Na Međunarodni Dan žena, SafeJournalists mreža ukazuje na to da je položaj novinarki na Zapadnom Balkanu i dalje težak. Iako novinarke obično rade pod sličnim uslovima kao njihove muške kolege, čini se da i dalje postoji rodni jaz, te da na nekim pozicijama u medijskom sektoru novinarke još uvek zarađuju manje od svojih muških kolega, a manje ih je i na rukovodećim pozicijama u medijima. Često novinarke nemaju odgovarajuće ugovore o radu i samim tim ne mogu da ostvare prava na zdravstvenu zaštitu.
Žene u medijima su takođe izložene uvredama i prijetnjama na društvenim mrežama, koje su često seksističke i zasnovane na rodnim stereotipima, što utiče na njihov lični i profesionalni ugled, a ovi pritisci često ostaju neprijavljeni zbog straha od ponovnih napada.
Iako novinarke u Albaniji nastavljaju da prijavljuju seksualno uznemiravanje, onlajn nasilje i kampanje klevetanja kao najčešće oblike rodno zasnovanog pritiska sa kojima se suočavaju, neki slučajevi ipak ostaju neprijavljeni jer mnoge novinarke osjećaju da njihove pritužbe neće biti shvaćene ozbiljno ili da će se suočiti sa odmazdom zbog toga što su progovorile. Štaviše, sve je veća zabrinutost zbog rodnih dezinformacija i nasilja na internetu nad novinarkama.
Kako navode novnarke iz Albanije, one su prijavile da su na društvenim mrežama primale veći broj mizoginih i pretećih komentara, pri čemu su neki komentari eksplicitno nasilni ili seksualne prirode. Ova vrsta uznemiravanja i dezinformacija na mrežama štetiti karijeri žena jer ih može obeshrabriti da se bave određenim pričama ili da preuzmu određene uloge u medijskoj industriji.
U Severnoj Makedoniji opšta ocjena je da se položaj novinarki u redakcijama ne razlikuje mnogo od položaja muških kolega. Međutim, činjenica je da novinari često ne prepoznaju rodnu diskriminaciju i nepovoljan položaj žena u odnosu na muškarce na radnom mestu. U slučajevima izvještavanja o osetljivim temama, novinarke trpe uvrede i ponižavanja koji uništavaju njihov lični i profesionalni ugled, pri čemu se kvalifikacije odnose isključivo na žene, u pežorativnom smislu, na osnovu predrasuda i rodnih stereotipa, navode iz Udruženja novinara Makedonije (AJM).
Kako kažu, čini se da se uznemiravanje, prijetnje i pritisci na mrežama češće dešavaju ženama jer je okruženje i dalje takvo da novinarke trpe veće uvrede, za razliku od svojih kolega, samo zato što su žene. Manje je verovatno da će komentari i/ili poruke kritikovati njihov profesionalni učinak, za razliku od njihovog fizičkog izgleda ili privatnog života.
Iako u posljednje vrijeme nema veće razlike između broja napada i prijetnji upućenih muškarcima i ženama u Hrvatskoj, primjećeno je da su ženama upućene oštrije i grublje prijetnje, kao i da su u poslednjih nekoliko godina češće bile žrtve fizičkih napada.
Novinarke obično rade pod sličnim uslovima kao njihove muške kolege, međutim, čini se da i dalje postoji rodni jaz, te da na nekim pozicijama u medijskom sektoru novinarke i dalje zarađuju manje u odnosu na muškarce. Atipične radnice, poput frilenserki, često nemaju prava kao što su trudničko i porodiljsko, jer nemaju ugovor o radu.
Udruženje novinara Kosova zabrinuto je povećanim brojem napada na novinare na Kosovu, posebno uznemirujućim trendom ciljanja novinarki. Oni navode da su žene često lakša meta i da je potrebno zaštititi njihovu bezbjednost i prava. Pozivaju sve novinare, posebno žene, da prijave sve napade ili pretnje sa kojima se suočavaju radi brze akcije i podrške.
Novinarke u Srbiji su manje napadane i manje im je prijećeno nego njihovim kolegama novinarima, ali su te prijetnje izuzetno žestoke i teške. Novinarke su posebno targetirane u onlajn sferi, gde su prijetnje praćene mizoginim uvredama i tretmanom upravo zbog toga što su žene. Prijetnje su izuzetno grube, komentariše se njihov izgled, njihovi stavovi u odnosu na osjetljiva pitanja, a na udaru su posebno novinarke koje komentarišu odnos prema ženama i LGBT grupama.
Novinarke teže prolaze kroz procese pred nadležnim organima, koji su veoma grubi u ophođenju prema njima, ne poštuju pravo privatnosti, izložene su u postupcima bespotrebnim i posebno opasnim kontaktima sa onima koji im prijete, a sa druge strane trpe pritiske i okoline, kolega, često i porodice i prijatelja, koji ih smatraju djelom odgovornim za ono što im se dešava. To je jedan od razloga što brojne novinarke odustaju od prijava pretnji nadležnim organima.
Kako navode iz Udruženja BH novinari, u Bosni i Hercegovini posebno zabrinjava činjenica da iza verbalnih prijetnji i napada često stoje osobe na visokim javnim funkcijama, kao što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji se ističe u negativnom kontekstu i kao „rekorder“ u broju napada na novinarke, mizoginim komentarima i brutalnim kršenjima ženskih ljudskih prava. Ni u jednom slučaju prijetnji iza kojih stoji Milorad Dodik nadležni pravosudni organi ili vladine institucije poput Gender centra Republike Srpske ili Agencije za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine nisu reagovale po službenoj dužnosti, niti su preduzele bilo kakve zakonske mjere za zaštitu novinarki.
Ozbiljan problem u BiH postoji u zaštiti novinarki u slučajevima online nasilja i prijetnji jer nijedna optužnica nije podignuta protiv osoba ili više njih koje dugotrajnim targetiranjem novinarki, govorom mržnje i verbalnim uvredana na rodnoj osnovi dovode u pitanje sigurnost novinarki, kao i njihov profesionalni i ljudski integritet.
Sindikat medija Crne Gore (TUMM) u 2023. godini dokumentovao je 6 alarmantnih napada i prijetnji usmjerenih na hrabre žene u medijskoj industriji u Crnoj Gori. Ovo je uključivalo i prvi slučaj seksualnog uznemiravanja u ovom sektoru.
Status žena u novinarstvu u Crnoj Gori i dalje stagnira, iako one čine većinu medijskog osoblja, navode iz Sindikata. U istraživanju ove organizacije ističu se izazovi sa kojima se suočavaju žene u uspostavljanju ravnoteže između svog ličnog i profesionalnog života, često pogoršani nedostatkom podrške uredništva i kolega. Sindikat medija Crne Gore poziva novinare i medijske radnike da se ujedine u borbi da svaki novinar, bez obzira na rod, može da radi bez straha od uznemiravanja ili nasilja. „Hajde da zajedno stvorimo bezbjednije okruženje sa više poštovanja za sve”, poručili su iz Sindikata.
SafeJournalists mreža je prošle godine na Međunarodni Dan žena pokrenula kampanju „Novinarke u prvim redovima“ (women.safejournalists.net) čiji je cilj bio ukazivanje na položaj žena u novinarstvu i njihovu izloženost napadima i prijetnjama.
U bazi napada i prijetnji novinarima i drugim medijskim radnicima koju vodi mreža, od 2016. godine registrovano je više od 1650 slučajeva. Iz godine u godinu povećavao se broj prijetnji i napada usmjerenih na novinarke i medijske radnice. Zbog toga je SafeJournalists mreža odlučila da pokrene kampanju u okviru koje je organizovana prva online izložba, gde četrnaest novinarki iz zemalja Zapadnog Balkana koje su doživele diskriminaciju, pritiske, prijetnje, pa čak i fizičke napade, priča svoje priče.
SafeJournalists mreža ostaće posvećena praćenju, analiziranju i izvještavanju o kršenju prava novinarki s ciljem zaštite njihove sigurnosti.
Izložbu „Novinarke u prvim redovima“ pogledajte na stranici https://women.safejournalists.net/
Pridružite nam se u zalaganju za bezbednost i dostojanstvo novinarki!