Na Međunarodni dan žena, 8. ožujka, mreža SafeJournalists podsjeća da se položaj novinarki na Zapadnom Balkanu nije značajno promijenio u odnosu na prethodnu godinu. Najčešći napadi događaju se na internetu, osobito na društvenim mrežama, gdje su novinarke ne samo izložene brojnim uvredama na temelju spola, već su i preplavljene izravnim prijetnjama. Seksističke uvrede, mizogini komentari i dugotrajne ciljanje kampanje protiv novinarki prisutni su u svim zemljama Zapadnog Balkana. Iskustvo je pokazalo da je najbolja obrana i dalje javno iznošenje prijetnji te podrška redakcija, novinarskih udruga i društva. Udruga novinara Kosova osnovala je i Mrežu novinara Kosova s ciljem jačanja podrške i zagovaranja bolje zaštite novinarki.
Unatoč činjenici da žene čine većinu medijskih radnika, one se i dalje suočavaju s nepovoljnim položajem, nižim plaćama i nedostatkom institucionalne podrške u suočavanju s rodno uvjetovanim nasiljem i pritiscima na radnom mjestu, a mnoge se bore s usklađivanjem zahtjevnih karijera i obiteljskih obaveza.
Hrvatska ima priliku poboljšati položaj novinarki—do sredine 2026. godine obvezna je provesti Direktivu (EU) 2023/970 o jačanju primjene načela jednake plaće za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti za žene i muškarce kroz transparentnost plaća i mehanizme provedbe.
Izvan sustava odgovarajuće zaštite nalaze se slobodne novinarke koje i dalje nemaju pristup određenim pravima, poput rodiljnog dopusta, zbog nepostojanja ugovora o radu.
Mreža SafeJournalists i dalje će biti posvećena praćenju, analizi i izvještavanju o kršenjima prava novinarki kako bi se zaštitila njihova sigurnost. U okviru mreže provodi se regionalno istraživanje Analiza kršenja prava novinarki i medijskih radnica, s ciljem prikupljanja relevantnih podataka i izrade izvješća koje će pružiti kvalitativnu analizu kršenja prava novinarki i medijskih radnica. Izvješća će također sadržavati pregled učestalosti rodno uvjetovanog nasilja u svakoj zemlji, kao i utjecaj takvog nasilja na novinarke, s posebnim naglaskom na tehnologije koje olakšavaju nasilje nad ženama, ulogu medijskih poslodavaca i organizacija u odgovoru na nasilje, zaštitne mehanizme te učinkovitost pravosudnih institucija i zakonskih reformi.
Slobodni i neovisni mediji ne mogu postojati bez ravnopravnosti spolova i sigurnosti svih medijskih profesionalaca. Mreža SafeJournalists poziva sve nadležne institucije, medijske organizacije, kreatore javnih politika i širu javnost da poduzmu konkretne mjere koje bi doprinijele većoj sigurnosti novinarki i poboljšanju njihovih radnih uvjeta. Također, pozivamo novinarke da prijave sve prijetnje koje prime.
Novinarke u Albaniji suočavaju se sa sigurnosnim rizicima, posebno u obliku rodno uvjetovanog uznemiravanja, online zlostavljanja i ciljanih kampanja blaćenja. Nerazmjerno su izložene seksističkim napadima, zastrašivanju i prijetnjama, često kao posljedica njihovog izvještavanja o osjetljivim temama poput korupcije, organiziranog kriminala i rodnih prava. Online uznemiravanje predstavlja veliki problem, pri čemu se društvene mreže često koriste za diskreditaciju i zastrašivanje novinarki. Osim toga, verbalno zlostavljanje i prijetnje nasiljem od strane javnih osoba, političkih aktera i anonimnih izvora doprinose neprijateljskom radnom okruženju, što dovodi do autocenzure i psihološkog stresa. Unatoč tim izazovima, ne postoje prilagođeni zaštitni mehanizmi za novinarke u Albaniji, a strukture podrške ostaju slabe, ograničavajući njihovu mogućnost sigurnog prijavljivanja takvih incidenata. Jačanje institucionalnih odgovora, pravne zaštite i mjera digitalne sigurnosti, zajedno s osiguravanjem pristupa specijaliziranim uslugama podrške, ključno je za stvaranje sigurnijeg i inkluzivnijeg medijskog okruženja za novinarke.
U Bosni i Hercegovini broj novinarki koje su doživjele rodno uvjetovano nasilje ili prijetnje porastao je u odnosu na prethodne godine. Najveći problem je nemogućnost sprječavanja i zaštite od napada kroz institucionalni i pravni sustav, zbog neusklađenosti zakonodavstva s međunarodnim instrumentima. Online nasilje nije prepoznato u zakonima i predstavlja jedan od najčešćih oblika nasilja s kojima se novinarke u Bosni i Hercegovini suočavaju. Verbalne prijetnje, mizogini komentari i kršenja ljudskih prava žena i dalje vrlo često dolaze od osoba na pozicijama moći. Pravni sustav je spor, a procesuiranje napada traje dugo. Zbog toga novinarke ne prijavljuju uvijek napade.
Iako je od početka 2025. godine zabilježen pad broja napada na novinarke u Hrvatskoj, situacija i dalje nije zadovoljavajuća. Primijećeno je da su prijetnje upućene ženama često ozbiljnije prirode u usporedbi s onima usmjerenima prema muškarcima. Osim toga, u posljednjim su godinama žene sve češće žrtve fizičkih napada. Što se tiče radnih uvjeta, novinarke u Hrvatskoj uglavnom rade pod sličnim okolnostima kao i njihovi muški kolege. Međutim, rodna nejednakost u plaćama i dalje postoji, osobito na određenim pozicijama unutar medijskog sektora, gdje novinarke zarađuju manje od muškaraca. Ipak, očekuje se da će se ovaj trend prekinuti najkasnije do sredine 2026. godine, kada Republika Hrvatska bude obvezna provesti spomenutu Direktivu. Atipični radnici, poput freelance novinara, posebno su ranjivi, često nemajući pristup određenim pravima, poput porodiljnog dopusta, zbog nepostojanja ugovora o radu. Ovo je dio šireg problema nesigurnosti zaposlenja u medijskom sektoru.
Pogoršanje položaja novinarki u redakcijama i sve veći rizici s kojima se suočavaju tijekom izvještavanja predstavljaju poseban problem na Kosovu. Tijekom protekle godine uvjeti za sigurno izvještavanje su se pogoršali, čime su novinarke postale još ranjivije na prijetnje i napade. Zato je iznimno važno da novinarke prijave svaku prijetnju koju prime kako bi nadležna tijela mogla osigurati njihovu zaštitu i sigurnost. Kao odgovor na sve veće prijetnje novinarkama, Udruženje novinara Kosova (AJK) osnovalo je Mrežu novinarki Kosova s ciljem jačanja podrške i zagovaranja, a povodom Dana žena organizira i regionalnu konferenciju u Prištini.
Žene u medijima u Crnoj Gori i dalje su izložene nasilju, diskriminaciji i profesionalnoj nesigurnosti. Unatoč tome što je u medijima zaposleno više žena nego njihovih muških kolega, novinarke se i dalje suočavaju s nejednakim prilikama, nižim plaćama i nedostatkom institucionalne podrške u slučajevima rodno uvjetovanog nasilja i pritisaka na radnom mjestu. Mnoge novinarke teško usklađuju zahtjevne karijere s obiteljskim obavezama, dok su uredničke i rukovodeće pozicije još uvijek pretežno u rukama muškaraca. Potrebne su konkretne mjere u Crnoj Gori kako bi se novinarkama osigurala zaštita, jednake plaće i prilike te sigurnije radno okruženje.
Novinarke u Sjevernoj Makedoniji suočavaju se s brojnim izazovima koji odražavaju globalne trendove, ali također imaju specifične karakteristike koje im dodatno otežavaju profesionalni rad. Često su izložene prijetnjama kada izvještavaju o političkim pitanjima, korupciji ili ljudskim pravima. Online platforme i društvene mreže koriste se za agresivne napade i digitalni progon, što otežava praćenje i sankcioniranje nasilja. U mnogim slučajevima komentari i prijetnje koje primaju imaju izrazito seksističku i uvredljivu prirodu, uključujući pokušaje da ih se ušutka diskreditiranjem na temelju njihovog spola. Iako su pojačani napori za rješavanje ovog problema, primjerice kroz inicijative za jačanje sigurnosti medijskih radnika i suradnju s međunarodnim organizacijama, izazovi i dalje ostaju. Politički utjecaji igraju značajnu ulogu u stvaranju pritisaka na novinarke, posebno kada istražuju pitanja od javnog interesa koja uključuju korupciju i zlouporabu moći. U takvim slučajevima, novinarke su izložene ozbiljnim prijetnjama od strane politički motiviranih pojedinaca i struktura, što dodatno pogoršava njihovu profesionalnu sigurnost. Njihova ranjivost dodatno je pojačana ekonomskom nestabilnošću.
Novinarke u Srbiji izložene su težim oblicima napada i pritisaka u usporedbi sa svojim muškim kolegama. Većina napada i dalje se događa na internetu, osobito na društvenim mrežama, gdje su, osim izravnih prijetnji, zasute brojnim uvredama i zastrašivanjem temeljenim na spolu, seksizmu i drugim mizoginim napadima.
Prijetnje na društvenim mrežama posebno su ozbiljne jer su novinarke najčešće izložene dugotrajnom progonu. Nažalost, policija i tužiteljstvo ne prepoznaju te napade ili ne pružaju odgovarajuću zaštitu, budući da su pod velikim utjecajem predstavnika vlasti, koji su glavni pokretači nasilja u društvu. Na televizijama s nacionalnom frekvencijom opravdavaju se i potiču rodne razlike i nasilje nad ženama, što u dijelu javnosti stvara narativ koji se protivi ravnopravnosti žena u društvu, a prenosi se kroz zastrašivanje novinarki. Zbog toga prevladava strah, novinarke se povlače i češće odustaju od prijavljivanja slučajeva. I dalje se suočavaju s velikim teškoćama zbog proceduralnih nedostataka u postupcima pred nadležnim institucijama, koje ne uspijevaju zaštititi njihovu privatnost i sigurnost. Najbolja obrana i dalje je javno iznošenje prijetnji te podrška redakcija, novinarskih udruženja i društava.
Posjetite online izložbu “Novinarke na prvoj liniji”: https://women.safejournalists.net/
Pridružite nam se u zagovaranju sigurnosti i dostojanstva novinarki!