SARAJEVO, 24.12.2020. – Javnost nikada ne bi saznala za stotine afera i skandala koje nam priređuju, između ostalih i nosioci vlasti, da nije novinara i medija koji ih istražuju i objavljuju. Umjesto da ozbiljno istražene i potkrijepljene priče dobiju sudski epilog, oštrica je sve češće okrenuta upravo ka novinarima koji intenzivno trpe prijetnje ili fizičke napade. Posljednji primjer je anonimna prijetnja redakciji „Nezavisnih novina“, koja je ponovo unijela nemir među novinarsku zajednicu.
Kada vam neko poruči da ćete biti mrtvi, to morate da shvatite ozbiljno, kaže glavna urednica „Nezavisnih novina“. Sandra Gojković Arbutina primjećuje da je, za razliku od ranijih sličnih situacija, među novinarima redakcije koju vodi prisutan dodatni nemir, jer se neko potrudio da pozove sa skrivenog broja i premoduliše glas kako bi zaprijetio. Policija je došla brzo nakon poziva.
„Nekako sam stekla utisak kada su uzimali izjave da je to nešto što ne bismo trebali shvatati ozbiljno, da je to svakodnevica u poslu. Međutim i ovaj put je važno da ne ostane samo na tom zapisniku. Mi imamo lokator poziva, ima načina da se to izvuče, da se pokaže ko i zašto to radi i koliko je ozbiljan u svojoj namjeri“, kaže Gojković Arbutina.
Kad god krene na posao, novinar BN televizije Vladimir Kovačević prolazi pored mjesta na kojem su ga pokušali ubiti, ispred zgrade u kojoj živi. Zahvalan je svima koji su pomogli da dvojica počinilaca završe iza rešetaka. Nije mu, međutim, jednostavno raditi uz misao o tome da je na slobodi naručilac njegovog ubistva.
„Tužilaštvo ne radi apsolutno ništa po tom pitanju. Imam osjećaj da oni su se u nekom smislu zadovoljili tom presudom i da to smatraju pobjedom, što na neki način može biti, ali to je jedna stvar, druga stvar je ko su nalogodavci. To za sada niko ne pita“, govori Kovačević.
Što više afera izlazi na vidjelo, sve je više prijetnji i pritisaka usmjerenih na novinare. Samo ove godine Linija za pomoć novinarima evidentirala je 17 direktnih prijetnji od kojih nijedna nije razriješena. To je ohrabrujuće za one koji novinare napadaju i u javnosti stvaraju atmosferu da je to normalno.
„Zato što institucijama ne odgovara onaj ko dobro radi svoj posao, profesionalno se bavi istraživačkim novinarstvom. Njima odgovaraju mediji koji njihov rad hvale, novinari koji nisu profesionalci i teško mogu da se nazovu novinarima. Njima ne odgovara neko ko postavlja pitanja, ko insistira na odgovorima, traži informacije koje oni kriju od javnosti od građana koji ih plaćaju“, kaže Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka.
Deset godina novinarska zajednica bezuspješno insistira da vlade u Bosni i Hercegovini izmijene krivične zakone i pooštre kazne za napade na novinare. Konkretni prijedlozi zagubljeni su između načelnih obećanja i nejasnih obrazloženja unutar radnih grupa Ministarstava pravde.