Sarajevo, 07.04.2022. – Novinari i predstavnici pravosudnih institucija u BiH danas u mnogo većoj mjeri sarađuju nego što je to bio slučaj ranije. Iako je saradnja unaprijeđena, pred predstavnicima medijske i pravosudne zajednice i dalje stoje brojni izazovi koje treba prevazići, a posebno kada je u pitanju zaštita medijskih sloboda i sigurnost novinara/ki, naglasili su učesnici završne konferencije održane danas u Sarajevu u organizaciji Udruženja BH novinari i u saradnji sa Vijećem Evrope, u okviru programa Horizontal Facility for the Western Balkans and Turkey for 2019-2022 – Sloboda izražavanja i sloboda medija u Bosni i Hercegovini (JUFREX2).
“Ovo je jedinstvena prilika da se udruže predstavnici medija, pravosudnih i drugih institucija te da razmijene iskustva. Veoma je važno da se prijetnje i napadi na novinare evidentiraju i da ne ostanu nekažnjeni, a o tome posebno možemo govoriti i ovih dana kada vidimo sa čime se suočavaju novinari u Ukrajini. Novinari i predstavnici pravosudnih institucija u BiH danas više rade kao saveznici nego što je to bio slučaj ranije, i vjerujem da je u tome najveća vrijednost projekta JUFREX”, kaž
e Bojana Urumova, šefica ureda Vijeća Evrope u BiH.
„Kada smo tek počinjali sa ovim projektom, nije bilo dijaloga između pravosuđa i medija. Sada vidimo sve bolju saradnju i zaista bilježimo značajne pomake. Naravno, postoji značajan broj političkih struktura koje govore o pokušajima donošenja nekih retrogradnih zakona u oblasti slobode izražavanja i to su stvari na koje stalno moramo upozoravati i reagirati. To je i suština projekta JUFREX – podržati institucije koje se time bave da dosljedno žive ono što je zaštita slobode medija i slobode izražavanja, naglasila je Vanja Ibrahimbegović Tihak, projekt menadžerica Ureda Vijeća Evrope u BiH.
Predsjednik BH novinara Marko Divković smatra da se značajno promijenio odnos predstavnika institucija prema novinarima, a taj pomak je najvidljiviji kada je riječ o policiji. Međutim, problem i dalje ostaje rad tužilaštava, koja često ne reaguju adekvatno na napade i prijetnje novinarima. I Siniša Vukelić, urednik portala Capital i predsjednik Kluba novinara Banja Luka, slaže se da tužilaštva moraju bolje raditi svoj posao.
„Mi smo imali nekoliko slučajeva gdje nam u tužilaštvima kažu da prijetnje ne smatraju prijetnjama. Prešli smo ogroman put kada je u pitanju zaštita novinarskih sloboda. Nažalost, vlasti rade sve da uguše i tu nekolicinu nezavisnih medija koji još postoje u ovoj zemlji. U Banja Luci se sada pokušava ponovo kriminalizirati kleveta, i to je zaista zastrašujuće. Još gore je što niko na to ni ne reaguje“, kaže Vukelić.
Advokat Vlado Adamović kaže da se svi zalažu za ljudska prava i slobodu informacija, ali pitanje je kako to postižemo.
„Novinari i predstavnici pravosuđa mogu raditi zajedno, ali profesije nam isto tako nalažu da u nekim stvarima ne možemo dijeliti stavove. Recimo, suci ne mogu podržavati novinare u slobodi izražavanja onda kada novinari krše tu slobodu. Međutim, ako dosljedno primjenjujemo standarde obje profesije, onda saradnja može biti itekako dobra“, naglašava Adamović.
Advokatica Irena Puzić Obradović naglašava kako je u okviru JUFREX-a kreirana mreža ljudi koji sada kontinuirano međusobno razmjenjuju informacije:
„Interprofesionalni seminari su jako kvalitetni, a s druge strane, kroz ovakve projekte postajemo vidljiviji u društvu. Mi smo sami odgovorni kad se ne čuje naš glas. Problemi sa kojima se novinari susreću moraju biti vidljivi, to mora biti nešto o čemu se u javnosti govori.“
Prema riječima predsjednika Centra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH Arbena Murtezića, novinari su jedna od najpotcjenjenijih profesija u našem društvu.
„Mislim da smo kroz ovaj projekat posljednjih godina uspjeli da dobrim dijelom prevaziđemo tu neku vrtu prirodnog antagonizma između predstavnika pravosuđa i novinara. Ostaje pitanje kuda dalje? Položaj novinarki, nasilje u online prostoru, baza napada na novinare unutar pravosuđa, samo su neke od novih tema koje se otvaraju“, kaže Murtezić.
Prof. dr. Lejla Turčilo sa Fakulteta političkih nauka Sarajevo kaže da je posebno važno govoriti o novim oblicima napada na novinare kroz internetski prostor, posebno zato što još uvijek nismo našli adekvatne mehanizme prevencije i sankcionisanja ovakvih napada.
„Internet je novinarima donio jednu nelojalnu konkurenciju u vidu tzv. divljih portala, a tu je i potpuno anarhičan prostor društvenih mreža u kojem se vode najrazličitiji oblici ratova u javnom prostoru i napada na novinare. Ti napadi su vrlo često jedno sistematsko uništavanje reputacije i uvijek je cilj ušutkati novinare i novinarke. Oni koji osmišljavaju i provode takve napade vrlo često imaju značajnu političku podršku i vezani su uz političku desnicu“, kaže prof. dr. Turčilo.
Profesorica Zarfa Hrnjić Kuduzović sa Filozofskog fakulteta iz Tuzle naglasila je da mnogi novinari i dalje ne prijavljuju napade i prijetnje, a to je upravo ono na što napadači i računaju: „Pokušaji samoregulacije društvenih mreža pokazali su se neefikasnim i u uređenijim društvima nego što je BiH, pa mnoge države sada uvode sankcionisanje govora mržnje u komentarima na portalima i društvenim mrežama.“
Maida Bahto Kestendžić iz Vijeća za štampu i online medije BiH rekla je da broj žalbi na izvještavanje online medija rapidno raste, te da je prošle godine ovo tijelo zabilježilo rekordan broj žalbi.
Novinari Arijana Saračević Helać, Avdo Avdić i Gloria Lujanović govorili su i o vlastitim iskustvima sa prijetnjama i napadima, kao i o sudskim procesima.
„To je cijena našeg posla, da se u jednom trenutku nađeš pred sudom. Ali, naš motiv je istina i samo istina. U ovoj zemlji problem je ako novinar objavi neki dokument, a nije problem onaj na kojeg se odnosi taj dokument i koji je radio nešto nezakonito“, kaže Arijana Saračević Helać.
„Obično se kaže da je novinar u službi javnosti. Ja se samo dijelom slažem s tim. Smatram da novinar treba biti u službi istine. Lako je govoriti istinu koja je popularna, ali je teško reći ono što javnost ne želi da čuje. Kada se javnost usmjeri protiv vas, tada je problematično pisati istinu i to je najteži dio moje karijere“, rekao je Avdić.
Prema riječima Glorie Lujanović, novinari koji se bave temama kao što su ratni zločini, korupcija i kriminal su nezaštićeni. “Naš pravosudni sistem je pod političko-stranačkom kontrolom i teško je u takvim okolnostima očekivati nekakvu zaštitu”, smatra Lujanović.
U znak solidarnosti sa uposlenicima BHRT-a koji već drugi mjesec nisu dobili plaće, gosti na konferenciji bili su i predstavnici ovog javnog servisa, čije je postojanje ozbiljno ugroženo. Poručili su još jednom kako se ne smije dozvoliti da se BHRT ugasi, te da Bosna i Hercegovina mora imati profesionalan javni servis, koji će biti finansijski stabilan i potpuno neovisan od političkih utjecaja.
NAJVAŽNIJI REZULTATI PROJEKTA
Predstavljajući najvažnije rezultate projekta, generalna tajnica BH novinara Borka Rudić navela je da su u proteklom periodu organizovana četiri interprofesionalna seminara i dva webinara, a neke od tema bile su govor mržnje i online prijetnje novinarima, tajno snimanje, ekonomski položaj medija tokom pandemije, posljedice pandemije na rad novinara i novinarki…
Doprinos zaštiti slobode izražavanja i integriteta novinarske profesije dat je i kroz dostupnost besplatne pravne pomoći za najmanje 240 novinara, kao i publikovanje 5 izdanja biltena E-Novinar, 5 ekspertskih analiza i najmanje 250 tematskih tekstova, analiza i izvještaja.
„U proteklom periodu 11 slučajeva riješeno je u korist novinara pred sudovima i nadležnim institucijama vezanih za prava na slobodu izražavanja i prijetnje putem društvenih mreža. Napravili smo i set od 5 preporuka, odnosno inicijativa, ojačali saradnju sa VSTV-om, a posebno ističemo jako dobru saradnju sa centrima za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH i RS-u“, rekla je Borka Rudić.