti novinarki, naglasiv\u0161i da su njihov rad, glas i sigurnost od iznimne va\u017enosti te pozvala sve sudionike da uvide s panela preto\u010de u konkretne mjere za za\u0161titu novinarske profesije.<\/p>\n <\/p>\n Drugi panel: Radna prava novinara u sjeni represije i ga\u0161enja medija<\/strong><\/p>\n Na ovu temu govorile su Maja Sever<\/strong>, predsjednica Europske federacije novinara, koja se uklju\u010dila putem videoveze; Blerjana Bino<\/strong>, stru\u010dnjakinja i istra\u017eiva\u010dica mre\u017ee SafeJournalists u Albaniji; Gorica Buki\u0107<\/strong>, novinarka RTV Unsko-sanskog kantona u Bosni i Hercegovini; te Iliri Pireva<\/strong>, slobodna novinarka s Kosova.<\/p>\n Raspravu je moderirala Marijana Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107<\/strong>, potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore.<\/p>\n Prema podacima mre\u017ee SafeJournalists, novinari na zapadnom Balkanu suo\u010davaju se s te\u0161kim radnim uvjetima, uklju\u010duju\u0107i nesigurne ugovore, nedostatak sindikalne za\u0161tite i nepla\u0107eni rad. Osim toga, politi\u010dki pritisci i promjene vlasni\u010dkih struktura dovode do otpu\u0161tanja, dok zatvaranje ili preuzimanje medija od strane vlasti rezultira autocenzurom i gubitkom radnih mjesta.<\/p>\n Tijekom panela o radnim pravima novinara, Maja Sever<\/strong>, predsjednica Europske federacije novinara, istaknula je da sindikati imaju zakonsko pravo pregovarati i \u0161tititi novinare, te da su poslodavci du\u017eni na to odgovarati. Upozorila je na prekarne ugovore i otpu\u0161tanja te naglasila va\u017enost zalaganja za profesionalna, a ne samo materijalna prava. Kao pozitivan primjer navela je nordijske zemlje i naglasila va\u017enost mre\u017ea podr\u0161ke. \u201eSamo ljudi koji su adekvatno pla\u0107eni mogu raditi odgovorno i profesionalno\u201c, rekla je, upozoriv\u0161i da bez sna\u017enih medija dezinformacije zauzimaju prazan prostor.<\/p>\n Blerjana Bino<\/strong> upozorila je da ubrzani proces pristupanja Albanije Europskoj uniji (zatvaranje pregovara\u010dkih poglavlja do 2027., punopravno \u010dlanstvo do 2030.) nosi rizik da reforme postanu puka formalnost. \u201ePostoji opasnost da reforme postanu samo administrativno \u2018ozna\u010davanje kvadrati\u0107a\u2019, bez stvarnog utjecaja na \u017eivote ljudi\u201c, rekla je. Radni uvjeti i dalje su nesigurni: otkazi se \u0161alju SMS-om, emisije se ukidaju, a ovoga je ljeta policija bez zakonske procedure blokirala veliki televizijski kanal. Novi nacrt Kaznenog zakona zadr\u017eava kaznenu odgovornost za klevetu i uvodi stro\u017ea ograni\u010denja \u2013 \u010dak bi i internetski memovi mogli biti ka\u017enjivi. Dr\u017eavna PR proizvodnja potiskuje profesionalno novinarstvo, a upisi na studij novinarstva sve su manji. Pozvala je na ve\u0107i pritisak Europske unije i ja\u010du regionalnu solidarnost.<\/p>\n Novinarke Gorica Buki\u0107<\/strong> i Iliri Pireva<\/strong> podijelile su svoja osobna iskustva.<\/p>\n Gorica Buki\u0107<\/strong> opisala je diskriminaciju i zlostavljanje koje je do\u017eivjela nakon promjene politi\u010dke vlasti. Navela je da je njezin otkaz bio politi\u010dki motiviran. Od tada se, objasnila je, vodi sudski postupak protiv medijske ku\u0107e u kojoj sada radi kao novinarka u dokumentarnom programu, i to za minimalnu pla\u0107u. Iliri Pireva<\/strong> izrazila je zahvalnost mre\u017ei SafeJournalists na podr\u0161ci nakon \u0161to je otpu\u0161tena iz redakcije Klan Kosova, gdje je javno progovorila o kr\u0161enju radnih prava novinara.<\/p>\n Odlu\u010dila je pokrenuti sudski postupak nakon godina sustavnog zanemarivanja radni\u010dkih prava, osobito u vezi s neradnim danima za dr\u017eavne praznike. \u201eNije mi bilo lako progovoriti. Majka sam dvoje djece, i strah od gubitka posla bio je stvaran. Ali jednostavno vi\u0161e nisam mogla \u0161utjeti. Nadam se da \u0107e moj slu\u010daj ohrabriti i druge da progovore i izbore se za svoja prava\u201c, dodala je novinarka.<\/p>\n Naglasila je da nije ka\u017enjena zbog lo\u0161eg novinarstva, ve\u0107 zato \u0161to je ukazala na stvarne probleme.<\/p>\n <\/p>\n Tre\u0107i panel: Stanje slobode pristupa informacijama u Srbiji i regiji<\/strong><\/p>\n Na panelu pod nazivom Stanje slobode pristupa informacijama u Srbiji i regiji sudionici su istaknuli da, iako su u cijeloj regiji uvedeni mehanizmi za proaktivnu transparentnost, institucije na zapadnom Balkanu i dalje u velikoj mjeri ostaju zatvorene, \u010desto ignoriraju medije i javnost, donose odluke iza zatvorenih vrata, a primjetan je trend stagnacije, pa \u010dak i nazadovanja u pristupu informacijama.<\/p>\n Slavoljupka Pavlovi\u0107<\/strong>, vr\u0161iteljica du\u017enosti pomo\u0107nice glavnog tajnika Povjerenika za informacije od javnog zna\u010daja i za\u0161titu podataka o osobnosti (Srbija), izjavila je da, na\u017ealost, regija bilje\u017ei pad u ovom podru\u010dju. Posebno je istaknula problemati\u010dan odnos javnih tijela prema novinarskim zahtjevima. Milena Gvozdenovi\u0107<\/strong>, zamjenica izvr\u0161ne direktorice Centra za demokratsku tranziciju, navela je da je Vlada Crne Gore me\u0111u najve\u0107ima u Europi \u2013 s premijerom, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava, jednim ministrom bez portfelja i ministarstvima koja mogu imati i do 54 dr\u017eavna tajnika. Amina Izmirli\u0107 \u0106atovi\u0107<\/strong>, koordinatorica projekata u nevladinoj organizaciji \u201cZa\u0161to ne?\u201d (Why Not?), istaknula je da se u Bosni i Hercegovini mogu uo\u010diti razlike izme\u0111u institucija na dr\u017eavnoj i entitetskoj razini. Mila Josifovska Danilovska<\/strong>, voditeljica programa u Zakladi Metamorphosis, izjavila je da je stanje u Sjevernoj Makedoniji bolje nego u drugim zemljama regije te da je zemlja vi\u0161e puta pokazala predanost transparentnosti, izme\u0111u ostalog dono\u0161enjem dviju strategija transparentnosti i uvo\u0111enjem razli\u010ditih digitalnih usluga za gra\u0111ane. Kristina Obrenovi\u0107<\/strong>, istra\u017eiva\u010dica u organizaciji Partners Serbia, izjavila je da institucije diljem zapadnog Balkana postaju sve zatvorenije, ali da je u Srbiji situacija toliko ozbiljna da \u010dak i institucije s najvi\u0161im ocjenama odbijaju pozive za sudjelovanje na konferencijama. <\/p>\n Na panelu, koji je moderirala Marina Raki\u0107<\/strong>, voditeljica projekta Pulse of Europe<\/em>, predstavljeni su glavni standardi Europskog akta o slobodi medija (EMFA)<\/em> te po\u010detne reakcije iz Njema\u010dke, Hrvatske i Srbije, uz razmatranje njegovih implikacija za zapadni Balkan. Mika Bauster<\/strong>, predsjednik Njema\u010dkog udru\u017eenja novinara (DJV), podsjetio je sudionike da je EMFA<\/em> \u201eminimum \u2013 za\u0161titna mjera namijenjena zaustavljanju erozije medijskih sloboda\u201c, posebno u svjetlu negativnih primjera iz Ma\u0111arske i Poljske. Iz Zagreba se obratila Melisa Skender<\/strong>, glavna tajnica Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva (HND), koja je istaknula da EMFA<\/em> \u201enije izazvala ve\u0107i odjek u Hrvatskoj jer ne postoji stvarna volja za njezinu provedbu\u201c. Profesorica Snje\u017eana Milivojevi\u0107<\/strong>, umirovljena profesorica s Fakulteta politi\u010dkih znanosti u Beogradu, ponudila je \u201epogled iz Srbije\u201c uz dozu opreznog optimizma. U raspravi je otvoreno i pitanje institucionalne arhitekture: kako osigurati da za\u0161tita izvora i zabrana \u0161pijunskog softvera ne ostanu samo \u201erije\u010di na papiru\u201c te kako u\u010diniti transparentnost vlasni\u0161tva stvarno provjerljivom, a ne deklarativnom? Panel je zaklju\u010den preporukama za regiju: povezati profesionalce i civilno dru\u0161tvo oko provedbe akta, oja\u010dati javne servise, izgraditi mehanizme za pra\u0107enje vlasni\u0161tva i financiranja te koristiti EMFA<\/em> kao polugu za pritisak. \u00a0<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Novinarstvo na udaru: Vrijeme represije i otpora Trodnevna regionalna konferencija pod nazivom Novinarstvo na udaru: Vrijeme represije i otpora, koju organizira mre\u017ea SafeJournalists, zapo\u010dela je u ponedjeljak i odr\u017eava se u hotelu M u Beogradu. U ponedjeljak nave\u010der prikazan je dokumentarni film \u0160amaranje u ime naroda novinarke Jelene Zori\u0107, dok je konferencija slu\u017ebeno otvorena u […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":98619,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1202],"tags":[],"class_list":["post-98970","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news_zagreb"],"acf":[],"yoast_head":"\n
\nPrema podacima koje je prikupila mre\u017ea SafeJournalists, novinarke u regiji suo\u010davaju se s razli\u010ditim oblicima pritisaka i prijetnji, kao i s rodno uvjetovanim nasiljem koje se o\u010dituje kroz seksisti\u010dke uvrede, internetske kampanje mr\u017enje, pa \u010dak i fizi\u010dke napade.<\/p>\n
\n\u201eU jednom sam trenutku bila izvr\u0161na direktorica, a kada je do\u0161ao novi upravni odbor \u2013 nezakonito \u2013 usmeno su mi rekli da napustim ured\u201c, ispri\u010dala je Buki\u0107.<\/p>\n
\n\u201eJo\u0161 smo na sudu, a moj je direktor pozvao odvjetnika i zatra\u017eio da financijski vje\u0161tak utvrdi koliko mi je pla\u0107e uskra\u0107eno kako bismo mogli napraviti poravnanje\u201c, objasnila je.<\/p>\n
\n\u201eMoj problem nije u institucijama, nego u samoj profesiji. Novinare se tretira neprofesionalno. To nije problem jedne tvrtke. Rad gubi svoju ljudsku vrijednost. Lojalnost i poslu\u0161nost ne bi smjele vrijediti vi\u0161e od slobode u novinarstvu\u201c, rekla je Pireva.<\/p>\n
\n\u201eOp\u0107enito govore\u0107i, regija je napravila zna\u010dajan napredak uvo\u0111enjem zakonskih obveza za proaktivno objavljivanje informacija. Normativno je to vrlo dobro ure\u0111eno, no u praksi \u010desto svjedo\u010dimo pogor\u0161anju \u2013 osobito ako uzmemo u obzir da je 47,65% \u017ealbi zbog \u2018\u0107utanja\u2019 institucija ocijenjeno opravdanima. Istina je da u Srbiji, a dijelom i u Crnoj Gori, imamo veliki problem sa zlouporabom prava na pristup informacijama od javnog zna\u010daja. To je na\u0161a realnost, no unato\u010d tome broj osnovanih \u017ealbi i dalje je vrlo visok\u201c, rekla je Pavlovi\u0107.<\/p>\n
\n\u201eVrlo je visok postotak potpunog ignoriranja, \u0161to zna\u010di da se medijski zahtjevi uop\u0107e ne razmatraju \u2013 \u0161to je apsolutno neprihvatljivo. Medijima se, kao predstavnicima javnosti, uskra\u0107uje pristup osjetljivim informacijama koje su upravo toj javnosti od posebne va\u017enosti\u201c, naglasila je.<\/p>\n
\n\u201eNe postoji nikakav strate\u0161ki pristup \u2013 \u010dak ni sama veli\u010dina vlade nije ih motivirala da uspostave jasna pravila pona\u0161anja ili barem definiraju odgovornosti svakog resora. Javnost nema pristup informacijama; odluke se donose iza zatvorenih vrata, \u010desto tijekom \u2018telefonskih sjednica\u2019 \u2013 to jest, putem WhatsApp grupa u kojima premijer, ministri i drugi \u010dlanovi kabineta formalno raspravljaju o va\u017enim pitanjima. \u010cak su i imenovanja u sigurnosnom sektoru obavljana kroz te WhatsApp grupe\u201c, rekla je Gvozdenovi\u0107.<\/p>\n
\n\u201eInstitucije na dr\u017eavnoj razini znatno su otvorenije, a jedan od razloga za to je usvajanje standarda i politika proaktivne transparentnosti 2018. godine, koje su ih obvezale na objavljivanje odre\u0111enih informacija. Me\u0111utim, unato\u010d tome, ve\u0107ina institucija i dalje djeluje na osnovnoj razini otvorenosti informacija, dok gotovo nijedna \u2013 mo\u017eda jedna ili dvije \u2013 nije dosegla srednju ili naprednu razinu\u201c, kazala je.<\/p>\n
\n\u201eU usporedbi sa susjedima, imamo stabilnu osnovu. No ako pogledamo unutarnje trendove, primje\u0107ujemo zabrinjavaju\u0107u stagnaciju i blagi pad pokazatelja otvorenosti. U jednom su trenutku \u010detiri ministarstva \u010dak bila bez mre\u017enih stranica te su svoje odluke komunicirala putem objava na Facebooku i kratkih priop\u0107enja. Smatram da su strategije transparentnosti propustile prilike jer su se provodile sporo i bez politi\u010dke podr\u0161ke\u201c, rekla je Danilovska.<\/p>\n
\n\u201ePrimjerice, 2019. Ministarstvo dr\u017eavne uprave sudjelovalo je na na\u0161oj konferenciji. No ve\u0107 neko vrijeme svjedo\u010dimo zatvaranju institucija. Zapravo, \u0161to je vladaju\u0107a mo\u0107 ja\u010da, to su institucije zatvorenije. Najzabrinjavaju\u0107e je to \u0161to se stvara iluzija transparentnosti \u2013 dr\u017eavni du\u017enosnici stalno su prisutni na televiziji, \u0161to stvara dojam da je javnost informirana, dok se zapravo najva\u017enije informacije skrivaju\u201c, istaknula je.<\/p>\n\u010cetvrti panel: Europski akt o slobodi medija i medijske slobode u Europi \u2013 pouke i preporuke za zapadni Balkan<\/h3>\n
\u201eEMFA postavlja temeljne, zajedni\u010dke standarde \u2013 ali ih jo\u0161 treba preto\u010diti u praksu\u201c, rekla je Raki\u0107.<\/p>\n
Me\u0111utim, upozorio je na politi\u010dku dinamiku: provedba u Njema\u010dkoj ovisi o saveznoj razini, a tema nije visoko na politi\u010dkom dnevnom redu.
\u201eTransparentnost vlasni\u0161tva i borba protiv medijske koncentracije su u sredi\u0161tu. Bez toga nema stvarnog pluralizma\u201c, rekao je Bauster, dodaju\u0107i da su rat u Ukrajini i sukob u Gazi dodatno potisnuli EMFA<\/em> ni\u017ee na listi prioriteta Europske unije.<\/p>\n
Iako EMFA<\/em> prepoznaje novinarstvo kao javno dobro i nudi nadnacionalni okvir, u praksi se \u010desto pokazuje neu\u010dinkovitom.
\u201eVlasni\u0161tvo ostaje klju\u010dno pitanje. EMFA<\/em> mo\u017ee poslu\u017eiti kao platforma za zagovaranje, ali stvarne promjene ovise o novinarskoj profesiji i javnim servisima. O\u010dekivati da \u0107e vlasti same dosljedno provoditi akt \u2013 to je malo vjerojatno\u201c, rekla je Skender, napominju\u0107i da povjerenje javnosti u medije opada, dok politi\u010dari i dalje naru\u0161avaju vjerodostojnost profesije.<\/p>\n
Podsjetila je da je EMFA<\/em> dio \u0161ireg paketa europskih propisa (zajedno s DSA\/DMA<\/em>) i da se izravno primjenjuje, bez potrebe za preno\u0161enjem u nacionalno zakonodavstvo.
\u201eEMFA<\/em> ja\u010da ulogu medija, regulira platforme i osna\u017euje korisnike. Takav tzv. \u2018bruxelleski efekt\u2019 ve\u0107 djeluje \u2013 standardi koje definira EU \u0161ire se globalno\u201c, rekla je Milivojevi\u0107.
Prema njezinim rije\u010dima, za zemlje kandidatkinje to zna\u010di temeljitu reviziju medijskih i srodnih zakona, dok \u0107e svi pru\u017eatelji medijskog sadr\u017eaja koji ciljaju tr\u017ei\u0161te EU-a \u2013 \u010dak i oni izvan Unije \u2013 morati po\u0161tovati njezina pravila.
\u201eAkt je jo\u0161 nov; stvarni u\u010dinci tek se trebaju vidjeti\u201c, zaklju\u010dila je.<\/p>\n
U tom smislu, EMFA<\/em> je i alat i lakmus-papir \u2013 osobito u zemljama s zarobljenim regulatorima i netransparentnim tokovima javnog novca.<\/p>\n
\u201eStandardi postoje \u2013 sada je red na institucijama\u201c, bila je poruka koja je odjeknula prostorijom.<\/p>\n