Panel \u201eNevidljiva prepreka pravdi: sigurnost novinara i neka\u017enjivost na zapadnom Balkanu\u201c moderirala je Borka Rudi\u0107<\/strong> iz Udru\u017eenja BH novinari. Govornici: Marija Babi\u0107<\/strong>, odvjetnica i istra\u017eiva\u010dica u NUNS-u; Lidija Komlen Nikoli\u0107<\/strong>, tu\u017eiteljica u Apelacijskom javnom tu\u017eiteljstvu u Beogradu; Biljana Arsovska<\/strong> iz Osnovnog javnog tu\u017eiteljstva Sjeverne Makedonije; Marina Mandi\u0107<\/strong>, predstavnica Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske; te sutkinja Suda BiH, Dalida Burzi\u0107<\/strong>.<\/p>\n Marija Babi\u0107<\/strong> navela je da NUNS posljednjih godina bilje\u017ei najve\u0107i broj napada i prijetnji: \u201eDokumentirali smo 79 fizi\u010dkih napada na novinare, 98 prijetnji, pet napada na medije i osam prijetnji medijima.\u201c Posebno je istaknula postupanje policije tijekom studentskih prosvjeda \u2014 oduzimanje opreme, uni\u0161tavanje materijala i \u201e60 napada na novinare od strane policije\u201c, uz \u010desta izostajanja reakcije na napade tre\u0107ih osoba.<\/p>\n Analiza 70 odba\u010denih prijava za ugro\u017eavanje sigurnosti novinara pokazuje da je \u201e42 odba\u010deno slu\u017ebenom zabilje\u0161kom, a 28 odlukom\u201c. Problem sa slu\u017ebenom zabilje\u0161kom, rekla je, u tome je \u0161to je ure\u0111ena podzakonskim aktom i primjenjuje se kada se \u201eiz prijave jasno vidi da kazneno djelo nije po\u010dinjeno\u201c, \u0161to zna\u010di da o\u0161te\u0107ena strana nema pravo \u017ealbe i ne dobiva obavijest. \u201ePraksa bi trebala biti suprotna,\u201c zaklju\u010dila je Babi\u0107. Prema podacima NUNS-a, pro\u0161le je godine izre\u010dena samo jedna osu\u0111uju\u0107a presuda, a ove godine tako\u0111er jedna \u2014 pokazatelj visokog stupnja neka\u017enjivosti.<\/p>\n Tu\u017eiteljica Lidija Komlen Nikoli\u0107<\/strong> ocijenila je da duboka dru\u0161tvena i medijska polarizacija utje\u010de na selektivne institucionalne reakcije. \u201e\u017divimo u polariziranom dru\u0161tvu i polariziranom medijskom prostoru\u2026 mediji igraju presudnu ulogu,\u201c rekla je. Od 2016. do 2025. evidentiran je 651 slu\u010daj, od kojih je 128 zatvoreno slu\u017ebenom zabilje\u0161kom.<\/p>\n Naglasila je da javni tu\u017eitelj ima pravo procijeniti i kategorizirati prijave, ali i obvezu poduzeti sve dokazne radnje, uz po\u0161tovanje procesnih jamstava \u017ertava. Iako izmjene Zakona o kaznenom postupku formalno ja\u010daju ta prava, u praksi i dalje postoji \u201emanjak senzibiliteta i informiranosti\u201c. Zala\u017ee se za ve\u0107u institucionalnu autonomiju policije i depolitizaciju operativnog rada MUP-a, kao i za proaktivniju komunikaciju: \u201eUlica ide u oba smjera \u2014 o\u0161te\u0107eni trebaju pokazati interes za tijek svojih prijava, a vlasti moraju unaprijediti komunikaciju.\u201c<\/p>\n Prema rije\u010dima Marine Mandi\u0107<\/strong> (Ministarstvo unutarnjih poslova RH), odnosi izme\u0111u policije i medija znatno su se pobolj\u0161ali nakon intenzivne suradnje s Hrvatskim novinarskim dru\u0161tvom (HND) i Sindikatom novinara Hrvatske od 2022., te potpisivanja Sporazuma o suradnji krajem 2023., popra\u0107enog s dva protokola \u2014 o postupanju na javnim okupljanjima i u slu\u010dajevima kada je po\u010dinjeno kazneno djelo na \u0161tetu novinara. \u201eHtjeli smo temeljni dokument\u2026 kako bi obje strane svoj posao radile profesionalno i uz po\u0161tovanje eti\u010dkih normi,\u201c rekla je. Dokumenti propisuju detaljne korake i uspostavljaju br\u017ee komunikacijske kanale: \u201eDanas su odnosi dobri i jasno definirani\u2026 stupamo u kontakt istog trena kad se ne\u0161to dogodi.\u201c Ministarstvo je posjetilo ve\u0107e redakcije kako bi novinare upoznalo s njihovim pravima i potaknulo prijavljivanje napada.<\/p>\n Biljana Arsovska<\/strong> podsjetila je da se Sjeverna Makedonija u regiji najbolje ocjenjuje po sigurnosti novinara, ali da je \u201eoprez nu\u017ean\u201c. Izmjene Kaznenog zakona iz 2023. daju novinarima status slu\u017ebenih osoba dok obavljaju svoj posao, pa se napadi stro\u017ee tretiraju. \u201eVe\u0107 imamo dvije pravomo\u0107ne presude u kojima je ometanje novinara kvalificirano kao ometanje slu\u017ebene osobe u obavljanju du\u017enosti,\u201c rekla je. Kao dobre prakse navela je vije\u0107e sud \u2014 mediji (po uzoru na SAD) i pilot-projekt \u201ekontakt-tu\u017eitelja za sigurnost novinara\u201c, pokrenut u Skoplju, a potom pro\u0161iren na \u0160tip, Bitolu i Tetovo \u2014 \u0161to je ubrzalo postupke i pobolj\u0161alo nadzor nad predmetima.<\/p>\n Sutkinja Dalida Burzi\u0107<\/strong> naglasila je da se \u201epravosu\u0111e uvijek bavi posljedicama\u201c te da za\u0161tita novinara zahtijeva u\u010dinkovit lanac od policije preko tu\u017eiteljstva do sudova. \u201eMediji i pravosu\u0111e trebali bi biti prirodni saveznici,\u201c rekla je, uz po\u0161tovanje me\u0111unarodnih standarda. U BiH je 2023.\u20132024. uspostavljeno 33 kontakt-to\u010dke (15 unutar policijskih struktura i 18 u tu\u017eiteljstvima) radi razmjene informacija i pra\u0107enja slu\u010dajeva. No, izostanak jedinstvene baze podataka ote\u017eava nadzor: \u201eTi su slu\u010dajevi nevidljivi i to treba ispraviti.\u201c Dodala je da tu\u017eitelji imaju obvezu postupati i kada napad nije formalno prijavljen: \u201e\u010cinjenica da ne\u0161to nije prijavljeno ne mo\u017ee osloboditi tu\u017eitelja odgovornosti.\u201c<\/p>\n <\/p>\n SLAPP tu\u017ebe kao sredstvo zastra\u0161ivanja novinara i u\u0161utkavanja medijskih sloboda<\/strong><\/p>\n Ovaj je panel moderirao Dragan Sekulovski<\/strong> \u2014 direktor Udru\u017eenja novinara Makedonije \u2014 uz sudjelovanje Fluture Kusari<\/strong>, savjetnice pri Vije\u0107u Europe; Neboj\u0161e \u0110uri\u010di\u0107a<\/strong>, suca Vi\u0161eg suda u Beogradu; Bojane Jovanovi\u0107<\/strong>, novinarke KRIK-a; te Katie Mierzejewske<\/strong> iz ARTICLE 19.<\/p>\n Sudionici su upozorili da strate\u0161ke tu\u017ebe protiv javnog sudjelovanja (SLAPP) potkopavaju istra\u017eiva\u010dko novinarstvo i gu\u0161e javnu raspravu diljem Europe. Moderator Dragan Sekulovski<\/strong> nazvao je SLAPP \u201enovom po\u0161asti novinarstva\u201c, istaknuv\u0161i da iscrpljuju novinare \u201eemocionalno, financijski i profesionalno\u201c i ciljaju izvje\u0161tavanje od javnog interesa, a ne potragu za pravdom. Posljedice, naglasio je, poga\u0111aju obitelji, kolege i \u0161iru zajednicu.<\/p>\n Savjetnica Vije\u0107a Europe Flutura Kusari<\/strong> predstavila je europske mehanizme za\u0161tite: Direktivu EU i Preporuku Vije\u0107a Europe za za\u0161titu javnog sudjelovanja, s rokom za provedbu u svibnju 2026. Budu\u0107i da je tek oko 10% SLAPP slu\u010dajeva prekograni\u010dno, presudni \u0107e biti nacionalni propisi i sudska praksa. Vije\u0107e Europe, dodala je, nudi obuke, pravna mi\u0161ljenja i smjernice za zakonodavce.<\/p>\n Iz sudske perspektive, sudac Vi\u0161eg suda u Beogradu Neboj\u0161a \u0110uri\u010di\u0107<\/strong> rekao je da indikatori Vije\u0107a Europe poma\u017eu sucima prepoznati SLAPP obrasce \u2014 \u010dak i kada tu\u017ebe naizgled djelomi\u010dno stoje. Rano odbacivanje i odluke o tro\u0161kovima mogu ograni\u010diti zlouporabu i za\u0161tititi novinare. Sudovi bi, rekao je, trebali uzimati u obzir visinu zahtjeva, identitet stranaka i je li meta novinar ili aktivist. Preporuke omogu\u0107uju intervenciju u razli\u010ditim fazama postupka, pa i u slu\u010dajevima djelomi\u010dno osnovanih tu\u017ebi.<\/p>\n Iz redakcijske perspektive, novinarka KRIK-a Bojana Jovanovi\u0107<\/strong> ukazala je na izra\u017eene nejednakosti u sudnicama, gdje se tu\u017eenici \u010desto suo\u010davaju s mo\u0107nim tu\u017eiteljima. Procesna ograni\u010denja \u2014 poput zabrane imenovanja stranaka \u2014 mogu ote\u017eati slobodno izvje\u0161tavanje. Osim pravnog rizika, SLAPP tu\u017ebe podrivaju temeljna novinarska na\u010dela i pravo javnosti na informaciju, dok emocionalni i profesionalni teret prelijeva na kolege, obitelj i zajednicu.<\/p>\n U podru\u010dju zagovaranja, Katia Mierzejewska<\/strong> iz ARTICLE 19 istaknula je da pravno mapiranje i zajedni\u010dke baze slu\u010dajeva otkrivaju obrasce zlouporabe. Kampanje podizanja svijesti, poput europskog natje\u010daja European SLAPP Contest, javno prozivaju zlonamjerne tu\u017ebe. Ipak, kaznena kleveta ostaje klju\u010dan problem \u2014 nu\u017ena je dekriminalizacija. Pozivaju\u0107i se na Poljsku, navela je tu\u017ebe protiv aktivista zbog mirnih prosvjeda, \u0161to pokazuje da SLAPP nadilazi novinarstvo. Profesionalni pritisak me\u0111u kolegama i edukacija pravne struke mogu pomo\u0107i u sprje\u010davanju zlouporaba, dok Media Freedom Rapid Response pru\u017ea pravnu pomo\u0107.<\/p>\n Sudionici su se slo\u017eili da SLAPP predstavlja ozbiljnu prijetnju medijskim slobodama i javnom sudjelovanju. Odgovor zahtijeva uskla\u0111ene pravne okvire, budne sudove, trajno zagovaranje i gra\u0111ansku anga\u017eiranost. Pozvani su gra\u0111ani, zakonodavci i novinari da koriste europske alate i kampanje protiv zlouporabne parnice.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Digitalni nadzor novinara \u2014 nevidljiva prijetnja slobodi medija<\/strong><\/p>\n Na zavr\u0161nom su panelu sudjelovali Pieter Omtzigt<\/strong>, biv\u0161i zastupnik i dugogodi\u0161nji \u010dlan PACE-a; novinar Slavi\u0161a Milanov<\/strong> (FAR); Jelena Sesar<\/strong> iz Amnesty Internationala; te Filip Milo\u0161evi\u0107<\/strong> iz Fondacije SHARE. Moderator je bio odvjetnik NUNS-a, Rade \u0110uri\u0107<\/strong>.<\/p>\n Slavi\u0161a Milanov<\/strong> opisao je kako je \u0161pijunski softver tajno instaliran na njegov telefon tijekom policijskog ispitivanja. Rekao je da je javni istup bio nu\u017ean radi za\u0161tite: \u201eDugoro\u010dno nas nisu uspjeli zastra\u0161iti, ali problem je nastao s na\u0161im izvorima, koji su se udaljili. Vi\u0161e ne mo\u017eemo dobiti informacije iz prve ruke.\u201c<\/p>\n Pieter Omtzigt<\/strong> upozorio je na \u0161irenje sofisticiranih tehnologija nadzora u Europi i svijetu, \u010desto bez znanja javnosti i bez adekvatnog nadzora. Govore\u0107i o Pegasusu i sli\u010dnim alatima, istaknuo je duboke posljedice po privatnost i politi\u010dku stabilnost: \u201eKad o vama znaju sve\u2026 sutra vas mogu \u017ertvovati u ime \u2018sigurnosti\u2019.\u201c<\/p>\n Ukazao je na nedostatak transparentnosti \u2014 \u010dak ni zastupnici ponekad ne znaju \u0161to se koristi. Kao primjer naveo je Nizozemsku, gdje je uporaba sustava Palantir od 2011. slu\u017ebeno potvr\u0111ena tek 2023., zahvaljuju\u0107i zahtjevima za pristup informacijama.<\/p>\n Jelena Sesar<\/strong> naglasila je da Srbija nije iznimka u zloupotrebi digitalnog nadzora, ali da su opseg i metode zabrinjavaju\u0107i. Na temelju nalaza nastalih u suradnji s Fondacijom SHARE identificirana su tri obrasca: uporaba forenzi\u010dke tehnologije Cellebrite za prisilno otklju\u010davanje i izdvajanje podataka; doma\u0107i \u0161pijunski softver \u201eNovi Spy\u201c; te izrazito invazivni \u201ePegasus\u201c protiv \u201emeta visokog zna\u010daja\u201c. \u201eTo zna\u010di da su imali pristup apsolutno svemu na telefonu,\u201c rekla je Sesar, dodav\u0161i da je Pegasus detektiran u najmanje \u0161est slu\u010dajeva te da se digitalna forenzika \u010desto primjenjuje bez nadzora tu\u017eiteljstva i bez obavje\u0161tavanja pogo\u0111enih.<\/p>\n Filip Milo\u0161evi\u0107<\/strong> podsjetio je da se osnovne telekom usluge u Srbiji mogu nadzirati bez posebnih postupaka, uz stotine tisu\u0107a pristupa metapodacima godi\u0161nje. S rastom end-to-end enkripcije, nadzor se premjestio \u201es mre\u017ee na ure\u0111aj\u201c \u2014 putem \u0161pijunskih i forenzi\u010dkih alata. Zaklju\u010dno: tehnologija za povezivanje podataka postoji, ali klju\u010dni problem ostaju slab nadzor i netransparentan pristup osobnim podacima gra\u0111ana.<\/p>\n Regionalna saznanja upu\u0107uju na sli\u010dne obrasce: u\u010destale napade, slabe i neujedna\u010dene institucionalne reakcije te porast digitalnog nadzora. Primjer Hrvatske pokazuje da jasno definirani protokoli i stalna komunikacija izme\u0111u institucija i redakcija mogu pobolj\u0161ati praksu. Sjeverna Makedonija bilje\u017ei normativni napredak i korisne institucionalne modele, dok BiH gradi mre\u017eu kontakt-to\u010daka \u2014 no svima su potrebni transparentnost, jedinstvene evidencije i depolitizacija operativnih postupaka. \u201ePartnerstvo\u201c izme\u0111u medija i pravosu\u0111a, uz sna\u017enu za\u0161titu od digitalnog nadzora, ostaje preduvjet stvarne sigurnosti novinara i za\u0161tite javnog interesa.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Dvije radionice za novinare<\/strong><\/p>\n Tijekom regionalne konferencije odr\u017eane su dvije radionice za novinare. Drugog dana odr\u017eana je radionica \u201eObrana istine \u2014 osnove digitalne sigurnosti za novinare\u201c, koja je obuhvatila klju\u010dne teme poput kori\u0161tenja \u0161ifriranih usluga e-po\u0161te, sigurnih aplikacija za razmjenu poruka i va\u017enosti sna\u017enih, jedinstvenih lozinki u kombinaciji s dvofaktorskom autentifikacijom.<\/p>\n Druga radionica, \u201eDigitalna sigurnost: TTX i Canary Tokens\u201c, odr\u017eana je tre\u0107eg dana konferencije. Sudionicima je pru\u017eila sigurno okru\u017eenje za u\u010denje prepoznavanja digitalnih prijetnji, razumijevanje posljedica zanemarivanja sigurnosnih mjera te stjecanje prakti\u010dnih vje\u0161tina za prevenciju i odgovor.<\/p>\n Obje radionice vodila je Monika Kutri<\/strong>, trenerica za sigurnost novinara i voditeljica projekata u Hrvatskom novinarskom dru\u0161tvu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Tre\u0107eg dana regionalne konferencije mre\u017ee SafeJournalists u Beogradu odr\u017eana su tri panela koji su se bavili klju\u010dnim prijetnjama medijskim slobodama: neka\u017enjivo\u0161\u0107u napada na novinare, SLAPP tu\u017ebama protiv novinara koje gu\u0161e javnu raspravu, te digitalnom sigurno\u0161\u0107u \u2013 uklju\u010duju\u0107i nadzor i forenzi\u010dke alate koji ugro\u017eavaju izvore i privatnost. Fokus dana bio je na konkretnim rje\u0161enjima \u2013 od […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":98679,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1202],"tags":[],"class_list":["post-98975","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news_zagreb"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/IMG_3824-600x338.jpeg\")
![\"\"](\"https:\/\/safejournalists.net\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/IMG_3826-600x338.jpeg\")