SARAJEVO, 12.03.2018.-Već prije nešto više od jednog desetljeća i razvojem prvenstveno interneta, u BiH je bilo nezamislivo da će svako veće mjesto ili grad imati na desetine online medija, a skoro svako selo svoju ‘službenu’ web stranicu ili lokalni portal. Tiskani mediji zbog skupe proizvodnje sve više gube u utrci prisutnosti u medijskom prostoru, kao i radio, dok ‘smartphone’ ima skoro svatko.
Zahvaljujući upravo tome, baš svaki od skoro 3,8 milijardi korisnika interneta na planeti Zemlji, mogu znati što se događa u, na primjer, malim hercegovačkim mjestima Šipovača, Veljacima ili Vitini. Važnost lokalnih medija često je zanemarivana jer mnogi smatraju kako donose “manje važne” novosti, zbivanja iz lokalne zajednice, jer se ne bave “visokom politikom” ili globalno zastupljenim vijestima. To je potpuno pogrešno. Često smo u položaju da znamo što je izjavio novi američki predsjednik, što mu je odgovorio ruski, što se dogodilo u Francuskoj ili Njemačkoj, a ne znamo što se događa u našem malom mjestu.
Organizira li se akcija čišćenja korita mjesne rječice, jesu li uspjeli prinosi lokalnih poljoprivrednika, što iniciraju ljudi u našoj, maloj lokalnoj zajednici? Lokalni mediji često su vrlo vjerodostojna medijska slika lokalne zajednice u kojoj djeluju ali i jedan od zadnjih bastiona tzv. pozitivnih, dobrih vijesti u sveopćoj prisutnosti žutila, ‘trash vijesti’. Često vrlo hrabro izvješćuju i o negativnim društvenim pojavama, pa čak i o kriminalu, korupciji iz svojih lokalnih zajednica, na čemu im mogu pozavidjeti i mnogi novinari iz većih medijskih kuća. Novinari koji rade u lokalnim medijima nerijetko su novinari-volonteri, a rad u ovim medijima često je i opasniji, posebno u društvu u kojem još uvijek vlada mišljenje da se novinara može napasti ili pretući jer – se usudio.
Stoga je opravdano zaključiti da među lokalnim medijima današnjice uistinu postoji pluralizam i da svaki od njih ima svoje čitatelje, često i tisuće njih. Značaj lokalnih medija vrlo često prepoznaje i lokalna zajednica koja financijski pomaže njihov rad. Ta je podrška vrlo važna za njihov opstanak i egzistenciju sve dok ista nije bilo kako uvjetovana ograničavanjem medijske slobode, objektivnosti i njihovog rada. Međutim, s obzirom da se radi o manjim, lokalnim medijima, veća je i mogućnost političkog i drugih pritisaka kako bi se, utjecajem na čitateljstvo, ostvarili određeni ciljevi. Ovo je veliko pitanje ne samo kada je riječ o lokalnim, nego i velikim (privatnima, a često i javnim) medijima.
No, unatoč svemu, pluralizam koji postoji u lokalnim medijima u BiH često se može mjeriti i s onim u razvijenim zemljama i potrebni su u lokalnim zajednicama. Istodobno, lokalna zajednica stoga bi trebala još više podržavati njihov rad, a neželjene kritike prihvaćati kao vlastiti korektiv u odgovornosti za opći boljitak društva kojem služe i u kojem djeluju. No, zar to nije znak da već zazirem u zonu utopije?
Ovaj tekst je originalno objavljen u četvrtom izdanju specijalnog biltena Udruženja BH Novinari, koji se realizira u okviru projekta “Mediji i javni ugled”, kao doprinos javnoj raspravi o temi transparentnosti medijskog vlasništva i zagovaranju donošenja zakona za unapređenje medijskog prostora i tržišta informacija u BiH. Bilten možete preuzeti ovdje.