Unsko-sanski kanton bi u narednom periodu trebao dobiti novi zakon o informisanju. Na njegovoj izradi radi radna grupa koju je formiralo Ministarstvo obrazovanja USK, a čine je predstavnici medija, akademske zajednice, Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Ministarstva unutrašnjih poslova, te pravni stručnjaci.
Zakonom bi se uvela obaveza uklanjanja komentara koji sadrže govor mržnje na portalima.
Ovaj kanton već ima usvojen Zakon o informisanju iz 1998. godine. Predstavnici radne grupe objašnjavaju da je novi zakon neophodan zbog brojnih promjena koje su se od tada desile, naročito u oblasti digitalnih medija i društvenih mreža. S druge strane, Udruženje BH novinari upozorilo je da prevelika (samo)regulacija i zakonsko normiranje nisu uvijek efikasni i mogu nanijeti štetu medijskim slobodama, možda čak i veću od one uzrokovane nedostatkom legislative.
S obzirom na promjene, a u cilju bolje zaštite medijskih prava, obaveza i sloboda, kao i zaštite građana i novinara u USK, potrebno je ponovo urediti zakon o informisanju, objašnjava predsjednica radne grupe Albijana Trnavci iz Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta. Dodaje da regulacija digitalnih medija i internetskih platformi danas igra ključnu ulogu u informisanju građana, ali, nažalost, i u širenju dezinformacija i govora mržnje.
„Suočavamo se sa stihijom lažnih vijesti, manipulacijama informacija, kao i govorom mržnje, što predstavlja ozbiljan izazov u regulaciji ove materije. Cilj je da novi zakon, pored zaštite prava na izražavanje, normira mehanizme za borbu protiv ovih pojava, te promoviše medijsku pismenost“, ističe Trnavci.
Balans slobode izražavanja i zaštite od govora mržnje.
Ocjenjuje da je potrebno da zakon jasno definiše prava i obaveze medija, štiti njihovu nezavisnost, potiče slobodu govora i promoviše pluralizam u medijima, sprečavajući politički uticaj kroz jasna pravila, finansiranje i upravljanje. Zakonom je potrebno osigurati zaštitu temeljnih ljudskih prava, jer građani imaju pravo na tačne, blagovremene i objektivne informacije, što trenutno nije adekvatno regulisano, naglašava Trnavci.
„Bilo je neophodno krenuti od neke tačke kako bi se konačno na bilo koji način zaštitila struka“, smatra novinarka Azra Ramić, koja kao članica radne grupe učestvuje u izradi zakona. U trenutnom tekstu koji je u izradi, „jasno je definisana svaka obaveza profesionalnog novinara, ali i njegovo pravo. Konkretno, zakon se značajno bavi pitanjem registracije medija, impressuma koji mora postojati, te odgovornog lica koje mora stajati iza svake informacije, priloga i teksta. Posebno je definisano istinito i provjereno izvještavanje javnosti“, izjavila je Ramić.
Fatka Kulenović, zastupnica u Skupštini USK, više puta je inicirala donošenje novog zakona o informisanju. Kako navodi, potaknuli su je brojni nemili događaji, uključujući vršnjačko i drugo nasilje, kao i ubistva na području USK, koji su bili praćeni „opasnim“ izvještavanjima i komentarima, posebno u digitalnim medijima.
„Inicijativu sam podnosila kao skupštinska zastupnica u svom prvom mandatu, od 2018. do 2022. godine. Nažalost, pokušaj usvajanja nacrta početkom 2022. godine nije uspio zbog nedostatka jasne većine“, ističe Kulenović. U novom mandatu ponovila je inicijativu, koja je rezultirala formiranjem radne grupe za izradu zakona.
Kao zastupnica i univerzitetska profesorica, Kulenović je lično iskusila posljedice neetičkog izvještavanja portala bez jasno istaknutih vlasnika, urednika i novinara. „Svjesna sam da sam kao javna osoba pod povećalom javnosti. Međutim, nikada mi nije smetalo kada neko argumentovano komentira moj politički rad, ali vrijeđanje, iznošenje neistina, govor mržnje i spominjanje porodice od nepoznatih osoba, botova, lažnih profila i anonimnih stranica, posebno zato što sam žena u politici, nikada nisam mogla razumjeti“, objašnjava Kulenović. Na nedavnoj tematskoj sjednici Skupštine USK o zdravstvu, predsjednik resornog sindikata je tražio da se zdravstveni radnici zaštite od govora mržnje i širenja neistina, kaže Kulenović.
Član radne grupe Fahrudin Vojić ističe da je krajnje vrijeme da društvo odlučno reaguje protiv govora mržnje, ismijavanja i omalovažavanja, koji se često opravdavaju slobodom govora i kritikom. „Jedno je kritika, a sasvim drugo ismijavanje i klevete, kojima se nastoji diskreditovati pojedince iz različitih razloga“, kaže Vojić.
Šta se uvodi novim zakonom?
Zakon bi u prvom dijelu utvrđivao ključna načela i definisao pojmove, s posebnim naglaskom na govor mržnje. Definisanjem govora mržnje osigurava se da sloboda izražavanja ostane zaštićena u okviru zakonom predviđenih granica, ističe Trnavci. Dodaje da odredbe jasno postavljaju granicu između kritike, zasnovane na činjenicama i dokazima, i govora mržnje, s ciljem da se spriječi zloupotreba zakona i njegova upotreba kao alata za ušutkivanje kritičkih glasova.
Zakonom bi se od web portala zahtijevalo uvođenje samoregulacije. To bi podrazumijevalo imenovanje osobe zadužene za praćenje i uklanjanje komentara s govorom mržnje, i to bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata. U slučaju neizvršenja te obaveze, predviđene su prekršajne kazne, a postupak bi sprovodio inspektorat Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK.
Ako bi objavljivanje lažnih informacija ugrozilo javni interes ili sigurnost, uključili bi se operateri i lokalni provajderi. Nakon što Ministarstvo provede postupak, takve stranice ili korisnici bi bili banovani.
Dio zakona posvećen je zaštiti djece i maloljetnika u medijskom prostoru. Uređena su pravila za medije koji izvještavaju o maloljetnicima, uključujući slučajeve kada su oni direktni učesnici događaja, kao i izuzeci od obaveze pribavljanja saglasnosti roditelja za izvještavanje o maloljetnicima.
Neophodnost harmonizacije zakonskog okvira
Udruženje BH novinari, nakon upita za mišljenje i komentar o ovoj temi, oglasilo se saopćenjem za medije te uputilo pismo predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti USK.
Naglasili su da neka pitanja i izazovi, koji bi trebali biti normirani ovim zakonom, nisu riješeni ni na globalnom nivou, jer nije jednostavno pronaći adekvatne mehanizme i balans između slobode izražavanja i legitimnih zakonskih ograničenja slobode medija. Takođe su istakli da su neka od ovih pitanja već obuhvaćena nadležnostima regulatornog i samoregulatornog tijela BiH ili da trebaju biti zakonski uređena kroz djelovanje državnog parlamenta.
BH novinari su podsjetili i da je u Evropskoj uniji stupio na snagu Akt o digitalnim uslugama, koji reguliše internetske platforme i sprečava širenje štetnih sadržaja. Kako BiH uskoro treba započeti pregovore o Poglavlju 10 „Mediji i informacijsko društvo“, smatraju da aktivnosti u vezi s novim zakonom u USK trebaju biti usklađene s Aktom o digitalnim uslugama i sinhronizovane s državnim aktivnostima u pregovorima sa Evropskom unijom. Zahtijevaju od Vlade i nadležnog ministarstva USK da proces izrade novog zakona bude transparentan i inkluzivan, te da se uključe predstavnici medijske i novinarske zajednice USK-a.
Na državnom nivou, u okviru radnih grupa pri Vijeću ministara, u pripremi su dva zakonska prijedloga iz ove oblasti, ističu iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH. Radi se o zakonu o elektronskim komunikacijama i zakonu o elektronskim medijima. Takođe napominju da su najavljene aktivnosti na izradi zakona o transparentnosti vlasništva nad elektronskim medijima u BiH, što treba uzeti u obzir prilikom harmonizacije zakonskog okvira na različitim nivoima vlasti u BiH.
„Kako će predlagači i zakonodavci na nivou BiH u narednom periodu urediti oblast digitalnih medija, koja do sada nije bila predmet zakonske regulacije, ostaje otvoreno pitanje. Međutim, jasno je da je usvajanje novog zakonskog okvira obaveza države u sklopu predpristupnih aktivnosti prema EU,“ navode iz RAK-a.
Kako nam pojašnjava predsjednica radne grupe, prilikom izrade trenutnog teksta, analizirani su propisi i direktive koje reguliraju ovu materiju na području EU, te sudska praksa suda Evropske unije. Tvrdi, da su ispoštovani apsolutno svi međunarodni standardi.
Trenutno su u postupku analize teksta nacrta zakona sa predstavnicima međunarodne zajednice u BiH. Čekaju konkretne prijedloge i sugestije, a zatim će finalni prijedlog nacrta uputiti prema Vladi i Skupštini USK, najvjerovatnije početkom ove godine.
Fotografija: Pixabay/qimono