SARAJEVO, 03.05.2019.- Najveći dio građana BiH – njih 79% smatraju „neprihvatljivom svaku vrstu napada na novinare i medije“, dok istovremeno čak 27% ispitanika u Republici Srpskoj i 17% u Federaciji BiH opravdavaju nasilje. U poređenju sa 2018. godinom, rezultati predstavljaju zabrinjavajući porast broja građana ( za cijelih 14%) koji opravdavaju nasilje nad novinarima u Bosni i Hercegovini.
Ovo je samo dio rezultata istraživanja koje su proveli Udruženje/udruge BH novinari i Fonadacija Friedrih Ebert u povodu 3. maja – Svjetskog dana slobode medija.
Na press konferenciji održanoj danas u Sarajevu generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić je upozorila da su rezultati istog istraživanja bili znatno povoljniji i da je 2018. samo 7 posto anketiranih građana BiH podržavalo nasilje nad novinarima.
„Tokom 2016., 2017. i 2018. godine postojala je nada da je napravljen pozitivan zaokret u oblasti razumijevanja medijskih sloboda i potrebne zaštite novinara, ali ovo istraživanje je pokazalo da čak 21% anketiranih odobrava nasilje nad novinarima i to je porazna činjenica“, naglasila je Rudić i podsjetila kako medijska zajednica „mora insistirati na izmjenama krivičnih zakona na svim nivoima vlasti i osigurati efikasniju zaštitu novinara tokom obavljanja profesionalnih zadataka“ .
Govoreći o povjerenju građana u medije, Rudić je kazala:
“Mediji su drugi kojima građani najviše vjeruju, i to je pad povjerenja za cijelih 10 procenata u odnosu na 2018. Najviše povjerenja građana uživaju vjerske zajednice, a najmanje političari i političke stranke. Istraživanje je također pokazalo da pada povjerenje građana u nevladine organizacije i međunarodne institucije.”
Rezultati istraživanja pokazuju kako građani smatraju da bi se kvalitet novinarstva u BiH mogao unaprijediti „uvođenjm strožijih kriterija za bavljenje ovom profesijom, poboljšanjem ekonomskog i socijalnog statusa novinara i boljim sistemom obrazovanja za novinarsku profesiju“.
Televizija je i dalje primarni izvor informisanja za većinu građana ( 44 % anketiranih se slaže sa ovom tvrdnjom), a u stopu je prati internet – 43 % anketiranih koriste internet i nove medije kako bi se kvalitetno informisali. Većina je ubjeđena da mediji svojim izvještavanjem doprinose nacionalnim tenzijama – 78% anketiranih dijeli ovo mišljenje.
Za univerzitetskog profesora Enesa Osmančevića je iznenađujuće što građani imaju najviše povjerenja u vjerske zajednice, a najmanje u političare koji su, kako je istakao, u simbiozi s vjerskim zajednicama. Osmančević je ocijenio zabrinjavajućom činjenicu da u BiH raste nezadovoljstvo građana radom medija:
“Stav građana da ne postoji ili da djelimično postoji sloboda medija je poruka medijskim profesionalcima ali i nadležnim institucijama.”, rekao je Osmančević i podsjetio na dio istraživanja u kojem građani ocjenjuju da „mediji nisu tematski profilirani“, jer njih sve više interesuju dnevnopolitičke teme, a sve manje svakodnevnica običnih ljudi. On je naveo kako bi, možda, postojanje Novinarske komore koja bi „procjenjivala profesionalne kompetencije novinara i vodila računa o njihovom licenciranju“ unaprijedilo kvalitetu rada novinara.
Osmančevič je komentarisao rad javnih servisa u Bosni i Hercegovini, ocijenivši kako je „nedopustivo što su simpatizeri i članovi stranaka njihovi urednici“.
Objasnio je da sudionici ovog istraživanja predlažu „finansiranje javnih servisa iz budžeta“. Ukoliko bi se to ostvarilo, smatra Osmančević, „onda bi to značilo postojanje državnog servisa, a ne javnog“.
“Građani ne podržavaju bilo koji oblik naplate takse i to je zabrinjavajuće”, kazao je on zaključivši da je na djelu refeudalizacija javnog prostora u Bosni i Hercegovini.
Istraživanje o medijskim slobodama u BiH je provedeno u period od 27.marta do 8.aprila 2019. CATI metodom na uzorku od 506 osoba slučajno odabranih, čija je starosna dob od 18 do 65 godina na prostoru cijele države.