{"id":118452,"date":"2026-06-12T13:39:47","date_gmt":"2026-06-12T11:39:47","guid":{"rendered":"https:\/\/safejournalists.net\/?p=118452"},"modified":"2026-06-12T13:40:59","modified_gmt":"2026-06-12T11:40:59","slug":"smcg-u-2026-zabiljezio-13-slucajeva-napada-i-pritisaka-na-medijske-radnike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/safejournalists.net\/me\/smcg-u-2026-zabiljezio-13-slucajeva-napada-i-pritisaka-na-medijske-radnike\/","title":{"rendered":"SMCG u 2026. zabilje\u017eio 13 slu\u010dajeva napada i pritisaka na medijske radnike"},"content":{"rendered":"
\n

PODGORICA 12.06.2026. – Crna Gora nastavlja da bilje\u017ei pad u Indeksu bezbjednosti novinara, koji se odnosi na 2025. godinu, dok je u 2026. Sindikat medija Crne Gore (SMCG) zabilje\u017eio 13 slu\u010dajeva napada i pritisaka na medijske radnike i radnice.<\/strong><\/p>\n

To je poru\u010deno na predstavljanju istra\u017eivanja \u201eIndikatori nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara 2025\u201c, koje SMCG sprovodi desetu godinu za redom.<\/p>\n

Potpredsjednica SMCG i autorka istra\u017eivanja\u00a0Marijana Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107<\/strong>\u00a0navela je da je Crna Gora, sa ocjenom 3,14 na skali od 1 do 7, zadr\u017eala tre\u0107e mjesto u regionu. Bolje od nje su pro\u0161le Sjeverna Makedonija (3,89) i Hrvatska (3,15) dok su gore bile Albanija (2,98), Kosovo (2,93), Bosna i Hercegovina (2,61) i Srbija (2,24).<\/p>\n

\"\"
\nOd kad je mre\u017ea Safejournalists po\u010dela da koristi Indeks bezbjednosti novinara kako bi mjerila bezbjednost medijskih radnika i radnica u regionu, Crna Gora bilje\u017ei blagi ali kontinuirani pad. Tako je 2020. godine Crna Gora imala ocjenu 3,59, 2021. imala je 3,40, dok je 2022. ocijenjena sa 3,35. U 2023. njena ocjena iznosila je 3,33, a u 2024. godini 3,15.<\/p>\n

\u201eOno \u0161to je prevashodno uticalo na sni\u017eavanje ocjene u 2025. godini je broj napada, ali i nepo\u0161tovanje medijskih zakona kao i lo\u0161i uslovi rada i niske zarade u medijima, te lo\u0161 ili nepostoje\u0107i socijalni dijalog na svim nivoima\u201c, kazala je Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107.<\/p>\n

U 2025. godini, 40 odsto vi\u0161e napada nego godinu ranije<\/strong><\/p>\n

Ona je pojasnila da SMCG svakodnevno prati situaciju kada je broj napada na medijske radnike\/ce u pitanju, pa ih je u 2026. godini do sada zabilje\u017eeno13 \u2013 tri SLAPP tu\u017ebe Prve banke, tri prijetnje po \u017eivot i fizi\u010dku bezbjednost, i sedam u kategoriji \u201eOstale prijetnje\u201c.<\/p>\n

\u201eTokom 2025. godine u bazi SMCG na sajtu\u00a0www.safejournalists.net<\/a>\u00a0registrovana su 33 napada i prijetnje po novinare i medije, \u0161to je 40 odsto vi\u0161e u odnosu na godinu ranije\u201c, kazala je Camovi\u0107 Veli\u010dkov\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ona je rekla da je u 2025. godini najdrasti\u010dniji bio fizi\u010dki napad na fotoreportere Borisa Pejovi\u0107a i Steva Vasiljevi\u0107a do kojeg je do\u0161lo u selu Gornje Zaostro u Beranama, prilikom postavljanja spomenika \u010detni\u010dkom komandantu iz Drugog svjetskog rata i ratnom zlo\u010dincu Pavlu \u0110uri\u0161i\u0107u.<\/p>\n

Podsjetila je da ve\u0107 pet godina dvije novinarke imaju kontinuiranu policijsku pratnju, jer su ranije bile \u017ertve ozbiljnih napada i prijetnji zbog istraga korupcije i kriminala na visokom nivou.<\/p>\n

\u201eTokom 2025. taj status je dobila i tre\u0107a novinarka kojoj je taj vid obezbje\u0111enja ukinut tokom ove godine iako nijesu promjenjene okolnosti u odnosu na vrijeme kad je dobila obezbje\u0111enje\u201c, precizirala je Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107 dodaju\u0107i da je policija tokom godine postupala po ukupno \u0161est zahtjeva za individualnu procjenu ugro\u017eenosti bezbjednosti novinara.<\/p>\n

Navela je da posebne servise podr\u0161ke za medijske radnike koji su izlo\u017eeni napadima i prijetnjama nude uglavnom organizacije civilnog dru\u0161tva, dok zaposleni u medijima to isti\u010du kao najpotrebniju uslugu.<\/p>\n

\u201eI Sindikat medija nudi besplatnu pravnu i psiholo\u0161ku pomo\u0107 i tokom 2025. godine tim povodom je pru\u017eeno vi\u0161e od 160 individualnih terapijskih sesija, ali i vi\u0161e desetina usluga koje se ti\u010du besplatne pravne pomo\u0107i na svim nivoima\u201c, rekla je.<\/p>\n

Ona je kazala i da nema stvarnih pomaka kada je u pitanju odnos predstavnika politi\u010dkih partija ili javnih zvani\u010dnika prema medijima, a da trend kritikovanja medija ili novinara zbog neslaganja sa ure\u0111iva\u010dkom politikom medija za koji rade i dalje traje.<\/p>\n

\u201eNajdrasti\u010dniji slu\u010daj napada na fotoreportere pro\u0161ao je bez osude krajnje desno orjentisanih partija kojima pripada i predsjednik Skup\u0161tine Crne Gore\u201c, dodala je Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Prema njenim rije\u010dima, zabilje\u017een je rast broja online uznemiravanja medijskih radnika, sa devet takvih slu\u010dajeva u 2024. godini, na 16 u 2025. godine, od kojih su 7 bile prijetnje po \u017eivot i fizi\u010dku bezbjednost.\u00a0 Za neke slu\u010dajeve dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo je procijenilo da nemaju elemente krivi\u010dnog djela, a neki su procesuirani, dok su neki jo\u0161 u policijsko-tu\u017eila\u010dkoj obradi.<\/p>\n

\u201eKada su u pitanju prijetnje po \u017eivote i fizi\u010dku bezbjednost novinara u ovoj kategoriji je registrovan zna\u010dajan porast broja slu\u010dajeva u odnosu na prethodnu, 2024. godinu, i ukupno je zabilje\u017eeno osam takvih slu\u010dajeva, od kojih je pet prema \u017eenama. S druge strane, u 2025. godini do\u0161lo je do smanjenja broja stvarnih napada i zabilje\u017eena su dva takva incidenta\u201c, kazala je.<\/p>\n

Medijski radnici potpla\u0107eni i preoptere\u0107eni, i dalje postoje zabranjene teme<\/strong><\/p>\n

Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107 je podsjetila na nalaze SMCG-a i Misije OEBS-a da u Crnoj Gori troje od \u010detvoro zaposlenih u medijima i dalje prima platu manju od dr\u017eavnog prosjeka.<\/p>\n

\u201ePodaci o radnom vremenu ukazuju na veliku preoptere\u0107enost jer skoro tre\u0107ina ispitanika\u00a0 ka\u017ee da obi\u010dno radi du\u017ee od osam sati dnevno, a oko \u010detvrtina navodi da rade prekovremeno nekoliko puta sedmi\u010dno. Tvrde da se taj rad u gotovo 40 odsto slu\u010dajeva ne ispla\u0107uje redovno\u201c, kazala je.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Navela je da u Crnoj Gori nema Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za sektor medija, podsje\u0107aju\u0107i da je SMCG nedavno opet inicirao pregovore i iza\u0161ao sa novim predlogom teksta GKU. Na nivou medija kolektivne ugovore imaju samo javni emiteri i to RTCG, RTV Budva i RTV Pljevlja.<\/p>\n

\u201eNakon izuzetno tenzi\u010dnih pregovora koji su trajali du\u017ee od godinu, prije nekoliko dana potpisan je novi kolektivni ugovor za javni servis. Ujedno to je, prema na\u0161im informacijama, jedini medij koji je svoje zaposlene zbog nepostojanja OKU zakinuo za uve\u0107ane dnevnice za rad nedjeljom u maju 2026\u201c, rekla je.<\/p>\n

Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107 je ukazala da, u ve\u0107ini privatnih medija, ne postoje jasna interna pravila koja bi definisala razdvojenost redakcije od menad\u017ementa i marketinga, pa se njihove aktivnosti \u010desto prepli\u0107u. Zbog toga se na portalima ponekad objavljuju tekstovi koje je te\u0161ko prepoznati kao promotivne, jer ih pi\u0161u novinari ili su oblikovani i predstavljeni tako da na prvi pogled ne djeluju kao pla\u0107eni sadr\u017eaj.<\/p>\n

Novinari i dalje prijavljuju nemogu\u0107nost da se bave svim temama koje su od javnog interesa i da svaka redakcija ima odre\u0111ena ograni\u010denja koja se u ve\u0107ini slu\u010dajeva odnose na velike ogla\u0161iva\u010de i poslovne partnere medija u kojima rade, a problem su i teme koje se ti\u010du politi\u010dara ili politika sa kojima vlasnici medija imaju odre\u0111ene kontakte ili su im bliski pa se ure\u0111iva\u010dka politika na taj na\u010din i formuli\u0161e.<\/p>\n

\u201eZabranjene su teme koje se ti\u010du velikih lanaca marketa, apoteka i generalno farmaceutske industrije, kladionica, investitora od kojih Vlada ima o\u010dekivanja kao \u0161to su firme iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, i njih ne mo\u017eete na\u0107i ni u jednom mediju iako su teme koje se ti\u010du ovih ogla\u0161iva\u010da i njihovog biznisa od nesumnjivog javnog zna\u010daja\u201d, pro\u010ditala je citat iz istra\u017eivanja.<\/p>\n

Samoregulacija i dalje samo u tragovima<\/strong><\/p>\n

Istra\u017eivanje SMCG je pokazalo da je tokom 2025. godine funkcionisalo vi\u0161e od 220 medija, a da preregistracija u skladu sa novim Zakonom o medijima jo\u0161 traje.<\/p>\n

\u201eSada je predvi\u0111ena obaveza registrovanja svih portala ali i samoregulacija zbog \u010dega je broj medija koji su uredili taj segment drasti\u010dno pove\u0107an. U Medijskom samoregulatornom savjetu bilo je okupljeno svega 17 medija a sada ih je \u010dak 77, samoregulatorni savjet za lokalnu \u0161tampu okuplja jo\u0161 \u0161est medija, dok ombudsmane ima 18 medija\u201c, kazala je Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ipak, prema njenim rije\u010dima, samoregulacija postoji samo u tragovima, prigovori su rijetki a iz odgovora na progovore se vidi da uredni\u0161tvo i novinari tome ne pridaju zna\u010daj i da utvr\u0111ivanje kr\u0161enja Eti\u010dkog kodeksa ne nosi bilo kakve posljedice niti promjene, odnosno da sve ostaje bez efekta.<\/p>\n

\u201eTo je naro\u010dito vidljivo kada je u pitanju samoregulacija u javnom servisu, gdje nema nikakvih pomaka kada ombudsman utvrdi kr\u0161enje Eti\u010dkog kodeksa i osnovnih pravila profesije\u201c, dodala je Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107.<\/p>\n

Ona je kazala da je tokom 2025. godine AMU izrekla 80 upozorenja emiterima, do kojih se do\u0161lo kroz postupke po slu\u017ebenoj du\u017enosti ili po prigovorima, \u010detiri nov\u010dane kazne, kao i pet mjera privremenog i tri mjere trajnog oduzimanja odobrenja za emitovanje. Nije bilo zna\u010dajnih primjedbi na njihov rad.<\/p>\n

\u201ePrema podacima iz osnovnih sudova tokom godine pokrenuto je \u0161est postupaka, od kojih je jedna tu\u017eba\u00a0 povu\u010dena, zbog povrede prava li\u010dnosti gdje su tu\u017eeni novinari i mediji, \u0161to je drasti\u010dan pad u odnosu na 2024. godinu kada ih je registrovano 31. Ta\u010dnije, Osnovni sud u Kola\u0161inu primio je dvije tu\u017ebe od kojih je jedna povu\u010dena, dok su osnovni sudovi u Baru, Danilovgradu, Kotoru i Podgorici primili po jednu tu\u017ebu\u201c, kazala je.<\/p>\n

Kra\u010dkovi\u0107: Nerijetki poku\u0161aji targetiranja novinara zbog ure\u0111iva\u010dke politike medija<\/strong><\/p>\n

Predsjednik SMCG\u00a0Radomir Kra\u010dkovi\u0107<\/strong>\u00a0kazao je da je pro\u0161la godina, kao i prethodne, bila izazovna za crnogorske novinare i medijske radnike.<\/p>\n

\u201eZabilje\u017eili smo rekordan broj napada na novinare \u2013 33, zatim pritiske na sindikalne organizacije i njihove ovla\u0161\u0107ene predstavnike u javnim medijima, kao i novi trend \u2013 sve vi\u0161e tu\u017ebi protiv izvje\u0161tavanja medija koje se mogu okarakterisati kao takozvane SLAPP tu\u017ebe a \u0161to se nastavilo i u ovoj godini\u201c, rekao je Kra\u010dkovi\u0107.<\/p>\n

Dodao je da se i politi\u010dki pritisci u raznim formama nastavljaju, trend o\u0161trih kritika na rad medija od strane politi\u010dara tako\u0111e, a nerijetki su i poku\u0161aji targetiranja medija zbog njihove ure\u0111iva\u010dke politike.<\/p>\n

\u201eNovi trend je i to da nema vi\u0161e jedinstvene osude napada na novinare i medijske radnike ve\u0107 neke partije to izbjegavaju ili \u010dak otvoreno staju na stranu napada\u010da, odnosno pru\u017eaju im podr\u0161ku kad se uhapse\u201c, kazao je Kra\u010dkovi\u0107.<\/p>\n

On je kazao da ekonomski polo\u017eaj novinara ostaje tako\u0111e jedan od glavnih izazova jer velika ve\u0107ina medijskih radnika prima platu manju od prosje\u010dne u dr\u017eavi, i pored pove\u0107anja od prethodnih godina.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\u201eMi u Sindikatu medija vjerujemo da \u0107emo do kraja godine kona\u010dno uspjeti da potpi\u0161emo Granski kolektivni ugovor koji \u0107e obezbijediti pove\u0107anje najni\u017eih zarada u medijima i nova prava medijskim radnicima a podstrek za to predstavljaju dva pojedina\u010dna kolektivna ugovora koja su sklopljena u prethodnih godinu i to u Radio-Televiziji Pljevlja i Radio-televiziji Crne Gore. Vjerujemo da \u0107e tim putem krenuti i jo\u0161 neki mediji\u201c naveo je.<\/p>\n

Prema njegovim rije\u010dima, od dobrih stvari izdvaja se to \u0161to se slu\u010dajevi napada na novinare br\u017ee rje\u0161avaju nego u pro\u0161losti pa svaki slu\u010daj napada od pro\u0161le godine ima neku vrstu epiloga.<\/p>\n

\u201ePozitivno je i \u0161to je tokom pro\u0161le godine potpisan Protokol za za\u0161titu novinara od strane glavnih dr\u017eavnih institucija, predstavnika medija i Sindikata medija \u010dime su stvorene pretpostavke da bude formirana Radna grupa odnosno Mehanizam za za\u0161titu novinara koji pru\u017ea automatsku pravnu i psiholo\u0161ku podr\u0161ku napadnutim novinarima a Sindikat medija je obezbijedio i besplatnu SOS liniju za prijavu napada na novinare, prvi put u Crnoj Gori\u201c, kazao je.<\/p>\n

Non-pejper potvrdio ono \u0161to SMCG godinama pri\u010da<\/strong><\/p>\n

Osvr\u0107u\u0107i se na nalaze iz non-pejpera Evropske kojmisije, koji je objavljen ju\u010de u medijima, Kra\u010dkovi\u0107 je kazao da taj dokument u potpunosti potvr\u0111uje nalaze SMCG-a kada je u pitanju sektor medija.<\/p>\n

Kako je naveo, u dokumentu se poziva na podatke Sindikata medija, te izra\u017eava zabrinutost zbog pove\u0107anog broja napada na medijske radnike i radnice ali i njihovog lo\u0161eg socio-ekonomskog polo\u017eaja.<\/p>\n

Evropska komisija je, prema njegovim rije\u010dima, prepoznala i ograni\u010denja u socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju, kao i pritiske povezane sa sindikalnim organizovanjem.<\/p>\n

\u201eZa cjelokupnu medijsku zajednicu je zna\u010dajno \u0161to je EK prepoznala da za bolji polo\u017eaj zaposlenih nisu klju\u010dni samo zakoni koji se donose ve\u0107 cjelokupni uslovi rada\u201c, poru\u010dio je Kra\u010dkovi\u0107.<\/p>\n<\/div>\n