Novinarstvo na raskršću: EU mora osigurati dugoročnu finansijsku stabilnost

Novinarstvo na raskršću: EU mora osigurati dugoročnu finansijsku stabilnost

Budućnost nezavisnih uredničkih medija i novinarstva u Evropi nalazi se na kritičnoj prekretnici. Dominacija prvenstveno američkih vrlo velikih online platformi (VLOP), koje sada ostvaruju preko 80% prihoda od digitalnog oglašavanja, prijeti održivosti medijskog sektora. Ove platforme sve više iskorištavaju novinarski sadržaj putem generativnih tehnologija umjetne inteligencije bez pravedne naknade, što dodatno narušava ekonomsku održivost kvalitetnog novinarstva. Kako su započele diskusije o Višegodišnjem finansijskom okviru (MFF) nakon 2027. godine, Evropska federacija novinara (EFJ) poziva na snažno i sigurno finansiranje nezavisnog novinarstva u sljedećem dugoročnom budžetu EU.

Novinari se suočavaju sa sve većim internim i eksternim izazovima: rastućim izbjegavanjem vijesti, političkim i ekonomskim preuzimanjem medijske pažnje i pogoršanjem uslova rada. Brojna istraživanja ukazuju na to da visokokvalitetno novinarstvo ne samo da ostaje efikasno usred rastućeg broja dezinformacija, već da i provjera činjenica i novinarstvo mogu efikasno suprotstaviti dezinformacijama i lažnim informacijama. EFJ se već dugi niz godina zalaže za zdravu kombinaciju različitih tokova finansiranja, uključujući javno finansiranje novinarstva kao javnog dobra na tržišnim osnovama.

Kao što s pravom naglašava Predstavnik OSCE-a za slobodu medija, ne može biti sigurnosti bez slobode medija. Novinarstvo je jedno od najmoćnijih oruđa u borbi protiv dezinformacija, ali da bi ostalo efikasno, potrebna mu je snažna i ciljana podrška.

Strukturni nedostatak finansiranja na nivou EU

Trenutno finansiranje novinarstva od strane EU prvenstveno je usmjereno na medijske organizacije, bez garantovanja koristi za same novinare, posebno u oblastima obuke, usavršavanja i resursa. Finansiranje mora biti uslovljeno poštenim radnim praksama i novinarskim integritetom i etikom, jer EU ne bi trebala davati sredstva neodgovornim medijskim organizacijama.

Finansiranje vještina iz javnog sektora nesrazmjerno podržava profesionalce u filmskoj produkciji, ostavljajući novinare nedovoljno opsluženim. Slobodni novinari – često najranjiviji – suočavaju se sa sistemskim preprekama u pristupu obuci i institucionalnoj podršci.

Postoji hitna potreba za snažnim i sigurnim finansiranjem kako bi se ojačao medijski pejzaž Evrope i demokratska otpornost u okruženju povećanih prijetnji demokratiji, slobodi izražavanja, pluralizmu medija i slobodi medija širom svijeta. U Evropi se sektor također već neko vrijeme suočava s finansijskim problemima; pogoršano je industrijom praćenja oglasa koja favorizira vrlo velike online platforme, što je dovelo do procijenjenog smanjenja prihoda od oglašavanja za 50-70 posto.

Utjecaj zamrzavanja finansiranja od strane SAD-a na medijski pejzaž EU bio je ozbiljan. Ali ono što je otkriveno jeste preveliko oslanjanje na finansiranje američke vlade za mnoštvo aktivnosti usmjerenih na promociju demokratske otpornosti, nezavisnih medija i medijskog pluralizma širom EU, posebno u centralnoj i istočnoj Evropi. Program američke vlade za centralnu Evropu obezbijedio je 35 miliona dolara grantova za civilno društvo, medije, vladavinu prava i građanski angažman u Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj i Sloveniji.

Da bismo to stavili u perspektivu, trenutni Višegodišnji finansijski okvir (MFF) uključuje 1,42 milijarde eura za medijski dio programa Kreativna Evropa za period 2021-2027. U međuvremenu, Rusija je potrošila isti iznos na medije samo u 2021. godini. Istraživanja pokazuju da je 94 projekta usmjerena na novinarstvo primilo ukupno 295,1 milion eura finansiranja između 2018. i 2024. godine, od različitih fondova i tijela EU, kao što su DG Connect i DG RTD.

Ovaj nedostatak strukturne podrške potkopava održivost novinarstva kao profesije i prijeti samim temeljima izvještavanja od javnog interesa. Da bi efikasno podržala nezavisno novinarstvo, EU mora održati i proširiti svoju holističku strategiju, fokusirajući se na sedam prioritetnih područja:

 

  • Efikasno sprovođenje medijskih propisa
  • Sigurnost novinara i pravna podrška
  • Promocija održivih medijskih modela
  • Podrška digitalnim inovacijama i start-up kompanijama
  • Finansijska podrška za profesionalno osposobljavanje i usavršavanje novinara
  • Etičko novinarstvo i borba protiv dezinformacija
  • Izgradnja kapaciteta za novinarske organizacije

Izvor: EFJ

Fotografija:  European Union, 2025