{"id":54068,"date":"2023-07-06T15:23:41","date_gmt":"2023-07-06T13:23:41","guid":{"rendered":"https:\/\/safejournalists.net\/?p=54068"},"modified":"2023-07-13T15:25:13","modified_gmt":"2023-07-13T13:25:13","slug":"medijski-pluralizam-u-opasnosti-europa-treba-jaci-europski-akt-o-slobodi-medija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/safejournalists.net\/sr\/medijski-pluralizam-u-opasnosti-europa-treba-jaci-europski-akt-o-slobodi-medija\/","title":{"rendered":"Medijski pluralizam u opasnosti: Europa treba ja\u010di Europski akt o slobodi medija"},"content":{"rendered":"

Rezultati istra\u017eivanja\u00a0Monitoringa medijskog pluralizma (MPM) 2023.<\/a>\u00a0potvr\u0111uju pad medijskog pluralizma u Europi. Od 32 analizirane zemlje (27 dr\u017eava \u010dlanica EU i pet zemalja kandidatkinja), jedva sedam predstavlja zadovoljavaju\u0107u situaciju. Za Europsku federaciju novinara (EFJ), ova nova studija potvr\u0111uje hitnu potrebu za zna\u010dajnim ja\u010danjem odredbi Europskog\u00a0zakona o slobodi medija (EMFA)<\/a>\u00a0, koji trenuta\u010dno razmatra Europski parlament.<\/p>\n

\u201cOva znanstvena studija pravo je upozorenje europskim vladama koje upravo rade na\u00a0\u00a0razvodnjavanju EMFA-<\/a>\u00a0e, ovo su pravi dokazi da se akt treba znatno oja\u010dati\u201d, rekla je Maja Sever, predsjednca EFJ-a. \u201cRazmislite samo: vlade predla\u017eu legalizaciju \u0161pijuniranja novinara upravo u trenutku kada MPM pokazuje iznimnu ranjivost europskih novinara u smislu digitalne sigurnosti. Ovo je nadrealno!<\/p>\n

Sna\u017eno poti\u010demo Europski parlament i Europsku komisiju da oja\u010daju EMFA-u, ne samo kako bi zajam\u010dili za\u0161titu novinarskih izvora, ve\u0107 i kako bi istinski za\u0161titili autonomiju redakcija, medijski pluralizam, neovisnost javnih medija od politi\u010dke mo\u0107i i neovisnost privatnih medija od uplitanja vlasnika medija i ogla\u0161iva\u010da. Krajnje je vrijeme da EU gra\u0111anima Europe zajam\u010di pristup besplatnim, pouzdanim i neovisnim informacijama\u201d.<\/p>\n

Najnovije izvje\u0161\u0107e MPM-a pokazuje sveukupno pogor\u0161anje situacije medijskog pluralizma diljem Europe. Studija procjenjuje rizike za pluralizam medija, dokumentira zdravlje medijskih ekosustava, detaljno iznose\u0107i prijetnje pluralizmu i slobodi medija. Rezultati pokazuju da nijedna od analiziranih zemalja nije slobodna od rizika za medijski pluralizam. Samo je sedam zemalja u op\u0107enito povoljnoj situaciji: Njema\u010dka, \u0160vedska, Nizozemska, Danska, Belgija, Francuska i Litva.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de novinarske profesije, standarda i za\u0161tite, izvje\u0161\u0107e MPM-a navodi da, dok se fizi\u010dka sigurnost op\u0107enito pobolj\u0161ala, uglavnom zbog jenjavanja pandemije COVID-19 i manjeg broja prosvjeda povezanih s napadima na novinare, \u201conline zlostavljanje je u stalnom porastu, \u010desto iz redova politi\u010dke elite, koja bi trebala pomo\u0107i u stvaranju sigurnih i povoljnih uvjeta za neovisno novinarstvo (\u2026). Uvjeti rada tako\u0111er su ostali problemati\u010dni u nekoliko procijenjenih zemalja, pri \u010demu su novinari bili prisiljeni postati samozaposleni, iako priroda njihova posla za medijske ku\u0107e pokazuje sve elemente standardnog zaposlenja. (\u2026) 2022. nijedna dr\u017eava nije usvojila pravni okvir protiv strate\u0161kih tu\u017ebi protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP),<\/p>\n

Evo nekih od najzanimljivijih nalaza iz izvje\u0161\u0107a\u2026<\/p>\n

Za\u0161tita prava na informaciju. \u201cSituacija u nekoliko dr\u017eava \u010dlanica EU-a i zemalja kandidatkinja se promijenila. (\u2026) Sedamnaest zemalja ocijenjeno je kao srednje rizi\u010dne: Albanija, Austrija, Bugarska, Hrvatska, Estonija, Gr\u010dka, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Crna Gora, Poljska, Portugal, Rumunjska, Srbija, Slovenija i Republika Sjeverna Makedonija. Godine 2021. samo su \u0160panjolska i Turska ocijenjene kao visokorizi\u010dne, a 2022. pridru\u017eili su im se Cipar i Ma\u0111arska.<\/p>\n

Uvjeti rada novinara. \u201cPristojni radni uvjeti su klju\u010dni jer \u0161tite novinare od politi\u010dkih i poslovnih utjecaja i obeshrabruju cenzuru i autocenzuru. Unutar ovog pokazatelja samo su Danska, Njema\u010dka, Irska i \u0160vedska ocijenjene kao niski rizik. (\u2026) Me\u0111u zemljama koje su ocijenjene visokim rizikom, Hrvatska, Ma\u0111arska, Crna Gora i Rumunjska imale su 97%, \u0161to je najve\u0107a mogu\u0107a razina rizika.<\/p>\n

Fizi\u010dka sigurnost novinara. Pet zemalja ocijenjeno je kao visokorizi\u010dne: Albanija, Gr\u010dka, \u0160vedska, Nizozemska i Turska.<\/p>\n

Digitalna sigurnost. \u201cMre\u017eno zlostavljanje novinara u porastu je u mnogim procijenjenim zemljama. (\u2026) Uznemiravanje na internetu \u010desto ostaje neprijavljeno i, stoga, postoji podcjenjivanje razmjera problema.\u201d<\/p>\n

Transparentnost vlasni\u0161tva medija. Prema ovom pokazatelju, devet zemalja ima visok rizik: Albanija, Cipar, Finska, Ma\u0111arska, Rumunjska, Slovenija, \u0160panjolska, \u010ce\u0161ka i Nizozemska.<\/p>\n

Mno\u0161tvo pru\u017eatelja medija. \u201cOvo je najvi\u0161a razina rizika me\u0111u 20 pokazatelja na MPM-u. Iako je koncentracija mo\u0107i utjecanja na javno mnijenje od strane malog broja aktera prepoznata kao potencijalni rizik u mnogim zemljama EU-a, a mnoge od njih imaju posebne regulatorne okvire za sprje\u010davanje ili smanjenje toga, tendencija je i dalje prema visokom riziku. Koncentracija u medijskom sektoru \u010dest je trend koji potje\u010de iz strukturnih karakteristika medijskih tr\u017ei\u0161ta i dodatno se pove\u0107ao posljednjih godina. (\u2026) Nijedna zemlja nije pod niskim rizikom; \u010detiri zemlje su pod srednjim rizikom, dok je preostalih 28 zemalja pod visokim rizikom.\u201d<\/p>\n

Uredni\u010dka neovisnost o utjecaju komercijale i vlasnika. \u201cZabrinjavaju\u0107i rezultati odra\u017eavaju \u010dinjenicu da reklamni sadr\u017eaji nisu uvijek obuhva\u0107eni propisima i da su mnoge redakcije jo\u0161 uvijek financijski ranjive, dok su, u mnogim zemljama, politi\u010dki i ekonomski interesi isprepleteni, \u0161to destimulira vlasnike da daju dovoljnu slobodu urednicima i novinarima. (\u2026) Samo \u010detiri zemlje ocijenjene su kao zemlje s niskim rizikom prema ovom pokazatelju: Njema\u010dka, Luksemburg, Portugal i Nizozemska\u201d.<\/p>\n

Politi\u010dka neovisnost medija. Jedanaest je zemalja u visokorizi\u010dnom pojasu: sedam \u010dlanica EU (Hrvatska, Cipar, Ma\u0111arska, Malta, Poljska, Rumunjska i Slovenija) i \u010detiri zemlje kandidatkinje (Albanija, Crna Gora, Srbija i Turska).<\/p>\n

Uredni\u010dka autonomija. U zoni visokog rizika nalazi se 13 zemalja: devet \u010dlanica EU (Bugarska, Hrvatska, Gr\u010dka, Ma\u0111arska, Litva, Malta, Poljska, Rumunjska i \u0160panjolska) i \u010detiri zemlje kandidatkinje (Albanija, Crna Gora, Srbija i Turska).<\/p>\n

Neovisnost medijskih javnih servisa.Postoji 14 zemalja koje su registrirane kao visokorizi\u010dne: Bugarska, Cipar, Ma\u0111arska, Italija, Malta, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slova\u010dka, Slovenija, \u0160panjolska, \u010ce\u0161ka i Turska. U 11 zemalja postoji visokorizi\u010dna procjena pravnog okvira za postupke imenovanja i razrje\u0161enja koji se odnose na upravljanje PSM-om. \u201cTih 11 zemalja su: Bugarska, Hrvatska, Cipar, Gr\u010dka, Ma\u0111arska, Italija, Malta, Poljska, Slova\u010dka, Slovenija i Turska. Uz ovih 11 zemalja, stvarna praksa imenovanja i razrje\u0161enja rukovodstva PSM-a, te politi\u010dka neovisnost procesa, tako\u0111er je pod velikim rizikom u Austriji, Crnoj Gori, Rumunjskoj, Srbiji i \u0160panjolskoj. S obzirom na dru\u0161tvenu ulogu i misiju javnih servisa od javnog interesa, ovo je zabrinjavaju\u0107a situacija koja se godinama nije popravila\u201d.<\/p>\n

U svojim zaklju\u010dcima\u00a0MPM izvje\u0161\u0107e<\/a>\u00a0poziva dr\u017eave i javne vlasti:<\/p>\n