BH novinari: Kako ojačati profesionalni integritet medija i pravosuđa

0
162

SARAJEVO, 29.11.2022. – Međusobna komunikacija i transparentnost u radu, kao i obostrano poštivanje profesionalnih i etičkih normi neophodni su za unapređenje saradnje između medija i pravosuđa, istaknuto je tokom online debate o temi “Međusektorska podrška slobodi medija/sigurnosti novinara i jačanje profesionalnog integriteta medija i pravosuđa”, koja je održana danas u organizaciji Udruženja BH novinari. Cilj debate bio je jednom mjestu okupiti predstavnike centara za edukaciju sudija i tužilaca, strukovnih udruženja sudija i tužilaca, žena u pravosuđu, udruženja glasnogovornika u tužilaštvima, advokatske komore, medijske organizacije, te udruženja novinara kako bi razmatrali pitanja međusektorske podrške, te jačanje ugleda i povjerenja u pravosudnu i medijsku zajednicu.

U posljednjih godinu dana, u skladu sa akcionim planom Komunikacijske strategije VSTV-a BiH, nastojimo vrlo intenzivno sarađivati sa medijima i sigurna sam da će to dati rezultate. Ova Strategija je zapravo polazni dokument na osnovu kojeg će pravosudne institucije razviti svoje komunikacijske strategije i jačati saradnju između pravosuđa i medija. Trenutno radimo na izmjenama i dopunama Poslovnika, a u vezi sa istupima članova VSTV-a u medijima. Tačno je da VSTV ne može ni na koji način obavezati sudove da sarađuju sa medijima, ali ih možemo obavezati da u svojim strateškim planovima jasno i konkretno definišu kakva će biti njihova komunikacija sa medijima“, rekla je Marjana Popović, šefica Kabineta Predsjedništva VSTV-a BiH.

Velimir Ninković iz Udruženja sudija RS naveo je da u samo u 13 od ukupno 82 suda u BiH postoje portparoli.

Sama ta činjenica ukazuje da saradnja između sudova i medija nije baš na zavidnom nivou. Mislim da sudovi moraju imati ravnopravne sagovornike u medijima, a mediji trebaju objektivnije informisati o stanju u pravosuđu i izbjegavati senzacionalističke naslove. Naravno, i predsjednici sudova moraju biti mnogo transparentniji i otvoreniji za medije, a na web sajtovima se trebaju objavljivati sudske odluke koje su zanimljive za širu javnost“, naglasio je Ninković.

Slavica Divjak iz Udruženja glasnogovornika u tužilaštvima BiH kaže da je jedna od osnovnih namjera ovog udruženja doprinijeti boljem radu ne samo tužilaštava,  već i sudova, te vratiti povjerenje građana u rad pravosuđa.

Jedan od načina za to je upravo poboljšanje komunikacije sa medijima, odnosno sa građanima. Organizovali smo radionice i edukacije za sve koji su zainteresovani za ovu oblast, a u saradnji sa VSTV-om radimo na jačanju tužilačkih kapaciteta i edukacije u vezi sa njihovim istupima u medijima“, navela je Divjak.

Adisa Zahiragić iz Udruženja žena sudija u BiH istaknula je da je usvajanje Komunikacijske strategije VSTV-a veoma važan korak ka unapređenju komunikacije sa medijima.

Izuzetno je značajno da se razvije saradnja između udruženja iz pravosuđa i medijskih udruženja. Ta udruženja mogu puno učiniti, između ostalog, da se ne bi dešavalo da u medijima čitamo tekstove zbog kojih ljudi iz pravosuđa osjećaju nelagodu, a sa druge strane da osiguramo da interes javnosti bude zadovoljen i da javnost zna šta se dešava u pojedinim predmetima“, kaže Zahiragić.

Novinarke Brankica Spasenić (Mondo) i Kristina Spajić-Perić (Hercegovina.info) ističu da su se okolnosti u kojima mediji rade danas znatno promijenile, a pravosuđe nema uvijek razumijevanja za te promjene.

Informacije se danas objavljuju u realnom vremenu i treba nam manje formalan odnos, koji će biti u skladu sa tim današnjim novinarstvom koje zahtijeva tu brzinu. Potreban je proaktivniji pristup sudova i tužilaštava, posebno u slučajevima koji izazivaju veliki interes javnosti“, rekla je Spasenić.

Tužiteljstva i sudovi nam nerijetko otežavaju rad uskraćivanjem bitnih informacija iz pojedinih slučajeva. Često nemaju osjećaj za to kada trebaju dati saopćenja za javnost i podijeliti određene informacije“, kaže Kristina Spajić-Perić.

Općinski sud u Tuzli radi na posebnom projektu koji se tiče unapređenja komunikacije sa medijima.

Definisali smo ciljne grupe i kreirali poruke koje želimo poslati svakoj od tih ciljnih grupa. Moramo razumjeti potrebe medija i mislim da otvorenim pristupom, kroz partnerski odnos možemo zadobiti povjerenje i medija i javnosti“, rekla je Alma Dubravić Mahovkić iz Općinskog suda u Tuzli.

Direktori centara za edukaciju sudija i tužilaca FBiH i RS-a Arben Murtezić i Tomislav Čavić naglasili su kako su ovi centri posljednjih godina otvorili vrata za medije i novinare.

Imali smo zajedničke seminare sa Udruženjem BH novinari, edukacije naših sudija i tužilaca o komunikaciji i odnosima sa javnošću i to će biti neizostavan dio našeg rada i ubuduće“, rekao je Murtezić.

Proteklih godina saradnja sa profesionalnim udruženjima novinara je bila na zavidnom nivou. Međutim, smatram da treba preduzeti aktivnosti na jačanju integriteta i medija i pravosuđa. Mislim da mediji ne rade uvijek u cilju jačanja povjerenja javnosti u rad pravosudnih institucija, a to bi nam trebao biti zajednički cilj“, kaže Čavić.

Novinarka Radija Federacije BiH i članica Upravnog odbora Udruženja BH novinari Velida Kulenović zaključila je da se pravosuđe mora angažirati da objavi pravovremene i tačne informacije kako bi bili vidljiviji u javnosti, ali i da bi spriječili da mediji objavljuju neprovjerene ili senzacionalističke tekstove.

Učesnici debate zaključili su da i mediji i pravosuđe rade u interesu javnosti, a taj zajednički cilj bi i jedni i drugi uvijek trebali imati na umu. Saradnja između medija i pravosuđa može i treba biti znatno kvalitetnija, a samo zajedničkom saradnjom ojačat će se i integritet obje profesionalne zajednice.

Ova debata je održana u okviru regionalnog projekta „Jačanje medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji” koji finansira Kraljevina Holandije, a provode Holandski helsinški odbor i Free Press Unlimited u partnerstvu sa Udruženjem/udrugom BH novinari. Pogledi, mišljenja, nalazi i zaključci ili preporuke, navedeni u ovoj debati, isključiva su odgovornost učesnika/ca debate, te ni u kom slučaju ne odražavaju stavove Kraljevine Holandije niti organizacija koje provode projekt i njihovog lokalnog partnera u Bosni i Hercegovini.