Još uvijek je nemoguće sagledati sve posljedice ukidanja programa podrške Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) za medije u BiH. Jasno je da desetine novinara i novinarki ostaju bez posla ili povremenih angažmana, da su pojedine redakcije pred gašenjem ili značajno smanjuju svoje aktivnosti, te da je Udruženje BH novinari ostalo bez sredstava za pružanje pomoći novinarima i novinarkama u 21 predmetu na sudovima.
Dženana Alađuz, direktorica fondacije Infohouse, koja je izdavač portala Interview.ba, kaže da su s prestankom pomoći USAID-a trajno propale neke novinarske priče.
“Tek s ukidanjem američkih fondova postala sam svjesna koliko se naše društvo oslanjalo na podršku američke Vlade, uključujući i nas iz nevladinog sektora. Naša fondacija pretrpjela je gubitak finansiranja mnogih dobrih projekata i inicijativa, posebno onih posvećenih antikorupcijskim aktivnostima, koje nikada nisu, niti će biti, finansirane od države i njenih funkcionera koji su i sami često predmet naših istraživanja”, kaže Alađuz.
U pojedinim medijima su morali otpustiti zaposlene.
“Mi smo otpustili pet ljudi, što je praktično pola. Ovo što je ostalo ni u kom slučaju ne može pokriti naš uobičajeni način rada i sada je sve neizvjesno. Vidjećemo”, priča vlasnik jednog od medija sa sjedištem u Republici Srpskoj. Traži da ne objavljujemo njegov identitet jer mu prijete inspekcijski nadzori kao “agentu stranog uticaja” ili progon kroz medije bliske vlastima.
Slično traže i drugi mediji sa sjedištem u RS ili odbijaju da govore o problemima u kojima su se našli. Naglašavaju da od februara nisu angažovali vanjske saradnike i saradnice, da su na korak od toga da rade bez plate kako bi sačuvali medij. Izostanak podrške kroz programe USAID-a, govore, došao je u najgorem trenutku, i to nakon kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj te usvajanja “zakona o agentima stranog uticaja”.
Otkazi, rezanje plata i programskih aktivnosti
Povlačenje podrške kroz USAID uticalo je na rad civilnog sektora i medijskih udruženja. Udruženje BH novinari su od USAID-a i njihovih medijskih projekata imali podršku za besplatnu pravnu pomoć i za izradu Strategije za uspostavu održivog fonda za odbranu novinara, ali su te aktivnosti zaustavljene kada su bili na korak od finaliziranja projekta, govori generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić.
Trenutno imaju otvoren 21 slučaj odbrane novinara pred sudovima – 17 za klevetu kod osnovnih i kantonalnih sudova, 3 apelacije pred Ustavnim sudom BiH i jednu predstavku kod Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
“Radi se uglavnom o SLAPP tužbama i neizmjerno je važno da nastavimo raditi s njima. Osim toga, sada smo uključeni i u krivične istrage za klevetu u RS. Naši advokati idu s novinarima na davanje izjava, što je jako važno jer se može desiti da na osnovu tih izjava novinari postanu osumnjičeni, ali se plašimo da nećemo biti u stanju da odgovorimo na sve zahtjeve”, kaže Rudić.
Naglašava da udruženje razgovara s nekoliko organizacija od kojih očekuju podršku, ali da bh. vlasti ne zanimaju novinari i novinarska udruženja.
“Mi smo nedavno aplicirali za grant od 7.000 KM kod Ministarstva za ljudska prava u Vijeću ministara BiH i odbijeni smo uz obrazloženje da se ne bavimo ljudskim pravima. Mislim da ljudi u našim institucijama nemaju svijest o značaju medija”, zaključuje Rudić.
Kristina Spajić Perić, glavna urednica na portalu Istina.media, kaže da se posljedice osjete i u sadržaju i radu medijskih organizacija.
“Nemam egzaktnih podataka u kojoj mjeri se sve to događa, no prema informacijama koje imam – otkaza je bilo, a nažalost će ih biti i dalje. Kao posljedicu gašenja projekata vidim i sve ‘tanji’ medijski sadržaj portala – nažalost, egzistencijalna borba i smanjen broj novinara čine svoje”, kaže Spajić Perić.
Iz redakcije Zurnal.info najavljuju smanjenje operacija. Dva glavna projekta Centra za razvoj medija i analize (CRMA), Žurnal i Pratimotendere, su značajno podržavani kroz sredstva USAID-a, objašnjava Eldin Karić, jedan od urednika portala Zurnal.info.
“Prestankom te podrške poprilično je usporen naš rad. Zbog kompleksnosti projekata i obima poslova koje je CRMA provodila, vrlo smo rijetko preuzimali ili aplicirali za projekte kod drugih donatora, tako da smo se našli u situaciji da moramo smanjiti naše aktivnosti. Naravno, mi nemamo namjeru odustajati i oni koji su se prerano radovali bit će razočarani”, kaže Karić.
Ističe da istraživački mediji u BiH godišnje dobijaju najviše milion i po eura, uglavnom od stranih donatora, a najviše pola tog iznosa dolazi od USAID-a.
Nasuprot tome, smatra da javni servisi i provladini mediji građane koštaju stotinu puta više, a pritom pružaju znatno manju korist u odnosu na informacije koje donosi mala grupa istraživačkih medija.
“Odlaskom USAID-a ostaje neupitna finansijska stabilnost režimskih medija i javnih servisa koji su postali svrha sami sebi jer u budžetu uvijek ima para da se plati prikrivanje kriminala i širenje mržnje među narodima. Oni koji otkrivaju korupcijske afere i informišu javnost do koje je mjere car go, oni su dovedeni u vrlo tešku situaciju. Domaćim korumpiranim političarima mi ne trebamo i rado bi se oni nas riješili”, govori on.
Milica Samardžić iz Udruženja Umbrella, koje okuplja 13 neprofitnih medija fokusiranih na istraživačko novinarstvo, kaže da već sada bilježe otkaze, rezanje plata i programskih aktivnosti, a kod pojedinih redakcija se ozbiljno razmatra gašenje ili prelazak na volonterski rad, što nije dugoročno održivo.
“Iako su ovi mediji pokazali nevjerovatnu otpornost u prethodnim krizama, osjećaj napuštenosti i nesigurnosti sada prevladava. Osim finansijskih izazova, prisutna je i moralna demotivacija, jer se povlačenje jednog od ključnih međunarodnih partnera doživljava kao politički signal slabljenja podrške demokratskim vrijednostima”, kaže Samardžić.
Dodaje da će se u mjesecima koji dolaze te posljedice dodatno produbiti i da će najviše ispaštati teme koje zahtijevaju vrijeme, resurse i hrabrost: istraživačko novinarstvo, borba protiv korupcije, praćenje zloupotreba moći, kršenja ljudskih prava, rodno zasnovano nasilje, okolišna pitanja i sve što ne donosi klikove, ali doprinosi odgovornosti institucija i informiranosti građana.
“Nezavisni mediji, posebno oni koji djeluju izvan velikih gradova i glavnih tokova, ostali su bez jedne od rijetkih pouzdanih linija finansijske podrške koja nije bila vezana za komercijalne, političke ili partikularne interese. Radi se o onom dijelu medijskog prostora koji je najosjetljiviji, ali i najvažniji za zdravlje demokratskog društva: lokalni portali, istraživačke redakcije, zajedničke produkcije, tematski specijalizirani mediji”, govori Samardžić.
Kako je izgledala podrška USAID-a medijima u BiH
USAID medije u BiH podržava više od 25 godina kroz projekte koje su implementirale različite organizacije. Prema dostupnim podacima, USAID je tokom cijelog tog perioda bio jedan od najvećih donatora za medije. Posljednji prekinuti projekat podrške za medije, pokrenut 2022. godine, vrijedan 10 miliona dolara, implementirala je organizacija Internews. Prije toga, u periodu od 2017. do 2022. godine, USAID-ov medijski projekat u vrijednosti od oko 5 miliona dolara provodio je Centar za promociju civilnog društva (CPCD). Još ranije, od kraja 2010. godine, Internews je sprovodio petogodišnji program “Jačanje nezavisnih medija u Bosni i Hercegovini” (SIM), vrijedan 5,7 miliona dolara, gdje je jedan od lokalnih partnera bio i Mediacentar.
Na javne pozive za redakcije i pojedince, koje je Internews, kao implementator prekinutog USAID-ovog programa pomoći, raspisivao, prijavljivalo se uvijek između 50 i 100 zainteresovanih. Uz te povremene korisnike, bilo je 15-tak medija koje je Internews smatrao partnerima i radio s njima na jačanju finansijske održivosti. Bivši uposlenici Internewsa u BiH pojašnjavaju da je u proteklom periodu podrška medijima pružana u skladu s potrebama svakog medija ponaosob.
“Radili smo na proizvodnji sadržaja, ali i na digitalizaciji, multimediji, samoodrživosti, unutrašnjem ustroju, praćenju sveobuhvatne analitike, korištenju vještačke inteligencije, razvoju marketinga, monetizaciji… Bili su to vrlo živi konsultativni dvosmjerni procesi s ciljem organskog rasta. Niko od njih nije bio pred gašenjem, ali sada su mnogi zaustavljeni u različitim fazama razvoja. Osim stalnih partnera, desetine medija su se javljale na naše javne pozive … i sve je to sada stalo”, kaže jedan od zaposlenika Internewsa.
Posljednjih nekoliko godina mediji iz BiH imali su pristup i regionalnom USAID projektu pokrenutom 2018. godine, koji je obuhvatio Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, a koji je takođe implementirao Internews.
U medijskoj zajednici postoje i oni koji nisu zadovoljni načinom raspodjele sredstava medijima putem strane podrške, uključujući i USAID. Pojedini smatraju da raspodjela nije uvijek bila fer i da su rezultati nekad bili upitni, te da je mnogo više novca išlo nevladinim organizacijama, a ne medijima. Kritičke stavove naročito imaju predstavnici medija koji se finansiraju kroz marketing.
Berislav Jurič, novinar iz Mostara, smatra da je prekid podrške USAID-a još jedan udarac na novinarstvo u BiH, ali iznosi i kritički stav prema načinu na koji su strane donacije uticale na medijsku scenu u BiH. Govori da je dio tih sredstava završavao i u rukama onih koji su zloupotrebljavali novinarstvo i smatra da će možda blokiranje donacija isključivo za pisanje, a ne razvijanje održivog medijskog biznisa, “očistiti medijsku scenu”.
“Nažalost, mnogi su mediji, napuhani donacijama, s visoka gledali medije koji su se grčevito borili na tržištu, boreći se za zalogaje od marketinških kolača. Oni kojima je na prvom mjestu bio medijski biznis neće osjetiti zavrtanje novčane slavine”, kaže Jurič.
U USAID-u su bili svjesni rizika finansijske pomoći medijima, ali su znali i zašto to rade. U jednom izvještaju USAID-a iz 2016. godine piše da bi “neograničeno finansiranje moglo dati manje ambiciozne rezultate, ali bi, oslobađanjem medijskih organizacija od tereta borbe za opstanak i obaveza prema određenim programima, pomoć USAID-a mogla osloboditi njihove kapacitete i podstaći inovacije i nezavisnost.” Istovremeno se prepoznaje i to da nedostatak finansijskog pritiska može smanjiti motivaciju medijskih organizacija da dopru do nove publike i proizvode bolje novinarstvo.
Glas Amerike i Radio Slobodna Evropa
Pored obustave podrške medijima kroz USAID, odlukama nove američke administracije mogle bi biti ugašene i redakcije Glasa Amerike, koji emituje program na 48 jezika, uključujući i za Bosnu i Hercegovinu, i Radija Slobodna Evropa, koji emituje program u 27 zemalja na 23 jezika, te ima redakciju i u Sarajevu. Glas Amerike je obustavio emitovanje, a oni koji su radili honorarno su praktično ostali bez angažmana.
“Sud je suspendovao odluku Trumpove administracije, ali to ne znači kraj muka za Slobodnu Evropu. Nejasno je kako će se sve završiti. Prazninu koju iza sebe ostavlja Radio Slobodna Evropa popuniće neko drugi, s drugačijom uredničkom politikom. Ne bih se začudio da, naprimjer, Rusija poveća svoje prisustvo”, govori Nenad Pejić, nekadašnji direktor Radija Slobodna Evropa.
Kaže da ga posebno brinu ljudi koji rade u Slobodnoj Evropi i koji su pobjegli od diktatorskih režima, a sada se moraju vratiti kući.
“To je više od stotinu novinara i novinarki koje raširenih ruku čekaju sigurnosne službe Rusije, Bjelorusije, Irana, Afganistana, Pakistana, zemalja Centralne Azije i tako dalje”, kaže Pejić.
Dodaje da se medijska situacija u BiH pogoršala i bez odlaska američke podrške, te da je sasvim sigurno da će nedostatak grantova dodatno otežati, ako ne i potpuno ugasiti neke medije, što se posebno odnosi na istraživačko novinarstvo.
Moguće mjere i alternativni izvori prihoda
Da li će profesionalni i nezavisni mediji uspjeti da se prestroje, organiziraju i pronađu alternativne izvore finansiranja, trenutno je glavno pitanje, smatra Almedin Šišić, glavni i odgovorni urednik Valterportal.ba.
“U protivnom, BiH bi se mogla suočiti s ozbiljnom erozijom medijskih sloboda i tačnih i kvalitetnih informacija dostupnih građanima i, jednako bitno, otvara se prostor za snažniji ulazak stranih malignih uticaja u našu zemlju poput mađarskog, ruskog i kineskog, koji su već umnogome etablirani u entitetu Republika Srpska”, kaže Šišić.
Spajić Perić smatra da postoji rizik većeg uticaja istočnih donatora koji možda ne bi blagonaklono gledali na bavljenje medija ljudskim pravima, pravima manjinskih grupa i korupcijom.
“Iskreno mislim da će iz ovoga najviše profitirati domaći političari jer sada slabe mediji koje nisu mogli kontrolirati, a one druge svejedno kontroliraju”, zaključuje Spajić Perić.
Eldin Karić upozorava da će trebati vremena da se pronađu novi načini podrške istraživačkom novinarstvu, da su i drugi donatori zatečeni trenutnim stanjem, ali da bi gašenje bilo kojeg od medija bio ogroman gubitak za društvo.
U nedostatku sredstava, jedan broj medija je putem platforme Patreon pozvao građane da ih podrže i neki su uspjeli pojedine honorare isplatiti od tog novca, ali se ispostavilo da to nije stalan i pouzdan prihod.
“Nama treba sistemsko rješenje kako da se dio javnih sredstava, poput dobiti Lutrije ili slično, distribuira pošteno među organizacijama od koristi za društvo. Ali, nažalost, mislim da niko u BiH, a to znači i sami građani, uopšte ne razmišlja o značaju nezavisnih medija kao organizma koji treba novac da bi mogao funkcionisati na duži period. Obzirom da živimo u stalnoj prijetnji sukobom i na ivici egzistencije, razumijem zašto su ljudi okrenuti sebi i kako preživjeti dan za danom”, kaže Alađuz.
Samardžić govori da Umbrella zagovara uspostavljanje fonda za medijski pluralizam na nacionalnom nivou, fleksibilniji pristup donatora koji bi prepoznavao potrebu za institucionalnom podrškom umjesto isključivo projektnog finansiranja, uvezivanje medija s dijasporom i filantropskim modelima koji bi omogućili stabilnije izvore prihoda, te zajedničku produkciju i resursna udruživanja kao odgovor na smanjenje kapaciteta pojedinačnih redakcija.
“Vjerujemo da izlaz postoji, ali je važno da svi akteri koji vjeruju u slobodno, profesionalno i odgovorno novinarstvo prepoznaju da je trenutak za zajedničku akciju upravo sada”, kaže ona.
Zbog ukidanja američke pomoći, medijske organizacije u Evropi pozivaju Evropsku uniju da usmjeri veću podršku medijima.
Ferdinand Koenig, šef komunikacija i glasnogovornik Delegacije Evropske unije u BiH, kaže da Evropska unija prati dešavanja u sektoru medija i civilnog društva u BiH i da se posljedice povlačenja i obustavljanja većine programa američke pomoći osjećaju širom svijeta.
“Iako je EU jedan od ključnih aktera međunarodne pomoći, te zajedno sa svojim državama članicama i najveći donator u Bosni i Hercegovini, EU ne može popuniti prazninu koja će ostati iza povlačenja SAD-a. Ipak, važno je naglasiti – posebno u ovom trenutku – da se EU neće povući iz svojih vlastitih obaveza. Bili smo i ostajemo pouzdan i odgovoran partner”, govori Koenig.
Kaže da će EU u BiH nastaviti pružati podršku novinarima i medijskim radnicima i nastaviti pratiti situaciju i dostupne resurse za podršku nezavisnim medijima, uključujući putem Evropskog instrumenta za ljudska prava i demokratiju, Programa za civilno društvo i medije, kao i drugih izvora finansiranja.
Izvor: Rubina Čengić / Mediacentar
Fotografija: BH Novinari