Na EFJ konferenciji o samoregulaciji i regulaciji u medijskom sektoru, održanoj početkom ove sedmice u Brusselsu, medijska je zajednica postigla konsenzus o potrebi za dijalogom više zainteresovanih strana dok zemlje implementiraju nedavne medijske zakone EU.
Preko 90 ljudi je prisustvovalo konferenciji, ULB ugostio je medijske regulatore, samoregulatore, profesionalne predstavnike novinara, profesionalne predstavnike izdavača, studente ULB magistara novinarstva, kreatore politike EU, istraživače i civilno društvo na jednodnevnom događaju na kojem se raspravljalo o regulaciji medija i njenom uticaju na novinare i građane.
“Ova konferencija govori o važnosti sistema samoregulacije, ali i o tome kako takav sistem može funkcionirati samo uz povjerenje i angažman javnosti, svih građana i svih starosnih grupa. Da bismo izgradili ili vratili povjerenje, mi novinari moramo se uključiti u dijalog sa publikom i javnošću. Izgradnja dijaloga i povjerenja u medije posebno je ključna u borbi protiv dezinformacija.” – Maja Sever, predsjednica EFJ-a.
Studenti ULB-a izrazili su zabrinutost zbog važnosti raznolikosti u redakcijama, ističući prisutnim medijskim stručnjacima da mediji ne mogu doprijeti do raznolike publike bez veće zastupljenosti marginaliziranih grupa. Također su komentirali kako mladi novinari ulaze na tržište rada već očekujući loše uslove rada u većini evropskih zemalja.
Razgovor o povjerenju u novinarstvo i digitalne medije fokusirao se na etičku upotrebu umjetne inteligencije (AI) u redakcijama. Korištenje umjetne inteligencije mora biti regulisano u skladu s tim, kako bi se osnažilo novinare da budu brži, efikasniji i inovativniji, umjesto da zamjenjuju njihovo odsustvo. Zato su vijeća za medije i štampu uvela kodekse i smjernice o umjetnoj inteligenciji. Debata se takođe fokusirala na nužnost etičkog kodeksa prakse za vijesti.
“EFJ se zalaže za jače propise u domenu umjetne inteligencije, posebno u pogledu autorskih prava. Ova konferencija je dokaz konsenzusa o ovoj temi u medijskom sektoru: novinari i izdavači trebaju EU da zaštiti intelektualno vlasništvo. Razlike uočene u Evropi, kako u smislu prakse tako i percepcije, pokazuju ključnu potrebu za AI obukom pored propisa.” – dodala je Renate Schroeder, direktorica EFJ-a.
Iva Nenadić istraživačica u Centru za medijski pluralizam i slobodu medija (CMPF), održala je radionicu o Zakonu o digitalnim uslugama (DSA) i Evropskom zakonu o slobodi medija (EMFA) u okviru medija i velikih online platformi. Objasnila je potrebu da se EMFA i DSA razmotre zajedno kada se raspravlja o moderiranju sadržaja i također se osvrnula na pitanje sistematskih rizika za slobodu medija, koji se spominju u DSA u članovima 14(4), 34 i 35. Predstavila je delikatnu ravnotežu koju medijski sadržaj mora poštovati između pružanja pluralizma publici i ekonomske stabilnosti oglašivačima.
Iskusniji novinari i medijski stručnjaci su primijetili kako mladi ljudi ne čitaju novine, kao što su navikli. “S porastom digitalnih medija, došlo je do velike krize povjerenja u medije i dezinformacija”, rekla je Adeline Hulin, šefica jedinice za medijsku i informacijsku pismenost i digitalne kompetencije u UNESCO-u. Objasnila je njihov rad na postavljanju školskog kurikuluma širom Evrope na ovu temu i njihov angažman sa omladinskim organizacijama kako bi se posvetili medijskoj pismenosti.
“Koristili smo rezultate projekta Vijeća za medije u digitalnom dobu u našoj procjeni utjecaja. Moramo otvoriti kanal komunikacije kako bismo počeli raditi sa samoregulatorima i uspostaviti sistem samoregulacije u svim zemljama EU. To će također zahtijevati pomoć regulatora, i biće važna stvar koja će se pratiti nakon ovog događaja” – Anna Herold, Europska komisija, šefica jedinice “Politika audiovizualnih i medijskih usluga” Generalne direkcije za komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologiju (DG CONNECT).
Predsjedavajući Evropske regulatorne grupe za audiovizuelne medije (ERGA) za podgrupu za EMFA Frederic Bokobza objasnio je da prioriteti grupe uključuju rad sa štampom i novinarima i borbu protiv koncentracije medijskog tržišta. Herold je izjavio da su prioritet Evropske komisije mediji kao dio vladavine prava i demokratije, kao i medijske inovacije.
Dan je završen sa samoregulatorima i regulatorima koji su se složili da dijele zajednički cilj: raditi na njegovanju medijskog pejzaža koji podržava etičke i pravne standarde koji su u skladu sa vladavinom prava i evropskim demokratskim vrijednostima.
“Sada gledamo u sivu zonu novog zakona o medijima (u vezi sa Evropskim zakonom o slobodi medija i Zakonom o digitalnim uslugama). Dio ovog procesa će biti postizanje novog nivoa saradnje između regulatora i samoregulatora.” – Carlos Aguilar Paredes, potpredsjednik ERGA-e.
Oslanjajući se na najnovija istraživanja o evoluirajućoj ulozi evropskih samoregulatornih tijela, istraživačica ULB-a Simone Benazzo održala je radionicu o strateškim tužbama protiv javnog učešća (SLAPP) i samoregulaciji. Predstavio je SLAPP-ove kao oblik medijskog zarobljavanja i angažirao učesnike da raspravljaju o novoj ulozi samoregulatora u slučajevima zarobljavanja medija.
U svom završnom obraćanju, koordinator ULB-a David Domingo izrazio je važnost posjedovanja pravih zakonodavnih alata koji osnažuju novinare i štampu. Iako im je još potrebno vrijeme da se oblikuju, rekao je da se mediji i novinari već mogu usredotočiti na transparentnost i podržavati etičke standarde kako bi izgradili povjerenje sa svojom publikom. Oni takođe imaju odgovornost da predstavljaju raznolikost društva, otvarajući redakcije radnicima svih uzrasta, spolova i kulturnih pozadina.
Izvor: EFJ