SARAJEVO, 29.03.2018. – Javni servisi nisu ponudili građanima Bosne i Hercegovine dovoljno poštenih, ujednačenih i profesionalno kreiranih informacija u centralnim informativnim emisijama koje su emitovane u vrijeme predizborne kampanje 2016. godine. Najveća ujednačenost u predstavljanju političkih lidera i kandidata na izborima je zabilježena u dnevnicima BHRT-a, dok su RTRS i FTV pokazali određene nesrazmjere i favorizovanje određenih kandidata i lidera.
Ovo su ključni nalazi analize centralnih dnevnika tri Javna servisa emitiranih u predizbornoj kampanji za Lokalne izbore 2016. godine, koja je danas predstavljena u prostorijama Parlamentarne skupštine BiH.
„Analizom smo pratili lidere partija i kandidate na lokalnim izborima na način da smo mjerili minute i sekunde pojavljivanja u centralnim informativnim emisijama tri javna emitera, i to u periodu od 18. septembra do 9. oktobra 2016. godine“, rekla je generalna tajnica BH novinara Borka Rudić koja je predstavila rezultate analize.
„Istraživanje je matematički pokazalo da postoji politički uticaj na javne servise i o tome je potrebno javno govoriti kako bi se javni emiteri mogli bolje pripremiti za izbore te kvalitetnije i svestranije obaviti zadatke koji su pred njima“, rekao je pravnik i medijski ekspert Mehmed Halilović komentirajući nalaze istraživanja, te dodao kako je važno prepoznati i ispraviti greške kako javni servis ne bi još više gubio povjerenje javnosti.
„Vremena za zakonske promjene pred izbore je sve manje. Ukoliko ne bude izmjena prije predstojećih izbora, političari u BiH će pokazati da im nije cilj da imaju poštene i fer izbore. Ipak, mi se nadamo da će nas donosioci odluka demantovati“, rekao je Direktor Koalicije Pod lupom Dario Jovanović.
Predmet ovog istraživanja su medijski prilozi u centralnim informativnim emisijama tri javna radio-televizijska servisa u Bosni i Hercegovini: BHT, FTV i RTRS. U užem smislu, predmet istraživanja su izjave političkih subjekata na javnim servisima BiH, s ciljem da se utvrdi koliko su pažnje mediji posvetili informisanju za lokalne izbore.
U toku monitorisanog perioda, u izvještavanju tri javna servisa u BIH, upadljivo najviše prostora je RTRS posvetio izvještavanju o Miloradu Dodiku – 32min i 46s. Kada su u pitanju lideri druge dvije velike političke partije u BiH, o Bakiru Izetbegoviću RTRS uopšte nije izvještavao, dok je Dragan Čović bio zastupljen u 31 sekundi sadržaja. Na FTV je, u istom periodu, zabilježeno pojavljivanje Milorada Dodika u 7min i 15s, zatim Bakira Izetbegovića u sadržajima trajanja 5min i 12s, dok je Dragan Čović bio prisutan u 1min 58s programa. U programu BHT-a zabilježena je najveća ujednačenost u zastupljenosti tri navedena političara: Bakir Izetbegović se pojavljivao u 1min 55 s; Dragan Čović u 1min 40s; a Milorad Dodik u 1min 52s.
Najvažniji podatak koji govori o profesionalnom odnosu javnih servisa je stav koji medij zauzima prilikom izvještavanja o kandidatima ili političarima. Ukupno 81 put je javni servis zauzeo pozitivan ugao gledanja na kandidata, što je svakako dokaz političkih pritisaka na medije. Isto se može reći i na 38 negativnih izvještavanja, što je takođe problem. Najmanje puta, ukupno 35, je medij zauzeo svoju pravu poziciju, a to je da bude fer, izbalansiran i objektivan u svom radu – publika je ta koja treba da donese stav o određenom kandidatu, a javni mediji trebaju igrati ulogu neutralne arene mišljenja, pogotovo tokom predizborne kampanje.
Monitoring je pokazao da su javni servisi prvenstveno davali prostor funkcionerima stranaka i trenutnim institucijama vlasti, te da su oni prvenstveno istupali kao funkcioneri svojih stranaka, a ne kao politički kandidati na izborima. Dokaz za to je podatak da su sva tri javna servisa 23 puta dali prostor kandidatima stranaka, a ukupno 131 put predsjednicima stranaka ili drugim javnim funkcionerima u BiH. U odnosu na ukupno posvećeno vrijeme u programu, nijedan od tri javna servisa nije izbalansirano izvještavao o kandidatima na lokalnim izborima u odnosu na njihovo izvještavanje o predsjednicima tri najuticajnije partije u BiH.
Zaključak je da postoji značajna razlika u profesionalizmu BHT-a, kao javnog servisa BiH u odnosu na entitetske javne servise. Navedeno dokazuje to da je u programu BHT-a zabilježena najveća ujednačenost u zastupljenosti tri političara: Milorada Dodika, Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića.
Dopunski monitoring medija u predizbornoj kampanji za Lokalne izbore 2016. godine u Bosni i Hercegovini organizovan je s namjerom da se, praćenjem načina na koji mediji izvještavaju o kandidatima u tri javna servisa utvrdi da li i koliko oni doprinose da građani naprave informisan izbor, odnosno da li i koliko javni servisi obezbjeđuju građanima informacije koje bi im omogućile da svoj izbor političkih kandidata zasnuju na argumentima i ciljevima koji su im putem medija predstavljeni.
Analiza je realizirana u okviru projekta Monitoring medija u izbornom procesu koji za Koaliciju za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ u okviru BASE projekta provodi Konzorcij Udruženje BH novinari/BORAM.