SARAJEVO, 10.02.2023. – Većina medija u Bosni i Hercegovini nema nikakve pravne akte ili protokole koji se odnose na zaštitu novinara/ki unutar redakcija i postupanje u slučajevima napada na novinare i ostale zaposlenike. Sa druge strane, novinari ističu da je podrška redakcija u takvim situacijama za njih od krucijalne važnosti, rečeno je danas tokom predstavljanja rezultata istraživanja „Interni kapaciteti i potrebe medija u oblasti zaštite i sigurnosti novinara i novinarki u Bosni i Hercegovini“, koje su proveli BH novinari krajem 2022. i početkom 2023. godine.
Prema riječima autorice istraživanja prof. dr.sc. Zarfe Hrnjić-Kuduzović, glavni cilj istraživanja bio je saznati kakav je senzibilitet menadžmenta – urednika i vlasnika medija prema novinarima/kama koji se suočavaju sa napadima i pritiscima.
„Pokazalo se da mediji u BiH većinom nemaju adekvatne interne mehanizme zaštite svojih zaposlenika, kao i da novinari, više nego urednici, prepoznaju potrebu za usvajanjem takvih protokola. Imamo dosta pozitivnih primjera, ali nažalost i onih gdje novinari koji su doživjeli napade, pritiske ili prijetnje nemaju nikakvu podršku svojih urednika. To se najčešće dešava u medijima koji se finansiraju iz lokalnih i kantonalnih budžeta“, kaže prof.dr. Zarfa Hrnjić-Kuduzović.
Istraživanje je provedeno putem online ankete u kojoj je sudjelovalo 116 novinara/ki i drugih medijskih profesionalaca, te urednici, direktori i vlasnici iz 61 medija. Urađeno je i 10 dubinskih intervjua sa novinarkama o temi rodne ravnopravnosti unutar redakcija. Oko tri četvrtine ispitanika smatraju da je rodna ravnopravnost zastupljena u redakcijama, no problem je što samo 12% medija imaju pravilnike o napredovanju.
„Interesantno je da novinari i novinarke uglavnom ne doživljavaju to kao neki problem. U medijima ne postoje jasne rodne politike o napredovanju novinarki, kao ni protokoli o poštivanju rodne ravnopravnosti. Također, veliki broj novinara ne zna da li u medijima u kojima rade uopće postoji interni akt u vezi sa njihovom zaštitom i podrškom u slučajevima kada im se krše prava i ugrožava sigurnost“, navodi autorica istraživanja.
Medijima koji su zainteresovani za usvajanje internih dokumenata u oblasti zaštite i sigurnosti zaposlenika potrebna je eksterna pomoć u vidu nacrta sigurnosnih politika/protokola koje bi prilagodili svom načinu funkcionisanja, te treninzi iz ove oblasti. Prema riječima generalne tajnice Udruženja/udruge BH novinari Borke Rudić, BH novinari će kreirati sigurnosne protokole i ponuditi ih na usvajanje redakcijama.
„Iz naše perspektive je veoma važno to što su mediji iskazali volju da im se pomogne u izradi protokola za zaštitu prava novinara. Novinar koji ima podršku svoje redakcije lakše će obavljati i one teške i zahtjevne novinarske zadatke“, zaključuje Rudić.
Istraživanje je provedeno u okviru regionalnog projekta „Jačanje medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji“ koji finansira Vlada Nizozemske kroz program MATRA, a implementiraju organizacije Free Press Unlimited i Nizozemski Helsinški komitet iz Amsterdama, zajedno sa novinarskim udruženjima iz ove tri države.