Doga\u0111aji iz 2022. koji su zna\u010dajano uticali na slobodu izra\u017eavanja i perspektiva za 2023.<\/i><\/p>\n
Rat u Ukrajini, (ne)sloboda medija u Bjelorusiji, borba protiv SLAPP-a i opasni zakon o dezinformacijama u Turskoj, obilje\u017eili su 2022. u Evropi i Centralnoj Aziji, pi\u0161e regionalni urednik u IFEX-u, organizaciji koja promovi\u0161e slobodu izra\u017eavanja, Cathal Sheerin. Ovi su doga\u0111aji, kako navodi Sheerin, zna\u010dajano uticali na slobodu izra\u017eavanja. U autorskom tekstu pi\u0161e i na \u0161ta treba obratiti pa\u017enju u 2023. godini.<\/p>\n
Kako pi\u0161e Sheerin, 2022. je bila godina puna doga\u0111aja koji su uticali na ljudska prava u Evropi i Centralnoj Aziji, a kao prvi navodi rusku invaziju na Ukrajinu.<\/p>\n
Prema podacima UN-a iz decembra pro\u0161le godine, rat u Ukrajini je do sada rezultirao smr\u0107u vi\u0161e od 6.800 civila i ranjavanje blizu 10.800 ljudi. Trenutni broj izbjeglica i raseljenih zbog rata prema\u0161io je 7,8 miliona.<\/p>\n
Nezavisna me\u0111unarodna istra\u017ena komisija za Ukrajinu zaklju\u010dila je u septembru da su ruske snage po\u010dinile ratne zlo\u010dine, uklju\u010duju\u0107i silovanje i seksualno zlostavljanje, proizvoljno zatvaranje, deportaciju djece u kaznene logore i na rusku teritoriju, mu\u010denje i vansudska pogubljenja.<\/p>\n
Sheerin podsje\u0107a na podatke Instituta za masovne informacije (IMI) iz Ukrajine koji je objavljivao mjese\u010dne izvje\u0161taje tokom 2022. godine u kojoj se spominje koliko je ruska invazija uticala na ukrajinsko novinarstvo. Izvje\u0161taj ovog instituta za 2022. zabilje\u017eio je 467 napada ruskih snaga na novinare i medije u Ukrajini od po\u010detka rata. Ovi napadi uklju\u010duju ubistva, ranjavanja, otmice, prijetnje smr\u0107u, granatiranje TV tornjeva i prisilno zatvaranje 216 pripadnika medija. I IMI je tako\u0111e bio meta brojnih cyber napada, a iz ove organizacije smatraju da je to bila odmazda za \u201erazotkrivanje ruskih ratnih zlo\u010dina\u201c.<\/p>\n
IFEX-a navodi se da je bio impresivan broj inicijativa koje su podnijele njihove \u010dlanice tokom protekle godine kako bi se pomoglo ukrajinskim i drugim novinarima koji rade u toj dr\u017eavi. U okviru ovih\u00a0aktivnosti<\/a>\u00a0novinarima je obezbije\u0111ena sigurnosna oprema, pomo\u0107 pri preseljenju, te prikupljanje novca.<\/p>\n Uz napad na Ukrajinu, Rusija je pokrenula i napad na slobodu izra\u017eavanja, ljudska prava i gra\u0111ansko dru\u0161tvo u svojoj zemlji, navodi se u tekstu IFEX-a. Podsje\u0107aju kako su ruske vlasti blokirale ili zabranile nekoliko nezavisnih doma\u0107ih i me\u0111unarodnih medija, da su blokirane i razne platforme dru\u0161tvenih mre\u017ea, dok je vi\u0161e od 150 me\u0111unarodnih i ruskih novinara bilo prisiljeno napustiti zemlju. Navode i da je na desetine hiljada antiratnih demonstranata uhap\u0161eno, a da su neki od njih mu\u010deni. Tako\u0111e, podsje\u0107aju na usvajanje novog zakona u Rusiji kojim se kriminalizuje \u0161irenje \u201ela\u017enih informacija\u201c o ruskoj vojsci ili njeno \u201epotkopavanje\u201c. Eksperti UN-a su ovaj zakon izme\u0111u ostalog opisali i kao zvani\u010dno odobravanje dezinformacija, a nekoliko pojedinaca, uklju\u010duju\u0107i novinare i opozicione politi\u010dare, optu\u017eeno je i\/ili zatvoreno prema ovom novom zakonu.<\/p>\n Tokom ovog perioda, Rusija je pro\u0161irila svoje ve\u0107 veliko zakonodavstvo o \u201estranom agentu\u201c koje vlasti koriste da potkopaju i uznemiravaju grupe civilnog dru\u0161tva od 2012. Prema analizi organizacije Human Rights Watch (HRW), definicija \u201estranog agenta\u201c sada je tako \u0161iroka da uklju\u010duje svaku osobu ili entitet koji se \u201euklju\u010duje u gra\u0111anski aktivizam ili \u010dak izra\u017eava mi\u0161ljenje o ruskoj politici ili pona\u0161anju zvani\u010dnika, sve dok vlasti tvrde da su pod stranim uticajem\u201c.<\/p>\n Ne nazire se trenutni kraj ruskom ratu protiv Ukrajine, pi\u0161e regionalni urednik IFEX-a. Glasovi opozicije i grupa civilnog dru\u0161tva u Rusiji \u0107e, kako dodaje, vjerovatno do\u017eivjeti poja\u010dani pritisak na njih putem zakona o stranom agentu i zakona protiv \u0161irenja la\u017enih informacija o ruskoj vojsci.<\/p>\n Prema njegovom mi\u0161ljenju, i LGBTQI+ gra\u0111anski prostor \u0107e tako\u0111e biti sve vi\u0161e ograni\u010den nakon \u0161to je predsjednik Rusije Vladimir Putin po\u010detkom decembra potpisao zakon kojim se pro\u0161iruje zabrana takozvane \u201egej propagande\u201c. Kako HRW obja\u0161njava, ovaj zakon zabranjuje gotovo svako izra\u017eavanje pripadnosti LGBTQI+.<\/p>\n <\/p>\n Bjelorusija: Suzbijanje gra\u0111anskog prostora i slobode medija<\/b><\/p>\n Uticaj ruske invazije na Ukrajinu osjetilo je i civilno dru\u0161tvo u susjednoj Bjelorusiji, gdje su antiratni demonstranti hap\u0161eni i zatvarani, \u010desto isklju\u010divo zbog komentara na dru\u0161tvenim mre\u017eama koji su kritikovali Putina i rat.<\/p>\n Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Luka\u0161enko je nastavio sa suzbijanjem kriti\u010dkih i opozicionih glasova tokom cijele godine, pi\u0161e Cathal Sheerin za IFEX.<\/p>\n Bjelorusko udru\u017eenje novinara (BAJ), kako podsje\u0107a, u svom godi\u0161njem pregledu opisalo je 2022. kao jo\u0161 jednu \u201erazornu godinu za slobodu medija\u201c. U drugoj polovini 2022. za nekoliko novinara izre\u010dene su zatvorske kazne, a do kraja godine iza re\u0161etaka je bilo vi\u0161e od 30 novinara i 1.448 politi\u010dkih zatvorenika u toj zemlji.<\/p>\n Godina je obilje\u017eena i nekim uznemiruju\u0107im zakonskim promjenama pa je tako u maju primjena smrtne kazne pro\u0161irena za djelo \u201epoku\u0161aj terorizma\u201c, dok su u decembru poslanici usvojili zakon koji bi, kada ga Luka\u0161enko potpi\u0161e, mogao da se koristi da bi se ciljali bjeloruski kriti\u010dari koji \u017eive u inostranstvu oduzimanjem dr\u017eavljanstva.<\/p>\n IFEX navodi da je u 2022. bio prepoznat i rad zagovornika ljudskih prava i slobode medija, te je Ales Bialiatski, prodemokratski aktivist i zatvorenik koji je poznat po svom radu s centrom za ljudska prava Viasna, dobio Nobelovu nagradu za mir, a da je \u010dlan IFEX-a BAJ nagra\u0111en Svjetskom nagradom za slobodu medija UNESCO\/Guillermo Cano.<\/p>\n Su\u0111enje Alesu Bialitskom i dvojici njegovih kolega iz Viasne po\u010delo je 5. januara 2023. Uhap\u0161eni su u julu 2021. u okviru \u201e\u010distke civilnog dru\u0161tva\u201c koju je, kako pi\u0161e Sheerin, proveo Luka\u0161enko, a optu\u017eeni su za \u201ekrijum\u010darenje gotovine\u201c i \u201efinansiranje grupnih akcija koje su kr\u0161ile javni red\u201c. Prijeti im kazna do 12 godina zatvora ako budu osu\u0111eni.<\/p>\n U oktobru 2022. godine, Bjelorusija se povukla iz Prvog izbornog protokola iz Me\u0111unarodnog pakta o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima, \u0161to zna\u010di da pojedina\u010dne \u017ertve kr\u0161enja ljudskih prava u Bjelorusiji, kojima je uskra\u0107ena pravda u zemlji, vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i podnijeti svoje \u017ealbe Komitetu UN-a za ljudska prava. Ova odluka stupa na snagu 8. februara 2023. godine.<\/p>\n Krajem decembra, dr\u017eavna novinska agencija objavila je tekst u kojem se sugeri\u0161e da bi Bjelorusija mogla uvesti zakon protiv \u201egej propagande\u201c koji je sli\u010dan ruskom.<\/p>\n <\/p>\n EU: Napredak protiv SLAPP-a<\/b><\/p>\n Posljednjih godina u Evropi raste odlu\u010dnost u borbi protiv strate\u0161kih tu\u017ebi protiv u\u010de\u0161\u0107a javnosti (SLAPP). To su uvredljive tu\u017ebe (naj\u010de\u0161\u0107e tu\u017ebe za klevetu) koje podnose bogati i mo\u0107ni kako bi u\u0161utkali istra\u017eiva\u010dke novinare i aktiviste.<\/p>\n Evropski anti-SLAPP pokret je 2022. godine napravio zna\u010dajan napredak, a u aprilu je Evropska komisija predlo\u017eila anti-SLAPP direktivu i preporuku dr\u017eavama \u010dlanicama.<\/p>\n U oktobru su CASE koalicija protiv SLAPP-a i Evropski centar za slobodu \u0161tampe i medija bili doma\u0107ini historijske, prve anti-SLAPP konferencije u Evropi. Nakon doga\u0111aja, koalicija CASE objavila je poziv na akciju protiv SLAPP-a,\u00a0pozivaju\u0107i vlade\u00a0<\/a>\u0161irom Evrope da odmah preduzmu zakonodavne i prakti\u010dne mjere kako bi za\u0161titile novinare i druge aktere od rastu\u0107e prijetnje od ovih tu\u017ebi.<\/p>\n Direktivu Evropske komisije protiv SLAPP-a morat \u0107e usvojiti Evropski parlament i Vije\u0107e prije nego \u0161to postane zakon Evropske unije.<\/p>\n Komitet eksperata Vije\u0107a Evrope za SLAPP dobio je zadatak da izradi nacrt preporuke o SLAPP-u do kraja 2023.<\/p>\n <\/p>\n Turska: Opasni zakon o dezinformacijama i akcije protiv LGBTQI+<\/b><\/p>\n Usred naizgled beskrajnog uznemiravanja i krivi\u010dnog gonjenja novinara i aktivista civilnog dru\u0161tva u Turskoj, dogodila su se dva posebno uznemiruju\u0107a doga\u0111aja u 2022. koji \u0107e vjerovatno imati dugoro\u010dne implikacije na slobodu izra\u017eavanja i ljudska prava op\u0107enito, pi\u0161e u regionalni urednik IFEX-a.<\/p>\n Prvi od njih desio se u oktobru kada je usvojen Zakon o dezinformacijama, \u010desto nazivan zakonom o cenzuri. Ovim zakonom \u0161irenje la\u017enih informacija je krivi\u010dno djelo za koje je zaprije\u0107ena kazna do tri godine zatvora. Grupe za ljudska prava su ukazivale na to kako bi nejasno\u0107a definicije la\u017enih informacija mogla biti zloubotrijebljena od politizovanog pravosudnog sistema Turske, kao i na to kako \u0107e vjerovatno potaknuti ve\u0107i stepen autocenzure me\u0111u gra\u0111anima i novinarima. U decembru je novinar\u00a0Sinan Aygul\u00a0<\/a>bio prva osoba koja je uhap\u0161ena po novom zakonu.<\/p>\n Drugi doga\u0111aj u Turskoj bio je, prema pisanju IFEX-a, porast homofobije. Vladaju\u0107a stranka u Turskoj je predlo\u017eila amandman na \u010dlan 41. Ustava kojim bi se definicija porodice \u201evi\u0161e uskladila s tradicionalnim vrijednostima\u201c.<\/p>\n Turska novinska agencija Bianet prenosi da \u0107e se predlo\u017eenim amandmanom iz \u010dlana 41. izbrisati fraza \u201ePorodica je temelj turskog dru\u0161tva i zasnovana je na jednakosti me\u0111u supru\u017enicima\u201c i da \u0107e biti zamijenjena sa izrazom \u201eporodicu grade mu\u0161karac i \u017eena\u201c. Jedan advokat je rekao za Bianet da amandman predstavlja vladu koja \u201epokazuje zube\u201c LGBTQI+ osobama i da je cilj raspirivanje homofobi\u010dne mr\u017enje.<\/p>\n Izvje\u0161taj ILGA-Europe za 2022. o situaciji za LGBTQI+ osobe u Evropi pokazuje da je Turska druga najgora zemlja u regionu za prava LGBTQI+.<\/p>\n Predsjedni\u010dki i parlamentarni izbori u Turskoj zakazani su za juni 2023. godine, kada se o\u010dekuje da \u0107e biti odr\u017ean i referendum o izmjeni \u010dlana 41. Vrlo je vjerovatno, kako pi\u0161e Cathal Sheerin, da \u0107e neprijateljska retorika usmjerena prema LGBTQI+ osobama \u2013 grupu koju je u novembru ministar unutra\u0161njih poslova okarakterizirao kao \u201ekulturni terorizam\u201c \u2013 pove\u0107avati kako se bude pribli\u017eavao dan glasanja.<\/p>\n Sli\u010dno tome, kurdski novinari i umjetnici mogli bi se na\u0107i na meti vlasti u narednim mjesecima. Nastavit \u0107e se trend iz 2022. kada je dolazilo do masovnih hap\u0161enja novinara iz kurdskih medija i nastavak zabrane muzi\u010dkih koncerata kurdskih izvo\u0111a\u010da.<\/p>\n Jo\u0161 se ne zna kakav \u0107e uticaj na autocenzuru imati Zakon o dezinformacijama iz 2022. u Turskoj, ali razumno se bojati da \u0107e biti upotrijebljen protiv kriti\u010dara vlade dok zemlja ide ka izborima, \u0161to predstavlja ozbiljan izazov za pristup ta\u010dnim informacijama.<\/p>\n