BANJALUKA/SARAJEVO, 22.01.2020. – Kao rezultat želje da što prije informišu čitaoce, tradicionalni mediji sve više gube kredibilitet preuzimajući neprovjerene informacije sa društvenih mreža i dalje ih prosljeđujući čitaocima.
Iz Savjeta za štampu BiH kažu da brojne važne institucije koriste društvene mreže za prenos informacija.
“Popularizacija društvenih mreža se odrazila i na njihovu prisutnost i uticaj u medijima. Brojne institucije i organizacije, zvaničnici pa čak i predsjednici država sve češće biraju društvene mreže kao kanal komuniciranja, na kojem objavljuju zvanične informacije”, kazali su iz Savjeta za štampu BiH za “Nezavisne”.
Dodaju da je logično da mediji posežu za društvenim mrežama kao jednim od izvora iz kojih crpe informacije, ali, kako navode, novinari moraju biti jako oprezni i provjeravati informacije, posebno kada su one od velikog društvenog značaja.
“Važno je provjeriti da li se radi o verifikovanim profilima. Facebook, Twitter, Instagram itd. nikako ne smiju biti jedini izvor informacija u ozbiljnom istraživačkom novinarstvu”, dodali su iz Savjeta za štampu BiH.
Ljiljana Smiljanić, novinarka Al Jazerea Balkansa i sekretar Kluba novinara Banjaluka, smatra da društvene mreže imaju značajan uticaj na medije.
“Društvene mreže imaju značajan uticaj na medije, što može da bude mač sa dvije oštrice. S jedne strane, možete da otkrijete dosta korisnih informacija i uspostavite kontakte, a sa druge strane mnogo informacija na društvenim mrežama jednostavno nije tačno”, kazala je ona.
Kako navodi, ona podržava korištenje društvenih mreža u novinarskom poslu, ali uz obaveznu provjeru.
“Zbog toga, copy – paste preuzimanje informacija sa društvenih mreža treba provjeravati, kao i informacije s portala. Portali, kao mediji, kod nas nisu uređeni, a novinarstvo je odgovoran posao i morate biti sigurni da ste objavili tačnu informaciju”, rekla je Smiljanićeva za “Nezavisne”.
Iz Udruženja “Bh. novinari” navode da su društvene mreže već odavno jedan od najmoćnijih alata za prenos informacija.
“Iako po svojoj strukturi ne spadaju u medije u tradicionalnom smislu, činjenica je da su društvene mreže već odavno postale jedan od najmoćnijih alata za prenošenje informacija, pa je stoga i logično da mediji preuzimaju različite sadržaje i objave sa društvenih mreža”, kazali su iz ovog udruženja.
Kako su naveli, postalo je uobičajeno prenošenje Facebook ili Twitter objava, navodeći primjer bh. političara koji su svjesni da putem društvenih mreža svoje stavove prenose velikom broju građana, a da pri tome uopšte ne moraju direktno komunicirati s novinarima niti se pojaviti u medijima.
“Sigurno je da takvi sadržaji privlače pažnju javnosti i uglavnom imaju veliku čitanost. Međutim, problem je što mediji u najvećem broju informacije s društvenih mreža preuzimaju bez bilo kakve prethodne provjere”, rekli su iz ovog udruženja, dodavši da novinari i urednici treba da budu i te kako oprezni kada prenose takve objave.
“Veliki broj lažnih vijesti koje kruže u online sferi, kao i potreba za senzacionalističkim naslovima može dovesti ne samo do negativnog uticaja na čitalačku publiku, narušavanja kredibiliteta medija, već i do tužbi za klevetu koje stvaraju dodatni finansijski pritisak na medije”, dodali su iz Udruženja “Bh. novinari”.