Sarajevo, 04. 09. 2019.- Platforma Mapiraj.ba, koja nudi internetske alate za sistemsko praćenje i javno predstavljanje slučajeva kršenja ljudskih prava novinara/ki i svih drugih građana i građanki BiH, a posebno ranjivih i marginaliziranih grupa, predstavljena je danas u EU Info Centru u Sarajevu.
Riječ je o projektu koji provode Udruženje/udruga BH novinari u saradnji sa Evropskom federacijom novinara i Centrom za edukaciju ProEduca, a uz finansijsku podršku Evropske unije.
Po prvi put u BiH, kreirana je platforma koja omogućava praćenje potreba i interesa kako novinara koji proizvode informacije i medijske zajednice generalno, tako i građana, civilnog društva i lokalnih institucija vlasti, koji dobijaju informacije ili su subjekt informisanja.
I jednoj i drugoj društvenoj grupi se krše osnovna ljudska prava, ali se takođe pojavljuju i u ulozi onih koji narušavaju prava drugih: novinari putem neprofesionalnog izvještavanja i diskriminisanja u medijskim sadržajima, građani/ke kroz upotrebu govora mržnje na društvenim mrežama i online portalima, i institucije vlasti kroz individualni i kolektivni pritisak na određene medije i novinare.
Kako je istakla generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić, platforma Mapiraj.ba predstavlja se u najboljem trenutku kada je bh. javnost fokusirana na najavljenu Povorku ponosa, kojom pripadnici LGBTIQ zajednice traže upravo poštovanje i zaštitu njihovih ljudskih prava.
„I ovo je primjer u kojem smo postali svjesni koliko je važno da su mediji, institucije vlasti i civilno društvo ujedinjeni u odbrani ljudskih prava. Potrebno je razumjeti važnost principijelne zaštite ljudskih prava, a ne samo na to gledati iz lične perspektive, zajednice ili organizacije za koju radimo“, kazala je Rudić.
Program menadžer Delegacije Evropske unije u BiH Vladimir Pandurević je naglasio da je neophodna međusektorska saradnja organizacija civilnog društva, medija i institucija vlasti u promociji i zaštiti ljudskih prava, te njihovoj zajedničkoj edukaciji o standardima i politikama Evropske unije u oblasti ljudskih prava i demokratije.
„Svi društveni akteri moraju poštivati osnovna ljudska prava, onako kako je to zagarantovano prije svega Ustavom BiH, a onda i brojnim zakonima, deklaracijama i preporukama. Potpuno je jasno da će i oblast ljudskih prava i njihovo poštivanje biti dio pregovora o pridruživanju BiH Evropskoj uniji“ , istakao je Pandurević.
Platforma Mapiraj.ba dio je projekta “Mediji za ljudska prava” u okviru kojeg je urađeno nekoliko istraživanja o stanju ljudskih prava novinara, žena žrtava nasilja smještenih u sigurne kuće i povratnika. Istraživač – psiholog Srđan Puhalo je napomenuo da su rezultati istraživanje o ljudskim pravima ove tri kategorije zabrinjavajući, te da svaka od ovih društvenih grupa treba unapređenje u zaštiti prava i prevenciji njihovog kšenja.
„Novinari su suočeni s činjenicama da im se ne uplaćuje zdravstveno osiguranje i staž, a trpe i različite pritiske. Žene žrtve nasilja, s druge strane, trebaju ekonomsko osnaživanje, a povratnici imaju niz problema s kojima se suočavaju u sredinama gdje su pripadnici manjinske nacionalne zajednice, poput nezaposlenosti, manjka zdravstvene zaštite i odlaska mladih, naveo je Puhalo.
„Povratnici su nevidljiva grupa i teško im je da dođu do posla u mjestima gdje su manjina. Najčešće su žrtva diskriminacije u infrastrukturnim projektima. Kada je riječ o kršenju prava žena, istraživanje je pokazalo da su najčešće vrste zlostavljanja galama, vika, šamaranje, guranje, prijetnje, uvrede i ponižavajuće poruke“, rekao je Puhalo.
Sanja Škuletić-Malagić iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH naglasila je da se sve manje govori o ljudskim pravima i u institucijama i u medijima.
„Glavni nedostatak za izvještavanje o slobodi medija jeste nepostojanje jedinstvene metodologije i mehanizama za praćenje slučajeva kršenja ljudskih prava. Potrebno je uvesti parametre i mehanizme za praćenje ne samo kršenja ljudskih prava, već i sudskih postupaka u ovim slučajevima“, kazala je Škuletić-Malagić.
Izvršni direktor Udruženja „Vaša prava“ Emir Prcanović kazao je da izvještavanje medija o ljudskim pravima zaslužuje više pažnje jer dolazi do dekadencije ljudskih prava posljednjih godina.
„Ključno je da smo se u cijelom postratnom, postizbornom periodu posvetili promociji političkih partija, a da u drugi plan stavljamo zaštitu ljudskih prava i sloboda. Potrebno je da se ukinu diskriminatorni obrasci i ujednači sudska praksa kako bi mogli govoriti o efikasnijoj zaštiti ljudskih prava u BiH“, rekao je Prcanović.
Rezultati svih istraživanja bit će objavljeni na platformi, koja će i u drugim segmentima biti unaprijeđena podacima koji će se i u narednom periodu prikupljati. Kako je najavljeno, na kraju godine bit će objavljena Bijela knjiga ljudskih prava koja će donositi podatke o kršenju ljudskih prava i dobrim praksama njihove zaštite i prevencije diskriminacije u BiH, a ovo bi trebala postati praksa te bi knjiga trebala biti objavljivana svake dvije ili tri godine.